Kako bi učenici usvojili pojam pustolovnoga romana i prepoznali njegova obilježja, zajedno pogledajte ulomak iz ekranizacije pustolovnoga romana J. Swifta Gulliverova putovanja (film iz 2010. godine u režiji Roba Lettermana ili neku drugu ekranizaciju). Uputite učenike na to da prethodno pročitaju isti ulomak na e-lektire. Neka učenici uoče obilježja pustolovnoga romana: glavni je lik okarakteriziran kao hrabar, izdržljiv, moralan i uglavnom iz sukoba izlazi kao pobjednik. Razgovarajte s učenicima o fabuli takvih romana: zgode u kojima sudjeluju junaci neobične su, uzbudljive i opasne, a prostori u kojima se događaju nepoznati i egzotični. Zajednički raspravite o sličnostima i razlikama između književnoga djela i filma. Potaknite učenike na to da u bilježnice nacrtaju Vennov dijagram u kojemu se uspoređuje književno djelo s ekranizacijom: u jedan krug neka napišu pojedinosti iz romana, a u drugi pojedinosti iz filma. U sjecištu će se naći pojedinosti koje se javljaju i u filmu i u romanu. Potaknite učenike na raspravu o razlozima tih razlika i o redateljevoj interpretaciji književnoga djela. Potaknite učenike na istraživanje na mreži. Neka pronađu još neka ekranizirana književna djela (primjerice Robinson Crusoe Daniela Defoea, Romeo i Julija Williama Shakespearea, Dnevnik malog Perice Vjekoslava Majera). Neka zatim u digitalnom alatu Canva naprave plakat na temu „Filmske interpretacije književnosti“. Neka rade u parovima. Uputite učenike na to da informacije na plakatu moraju biti točne, zanimljive i važne za temu o kojoj govore te gramatički, leksički i pravopisno pravilne. Uputite učenike na to da svakako prije same izrade plakata naprave plan, skicu na papiru na kojoj će predvidjeti prostor za naslov, podnaslove, fotografije i sl. Svoje plakate mogu podijeliti uz pomoć elektroničke pošte. Uz pomoć digitalnog alata Emaze mogu napraviti virtualnu izložbu plakata i podijeliti je na mrežnoj stranici škole. Potaknite svaki par učenika na to da predstavi svoj plakat. Ostali učenici mogu vrednovati plakat i njegovo predstavljanje uz pomoć opisnika koje možete pripremiti u digitalnom alatu Google Forms. Opisnik (rubrika) treba sadržavati sljedeće odrednice: uporaba grafičkih sredstava, organizacija sadržaja naslovima i podnaslovima, jezik plakata. Prilikom predstavljanja trebaju vrednovati dužinu govora, razgovjetnost, jasnoću, svrhovitost te ostvarivanje kontakta s publikom.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Za gledanje videozapisa učenicima s oštećenjem vida osigurajte podršku pomoćnika ili vršnjaka koji će im opisivati viđeno. Za izradu plakata ovi učenici mogu dati upute koje će njihov suradnik realizirati.
Za aktivnost čitanja naglas unaprijed pripremite tekst s odgovarajućim kontrastom između pozadine i fonta. Prilagodite vrstu fonta − veličina fonta treba biti 14 − 18, a prored 1,5, lijevo poravnajte tekst.
Produžite vrijeme za aktivnosti čitanja. Prethodno upoznajte učenika sa sadržajem tekstova.
Tekst podijelite na nekoliko kraćih dijelova. Suzite područje istraživanja na mreži. Bolje je unaprijed pripremiti točno određeni ulomak za učenika s teškoćama.
Učenik neka rješava zadatke oslanjajući se na svoja jaka područja. Učeniku redovito pružajte
povratne informacije o njegovoj uspješnosti u izvršavanju zadataka. Izradu Vennova dijagrama prilagodite grafički, krugove različitih boja, a zajednički dio neka bude u boji koju inače mješanje nekih boja daje (npr. žuto, crveno i zajednički narančasti dio).
