Možete razgovarati s učenicima o tome zašto plačemo. Učenici mogu usporediti uzroke plakanja beba, mlađe djece, tinejdžera, zrelih ljudi i starijih ljudi. Potaknite učenike na to da obrazlože izraze: "suze radosnice", "krokodilske suze", "smijati se do suza" i "suza je iz oka kanula". Razgovarajte o tome kakvi se osjećaji prenose uporabom tih izraza.
Lokalizirajte crticu "Plaća" Frana Mažuranića te provedite strategiju predviđanja na temelju ključnih riječi: suze, plaća, djeca, predgrađe, kočija i nesreća. Usmjerite učenike na to da obrazlažu svoja predviđanja. Podijelite učenike u četiri grupe i najavite da će svaka grupa imati zasebne zadatke usmjerene na obilježja teksta. Pripremite nastavne listiće na kojima će biti napisan niz obilježja među kojima učenici trebaju prepoznati ona koja se odnose na tekst. Pritom neka grupe uočavaju obilježja crtice, redoslijed radnje, poruke i karakterizaciju likova. Nakon čitanja teksta, učenici se dogovaraju i odabiru obilježja koja su prepoznali u tekstu.
Nakon rada u grupi, obrazlažu svoje odgovore i dojmove o književnome djelu u zajedničkome mrežnom dokumentu One Note kako bi imali uvid u rješenja i dojmove svojih vršnjaka. Zatim mogu oblikovati bedževe s pomoću jednostavnoga digitalnog alata Badgemaker na koje će upisivati poruke ohrabrenja majci, djetetu, kočijašu i ozlijeđenom radniku iz crtice "Plaća". Na kraju mogu napisati sastavak trodijelne strukture, izraditi plakat ili videozapis u kojem će predstaviti radnju crtice s promjenom gledišta – iz gledišta majke ili radnika.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Neki učenici s teškoćama mogli bi imati teškoće u dijelu aktivnosti u kojima se tumače izrazi. Vrlo često oni govor/riječi doslovno shvaćaju te će im biti teško razumjeti navedene izraze. Razumijevanje im možete olakšati vizualnom podrškom (slikovnim prikazima navedenih izraza).
Ti bi učenici mogli imati teškoće aktivnosti zamišljanja i opisivanja osjećaja.
Pisanje sastavka olakšajte im započetim rečenicama koje oni trebaju dovršiti uz pomoć ponuđenih slikovnih izbora. Iste strategije možete koristiti i s učenicima s intelektualnim teškoćama.
Za gledanje videozapisa učenicima s oštećenjem vida osigurajte vršnjačku podršku, odnosno učenika koji će mu opisivati viđeno na zaslonu.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Završni zadatak konkretizirajte i prilagodite učeniku ovisno o teškoći.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici mogu provesti projekt „Mala djela dobrote“ tako što će u svojem kvartu ili lokalnoj zajednici intervjuirati mještane kako bi doznali kojih se djela dobrote oni sjećaju. Mogu razgovarati sa starijim mještanima, zrelim osobama, mladima i djecom. Izjave mogu prikupiti snimajući ih mobitelom te poslije pripremiti tematski plakat, prezentaciju, snimiti kratku radijsku emisiju ili videozapis kako bi prenijeli poruku o širenju dobrih djela.
Učenici samostalno čitaju crticu "Grijeh" Ivana Cankara. Možete napraviti provjeru razumijevanja pročitanoga teksta putem digitalnog alata Wizer. Pritom provjerite uočavaju li učenici karakterizaciju likova, vrijeme i mjesto radnje, slijed događaja, pripovjedne tehnike i poruku. Nakon rješavanja učenici trebaju dobiti povratnu informaciju o uspjehu.
Razgovarajte s učenicima kako biste usmjerili doživljaj pročitanoga teksta. Doznajte osuđuju li Jožin postupak. Potaknite učenike na to da povežu Jožin postupak sa svojim životom: pitajte ih jesu li se ikada zastidjeli svojih roditelja, je li im poslije bilo žao i kako bi postupili da se ponovi takav događaj. Možete organizirati kratku raspravu u razredu koju ćete moderirati, a u raspravi neka učenici objasne zašto treba ili ne treba osuđivati Jožin postupak.
