Kako bi se učenici pripremili za aktivnost promjene gledišta, mogu na početku igrati igru „Zrcalo“. Kažite im da se podijele u parove i neka stoje jedan nasuprot drugome. Jedan član para pomiče ruke, glavu, radi različite izraze lica i sl., a drugi član glumi zrcalo i oponaša ga. Nakon jedne minute mijenjaju uloge. Razgovarajte s učenicima o tome je li im bilo teže oponašati ili smišljati pokrete, kako su se osjećali i je li im aktivnost bila izazovna. Potaknite ih na to da objasne izraz „stati u tuđe cipele“ i povežite s razumijevanjem ideje iz „Šume Striborove“ Ivane Brlić-Mažuranić je li nam „milija naša nevolja nego sva sreća ovoga svijeta“.
Najavite autora i ulomak iz romana, a kako bi učenici razvijali tehniku izražajnoga čitanja, mogu naglas čitati ulomak. Zatim uočavaju obilježja romana: glavne i sporedne likove, mjesto i vrijeme radnje, slijed radnje, vrstu pripovjedača i dr. Strategijom predviđanja osmišljavaju daljnji tijek radnje te obrazlažu svoje mišljenje služeći se tekstom.
Zatim podijeljeni u parove kao na početku aktivnosti, igraju uloge: jedan je učenik autor romana koji želi prodati filmska prava za svoj roman, a drugi je učenik redatelj koji želi snimiti film. Usmjerite učenike na očekivanja koja imaju autor i redatelj. Potaknite ih na to da u alatu za pisanje Word pišu iz pozicije uloge koju su dobili te elektroničkom poštom pošalju ponudu drugom učeniku u paru. Učenik-autor želi da se redatelj pridržava romana, zapleta, likova i sl. te želi nadgledati izbor glumaca, mjesta snimanja i sl. Učenik-redatelj želi imati što veću slobodu pri snimanju filma, a obojica žele imati financijsku korist. Pritom se uživljavaju u ulogu i objašnjavaju svoju viziju filma u priloženom dokumentu, a s obzirom na to da je riječ o poslovnoj komunikaciji, usmjerite učenike na pravila pristojne komunikacije pri slanju elektroničke pošte. Na kraju na većem papiru izrađuju Vennov dijagram kojim uspoređuju želje likova koje su dobili te pronalaze sličnosti i razlike i ukrašavaju njime razredni pano. Razgovarajte s učenicima o tome jesu li uspjeli postići dogovor kojim će oboje biti zadovoljni te što su primijetili ili naučili iz te aktivnosti. Oni parovi koji su uspjeli postići kompromis, mogu odglumiti potpisivanje ugovora o snimanju filma. Usmjerite ih na zaključak o tome kako sve treba sagledati iz različitih pozicija i kritički promišljati o odlukama i njihovim posljedicama.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Učenici s oštećenjem vida u uvodnoj aktivnosti mogu sudjelovati tako da im pomoćnik opisuje što drugi učenik pokazuje ili da opipa položaj tijela u kojem se nalazi drugi učenik.
Neki učenici s teškoćama možda neće moći objasniti izraz "stati u tuđe cipele" zbog teškoće razumijevanja prenesenoga značenja. Pomozite im dodatnim objašnjenjima ili potpitanjima (Jesi li nekada obuo tuđe cipele?, Kako si se osjećao?).
Za aktivnost čitanja naglas unaprijed pripremite tekst s odgovarajućim kontrastom između pozadine i fonta. Prilagodite vrstu fonta − veličina fonta treba biti 14 − 18, a prored 1,5, lijevo poravnajte tekst.
Produžite vrijeme za aktivnosti čitanja. Prethodno upoznajte učenika sa sadržajem teksta. Tekst podijelite na nekoliko kraćih dijelova. Učenika ne izlažite stresu čitanjem naglas ako on to ne želi. Glavna obilježja romana u tekstu istaknite drugom bojom ili podebljanjem. Možete ih uputiti u kojem dijelu teksta mogu pronaći odgovor na postavljeno pitanje.