Upute za rješavanje svih zadataka neka budu jasne, dajte ih postupno i izradite pisane upute kako bi im se učenik mogao vraćati kao podsjetniku što treba učiniti. Možete predvidjeti i to da učenik označi u kvadratić kada je obavio neki dio zadatka.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Primjena digitalnih tehnologija u radu s učenicima s teškoćama:
Učenike koji žele više možete potaknuti na kreativno izražavanje pri izradbi digitalnih reklama za pustolovnu videoigru u digitalnom alatu Moovly. Učenici mogu napraviti svoju reklamu: osmisliti naslov i slikovni dio reklame koji će na simboličan način predstaviti njezinu temu. Svoje reklame mogu podijeliti na mrežnim stranicama škole. Nakon izradbe reklame možete u svoju nastavu uklopiti i igranje interaktivne igre uz pomoć digitalnog alata Classcraft pri čemu ćete igru prilagoditi temi pustolovnoga romana.
Podijelite učenike u dvije grupe. Neka svaka grupa zajednički osmisli svoju pustolovinu. Članovi se grupe trebaju dogovarati u vezi s tim kako će priča izgledati. Svaki član priču bilježi u svoju bilježnicu. Priča svake grupe treba imati trodijelnu strukturu (u uvodu mogu predstaviti lika, vrijeme i mjesto radnje, u zapletu uvesti zanimljiv motiv poput izdaje ili krađe itd.). Nakon toga priču mogu dramatizirati. Potaknite učenike na suradnju unutar grupe. Uputite ih u osnovne korake pri stvaranju igrokaza. U svojoj improvizaciji mogu krenuti od junaka: neka razgovaraju o tome koji je cilj pojedinoga lika, koji ga motivi pokreću i kakav je njegov odnos s ostalim likovima (neka u radnju uklope sukob iz kojega će proisteći dramska napetost). Neka smisle i biografiju svakoga lika (koliko ima godina, gdje živi, kakav mu je obiteljski i socijalni status), a mogu u digitalnom alatu Coggle nacrtati i rodoslovno stablo glavnoga lika. Uputite učenike na to da mogu krenuti u improvizaciju i od prostora/vremena radnje. Neka izrade kostime i rekvizite za svoj igrokaz. Svoj igrokaz mogu snimiti uz pomoć digitalnog alata Flipgrid na koji se učenici prijavljuju e-adresom ili svojim AAI korisničkim računom. Osim snimanja videa, učenici mogu pregledavati videozapise drugih grupa, komentirati ih i lajkati. Ponudite učenicima da umjesto igrokaza mogu animirati i lutke od plastelina, žice ili kolaža (koje će sami izraditi) služeći se stop-animacijom uz pomoć digitalnog alata Kizoa i tako stvoriti priču o pustolovini svoga junaka.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Prije početka rada učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu u grupi. Trodijelnu strukturu priče možete perceptivno prilagoditi tako da je podijelite u tri dijela koja mogu biti i različite boje. Ako učenik osjeća nelagodu prilikom javnoga govora, dodijelite mu neku drugu ulogu u aktivnosti dramatizacije.
Učenik neka rješava zadatke oslanjajući se na svoja jaka područja. Učeniku redovito pružajte
povratne informacije o njegovoj uspješnosti u izvršavanju zadataka.
Izradu biografije možete prilagoditi unaprijed pripremljenim listićem u koji učenici samo upisuju tražene podatke.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Pokažite način upotrebe ili izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Primjena digitalnih tehnologija u radu s učenicima s teškoćama:
Potaknite učenike na to da priče iz prethodne aktivnosti stvaralački prepričavaju. Objasnite učenicima što je leptirov učinak. To je metafora za teoriju kaosa koju je osmislio matematičar i meteorolog Edward Lorenz koja tvrdi kako i najmanja odstupanja ili promjene na početku mogu imati posljedicu na konačan rezultat. Razgovarajte s učenicima kako naizgled nebitna sitnica može utjecati na donošenje osobnih odluka i odabira te im pomozite da svoje priče prepričaju tako da osmisle što bi se dogodilo da je lik u priči promijenio neki svoj postupak, tj. kako bi promjena postupka utjecala na tijek radnje. Potaknite ih, zatim, da ispričaju neku anegdotu iz osobnoga života u kojoj je naizgled nevažan događaj donio važne promjene u njihovu životu, primjerice zakasnili su na autobus i morali čekati drugi u kojemu su sreli prijatelja kojega nisu dugo vidjeli i obnovili staro prijateljstvo. Potaknite učenike na to da preslikaju jednu stranicu pustolovnoga romana po želji, a zatim na principu blackout poezije izdvoje i zaokruže riječi ili skupove riječi koji oblikuju poruku koju žele prenijeti. Ostalo neka zacrne.