Naposljetku se stvaralački osvrću na tekst tako što pišu dnevnički zapis iz pozicije dječaka Jože te ga objavljuju na zajedničkome mrežnom mjestu, primjerice u prostoru za suradnju One Note razredne bilježnice. Kako bi uočili sličnosti i razlike u prikazivanju lika, uspoređuju u bilježnici svoj dnevnički zapis s dvama drugim zapisima u obliku Vennova dijagrama. Za kraj ove aktivnost možete pripremiti listiće s malim kvačicama (ili ljepljivom trakom) na kojima će pisati poželjne osobine: vedar/vedra, simpatičan/simpatična, ljubazan/ljubazna i sl. Pripremite mnogo listića (barem tri po učeniku), a osobine se mogu ponavljati. Sve listiće stavite u šešir, kutiju ili koju drugu veću posudu. Učenici uzimaju listiće i prikvače (zalijepe) ih na leđa učenika koji posjeduje napisanu osobinu.
Kad su svi listići zalijepljeni ili prikvačeni, učenici se vraćaju na svoja mjesta i u osobnom prostoru One Note razredne bilježnice predviđaju koje su osobine u njima prepoznali kolege iz razreda. Nakon toga u parovima jedan drugom pomažu skinuti listiće s osobinama te zaključuju o točnosti svojih predviđanja. Uz zapise predviđanja upisuju i kratak osvrt na to kako ih vršnjaci doživljavaju, jesu li iznenađeni nekim osobinama koje vršnjaci pronalaze u njima i kako se osjećaju s obzirom na osobine koje su im pridodane. Ovom se aktivnosti ostvaruju očekivanja međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Za neke učenike s teškoćama bit će potrebno prilagoditi tekst koji čitaju u uvodnome dijelu. Tekst možete prilagoditi povećavanjem i promjenom fonta, stavljanjem svake rečenice u novi red. Neki učenici mogu pročitati samo dio teksta ili poslušati zvučni zapis.
Kako bi učenici lakše uočili karakterizaciju likova, vrijeme i mjesto radnje, slijed događaja, pripovjedne tehnike i poruke, izradite im pisane upute ili upitnik na koji odgovore moraju pronaći u tekstu. U prilagođenome tekstu pronalazak odgovora možete im olakšati podebljavanjem ili promjenom boje teksta.
Ako učenik ima komunikacijskih teškoća, možete mu omogućiti pisanu komunikaciju ili druge alternativne oblike komunikacije te ga ne izlagati govorenju pred cijelim razredom.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Wizer i One Note. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici uz pomoć stručnoga suradnika (knjižničara) istražuju književne tekstove u kojima je majka glavni motiv. Čitaju tekstove, bilježe lijepe ili dojmljive misli i uređuju pano. Pritom zapisuju i svoje misli ili stihove posvećene majci.
Učenici opet samostalno čitaju crtice "I suze su plaća" i "Grijeh". Pripremite kviz putem digitalnog alata Socrative kojim ćete provjeriti razumijevanje pročitanih tekstova. Podijelite učenike u grupe u kojima će se natjecati. Pripremite i simbolične nagrade za najuspješniju grupu učenika (ispisanu lijepu misao, olovku, voće i sl.) koja će ostalim grupama prezentirati točne odgovore. Usmjeravajte učeničko izvještavanje o točnim odgovorima te prema potrebi dodatno objasnite zahtjevnije zadatke.