Za igru uloga odaberite učenika koji će biti podrška učeniku s teškoćama. Jasno definirajte zadatke koje učenik ima pri radu u paru. Upute dajte postupno provjeravajući je li ih učenik razumio.
Pisanje možete olakšati započetim rečenicama koje učenici trebaju dopuniti ponuđenim izborom riječi.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Za aktivnost slanja elektroničke pošte izradite pisane ili slikovne upute.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Primjena digitalnih tehnologija u radu s učenicima s teškoćama:
Učenici mogu igrati igru „Vrući stolac“ tako da svaki učenik napiše na list papira ime jednog lika iz romana. Uputite ih na to da mogu birati likove iz dosad pročitanih ulomaka ili djela za cjelovito čitanje. Od papira izrade aviončić ili brodić tako da ime lika ne bude vidljivo. Učenik koji sjeda na vrući stolac odabire jedan papirnati aviončić ili brodić te uživljeno govori o događajima iz romana iz gledišta lika čije je ime pronašao na izabranome papiru.
Razgovarajte s učenicima o društvenim mrežama. Potaknite ih na to da uoče pozitivne i negativne strane mreža koje sami rabe. Uputite ih na odgovorno ponašanje na mreži. Učenici zatim samostalno čitaju ulomak iz romana. Podijelite ih u grupe. Zadatak je da izrade Fakebook profil lika iz romana po želji s pomoću digitalnog alata ClassTools, ali na način da je svaki član grupe drugi lik. Uputite ih na to da prvo naprave tablicu karakterizacije lika. Neka osmisle međusobne poruke i pritom obrate pozornost na to da se užive u likove koje su dobili, u njihov način govora tj. pisanja, odnosa prema drugima i sl. Neka pronađu odgovarajuće fotografije s pomoću digitalnog alata Pixabay kako bi profili bili uvjerljiviji. Svojim komentarima i objavama trebaju zajedno kreirati virtualni nastavak romana. Zatim učenici stvaraju nove grupe tako da grupu čine učenici koji su imali isti lik. Uspoređuju profile i odnose s drugim likovima te uočavaju zajedničke elemente. Nakon toga razgovarajte o tome koliko se isti lik razlikuje u prikazu profila te ih navedite na promišljanje o tome koliko smo slični u različitosti i različiti u sličnosti. Možete pripremiti kviz kojim ćete provjeriti razumijevanje teksta, razlikovanje vrsta pripovjedača i pripovjednih tehnika, odnosa među likovima i prenesenoga značenja u alatu Testmoz. Rezultate kviza učenici mogu aktualizirati na Fakebook profilu te komentirati iz gledišta lika koji su odabrali.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Za aktivnost čitanja naglas unaprijed pripremite tekst s odgovarajućim kontrastom između pozadine i fonta. Prilagodite vrstu fonta − veličina fonta treba biti 14 − 18, a prored 1,5, lijevo poravnajte tekst.
Produžite vrijeme za aktivnosti čitanja. Prethodno upoznajte učenika sa sadržajem tekstova.
Tekst podijelite na nekoliko kraćih dijelova.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatom. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovo korištenje. Za aktivnost izrade Fakebook profila lika pažljivo odaberite lik koji će raditi učenik s teškoćama. Unaprijed pripremite nastavni listić/podsjetnik što sve Fakebook profil mora sadržavati. (ime i prezime, nadimak, datum rođenja, interese...). Suzite izbor fotografija za predstavljanje lika (ponudite izbor od najviše 3 fotografije).
Pitanja u kvizu prilagodite funkcioniranju učenika: smanjite broj ponuđenih odgovora, skratite pitanja, ponudite izbor odgovora za dopunjavanje rečenica, rečenice dopunjavajte samo na kraju, postavljajte pitanja otvorenoga tipa, podebljanjem istaknite ključne riječi u pitanju...