Zajednički raspravite o tome što pustolovine donose čovjekovu životu, kako nova iskustva čine život zanimljivijim i ljepšim te kako su hrabri i znatiželjni ljudi pridonijeli napretku čovječanstva. Raspravite s učenicima i treba li pustolovinama pristupiti s oprezom, planski i kritički. Podijelite razred u dvije grupe. Prva grupa treba na e-lektire potražiti dječji pustolovni roman. O tome koji će roman odabrati trebaju se dogovoriti svi članovi grupe. Zadatak grupe je interpretirati ulomak iz odabranoga djela pri čemu će upotrijebiti svoja znanja o pustolovnome romanu. Učenici trebaju odabrati predstavnika grupe. Članovi među sobom mogu podijeliti zadatke: jedan je član zadužen za podatke o piscu (biografske podatke, fotografije, videozapise, intervjue), drugi je član zadužen za fabulu (prepričavanje u usmenom ili pisanom obliku, ulomke iz ekranizacija, glazbu iz filma u službi ozračja), treći član oblikuje temu i poruku, istražuje na mreži kritičke osvrte na djelo i recepciju djela, četvrti član karakterizira likove (kao dokazima može se poslužiti ulomcima iz ekranizacije, ako ona postoji) itd. Druga grupa na mreži treba pronaći dokumentarističke zapise sa stvarnim pustolovinama. Jedan ili više članova grupe traže podatke, fotografije, citate iz knjiga, ulomke iz dokumentarnih filmova i sl. o Stipi Božiću, drugi o Michaelu Palinu i sl. Materijale koje su skupili iz različitih izvora neka podijele s predstavnikom grupe uz pomoć e-pošte. Predstavnik svake grupe od skupljenih materijala uz pomoć digitalnog alata Mahara treba napraviti e-portfolio svoje grupe i podijeliti ga. Budući da alat omogućuje interakciju među učenicima, članovi svake grupe trebaju pogledati što je druga grupa napravila, dogovoriti se međusobno i dodati osvrt na njihov rad s pohvalama i/ili prijedlozima za poboljšanje.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Za aktivnost čitanja naglas unaprijed pripremite tekst s odgovarajućim kontrastom između pozadine i fonta. Prilagodite vrstu fonta − veličina fonta treba biti 14 − 18, a prored 1,5, lijevo poravnajte tekst.
Produžite vrijeme za aktivnost čitanja. Prethodno upoznajte učenika sa sadržajem tekstova.
Tekst podijelite na nekoliko kraćih dijelova.
Dajte jasne upute učeniku s teškoćama i voditelju grupe u kojoj je učenik. Upute podijelite na više kraćih koraka/zadataka. U svakom koraku konkretizirajte zadatak za učenika s teškoćama, ovisno o njegovim potrebama i funkcioniranju. Uključite i mogućnost suradničkog učenja i međuvršnjačku razmjenu
strategija. Učenik neka rješava zadatke oslanjajući se na svoja jaka područja. Učeniku redovito pružajte
povratne informacije o njegovoj uspješnosti u izvršavanju zadataka.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Primjena digitalnih tehnologija u radu s učenicima s teškoćama:
Zajednički raspravite kako filmovi (i drugi medijski sadržaji) mogu utjecati na oblikovanje stavova i vrijednosnoga sustava njihovih gledatelja. Pitajte učenike jesu li filmovi koje su gledali utjecali na njihov vrijednosni sustav. Potaknite raspravu o kritičkom pristupu medijskim sadržajima (neka istraže na mreži vijesti o problematičnom ponašanju tinejdžera potaknutom nekim sadržajima na društvenim mrežama). Navedite primjere kako su pojedina književna djela u prošlosti utjecala na svjetonazor i odluke njihovih čitatelja (J. W. Goethe, Patnje mladog Werthera, J. D. Salinger, Lovac u žitu). Potaknite učenike na to da u digitalnom alatu Sway naprave, a zatim podijele s ostalim učenicima, brošuru o osnovnim pravilima ponašanja na mreži. Uputite učenike na to kako treba izgledati dobro napravljena brošura. Neka dizajniraju poticajnu naslovnicu. Uz svako pravilo neka navedu primjere njegova kršenja. Mogu uz svaki primjer u digitalnome alatu Pixton napraviti strip kojim će ilustrirati oba ponašanja. Poveznice na svoje brošure i ostale sadržaje povezane s temom (videozapise, članke, slike) mogu pohraniti kao kolekciju zapisa i podijeliti uz pomoć digitalnog alata Wakelet. Svoje kolekcije mogu ugraditi na mrežnu stranicu škole ili na blog.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.