Nakon toga potaknite učenike na to da promisle o svojem odnosu prema majci. Razgovarajte s učenicima o tome što im se nije svidjelo u radnji pročitanih crtica. Najavite im da će imati priliku promijeniti završetak crtice. Zatim ih podijelite u nove grupe. U svakoj grupi treba biti scenarist, redatelj, montažer, ilustrator ili glumci po potrebi. Olujom ideja učenici u grupi iznose mišljenja o tome što je zadatak navedenih zanimanja, a zatim korigiraju svoje ideje uspoređujući s idejama drugih grupa. Ako je potrebno, korigirajte njihove odgovore. Objasnite im zadatak: mogu raditi u različitim tehnikama animacije ili mogu snimiti igrani film prema pročitanim crticama, ali trebaju stvaralački pristupiti filmu kako bi završetak bio optimističan. Omogućite im dovoljno vremena da se dogovore i organiziraju rad svih članova grupe.
Učenici kod kuće (i dijelom u školi) pripremaju i snimaju kratak film na temelju pročitane crtice služeći se alatom za obradu videosadržaja Kizoa. Filmovi se gledaju u razredu i procjenjuju, a najuspješniji objavljuju na školskom kanalu ili na školskoj mrežnoj stranici
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Tekst crtica prilagodite učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju. Povećajte i promjenite font, prorede, svaku rečenicu stavite u novi red. Neki učenici mogu pročitati samo dio teksta ili poslušati zvučni zapis.
O prethodnoj prilagodbi ovisit će i prilagodba pitanja u kvizu. Ako ima potrebe, neka pitanja u kvizu možete označiti kao ciljano pitanje za učenika s teškoćama. Pitanje prilagodite tako da budete sigurni da će učenik moći odgovoriti na njega i pridonijeti uspjehu svoje grupe.
U zadatku snimanja filma učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu u grupi. Uloga ovisi o funkcioniranju ili specifičnim interesima učenika s teškoćama.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Potaknite učenike na to da aktivno pridonesu svojoj zajednici te ostvarujući očekivanja međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, sudjeluju u aktivnosti "Sedam dana pomaganja" kojom će tijekom jednoga tjedna preuzeti odgovornost i pomagati osobi kojoj je pomoć potrebna. To može biti starija osoba kojoj će učenici donositi namirnice ili pokositi travu i sl., susjedi kojima će pričuvati djecu, trgovci kojima će pomoći spremati kupljeno u vrećice i sl. Pritom objasnite učenicima da moraju izaći iz svojih domova kako bi pridonijeli zajednici. Navedene aktivnosti trebaju fotografirati te voditi dnevnik o tome što su i kako radili. Rezultate uz kratak osvrt mogu prikazati na satu s pomoću digitalnog alata PowerPoint.
Bićanić, J. (2009). Vježbanje životnih vještina (Priručnik za razrednike). Zagreb: Alineja.
Delač, S. i Mioković, M. (2008). Stvaralačko pisanje (Priručnik za stvaralačko pisanje u nižim razredima osnovne škole). Zagreb: Profil.
Diklić, Z. (1989). Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Irwing-DeVitis, L.; Bromley, K.; Modlo, M. (2014). 50 grafičkih mapa za čitanje, pisanje i druge nastavne aktivnosti. Zagreb: Educa.
Listeš, S. i Grubišić Belina, L. (2017). Izazovi nastave Hrvatskoga jezika (Zbornik radova). Zagreb: Školska knjiga.
Listeš, S. i Grubišić Belina, L. (2016). Kompetencijski pristup nastavi Hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Mattes, W. (2007). Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike). Zagreb: Naklada Ljevak.
Rosandić, D. (1980). Pismene vježbe. Zagreb: Pedagoško-književni zbor.
Rosandić, D. (1980). Problemska, stvaralačka i izborna nastava književnosti. Sarajevo: Nastavna biblioteka, IGKRO „Svjetlost“.
Šarić, K. i Bartolić, A. (2012). Ja sam u svom filmu (Radionice za satove razrednika s dječjim filmovima i radijskim emisijama). Zagreb: Naklada Ljevak.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Visinko, K. (2010). Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – Pisanje. Zagreb: Školska knjiga.
Visinko, K. (2018). Zvona zvone jer su potezana (Primjena poslovica u nastavi hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja i književnosti). Zagreb: Profil Klett.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.