Potičite i istaknite jake strane učenika s teškoćama.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Primjena digitalnih tehnologija u radu s učenicima s teškoćama:
Učenici mogu istražiti razvoj pisane komunikacije od njihove današnje perspektive unatrag. Trebaju navesti načine kako komuniciraju te pozitivne i negativne strane takve komunikacije. Kad iscrpe današnje načine komunikacije, trebaju istražiti kako se komunikacija odvijala u vremenima prije mobitela i računala. Mogu snimiti audiozapise razgovora sa starijim osobama, pronaći fotografije, skenirati ilustracije i sve rezultate objaviti u obliku obrnute vremenske crte u digitalnom alatu Padlet.
Organizirajte nekoliko učitelja i učenika iz 8. razreda da kratko izlože učenicima jednu od svojih omiljenih knjiga. Izlaganje može biti uživo ili putem videosnimke, a izlagač treba navesti naslov knjige, ime autora te zašto mu je to omiljena knjiga. Može i pročitati odabrane citate, ali izlaganje ne smije biti dulje od pet minuta. Nakon što su poslušali nekoliko izlaganja, učenici anonimno biraju najpoticajnije izlaganje putem digitalnog alata Mentimeter. Razgovarajte s učenicima o tome što im se svidjelo u izlaganju.
Zatim učenici govore o dojmovima romana koji su pročitali kod kuće i rade u grupi. S pomoću tableta pronalaze na internetu fotografiju koja će im poslužiti kao podloga za izradu interaktivne slike u digitalnom alatu ThingLink, a povezana je s pročitanim ulomcima. Uređuju interaktivnu fotografiju dodavanjem sadržaja vezanog uz karakterizaciju lika, slijed radnje, bilješku o piscu, dojmove nakon čitanja, kratak kviz u digitalnom alatu Forms kao razumijevanje ulomaka i sl.
Kako bi potaknuli čitanje romana, izrađuju reklamnu brošuru u digitalnom alatu Canva te u nju ugrađuju QR kod koji vodi do interaktivne fotografije. Rezultate rada izlažu pred razredom i provodi se usmena vršnjačka evaluacija. Uspješnije grupe mogu revidirati svoje rezultate prema komentarima što su dobili i zatim mogu svoju brošuru reklamirati među učenicima 3., 4. i 5. razreda kako bi ih potaknuli na čitanje.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatom. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje ili pokažite kako se upotrebljava.
Za aktivnost čitanja naglas unaprijed pripremite tekst s odgovarajućim kontrastom između pozadine i fonta. Prilagodite vrstu fonta − veličina fonta treba biti 14 − 18, a prored 1,5, lijevo poravnajte tekst.
Produžite vrijeme za aktivnosti čitanja. Prethodno upoznajte učenika sa sadržajem tekstova.
Tekst podijelite u nekoliko kraćih dijelova. Prilikom prepričavanja postavljajte učeniku potpitanja ili im ponudite predložak, upute na što trebaju obratiti pažnju prilikom prepričavanja. Ako učenik ne želi javno govoriti, izbjegnite ovu aktivnost.
Za izradu interaktivne slike i reklamne brošure dajte jasne upute učeniku s teškoćama i podijelite ih na više kraćih koraka/zadataka. Uključite i mogućnost suradničkog učenja i međuvršnjačku razmjenu
strategija. Učenik neka rješava zadatke oslanjajući se na svoja jaka područja. Učeniku redovito pružajte
povratne informacije o njegovoj uspješnosti u izvršavanju zadataka.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Primjena digitalnih tehnologija u radu s učenicima s teškoćama:
Učenici mogu izraditi velik okvir za sliku reciklirajući kakav stari okvir ili oblikujući novi okvir od debljega kartona, stiropora, raznobojnih papira i ukrasa po želji. Pritom izrađuju samo okvir bez unutrašnjosti jer okvir služi za stvaranje fotografija. Mogu od drvenih štapića (za ražnjiće) i kolaža pripremiti ukrasne štapiće sa simpatičnim ilustracijama ili natpisima. Fotografiranje u okviru s ukrasnim štapićima može se naplaćivati simboličnim donacijama u sklopu rada školske zadruge pri otvorenim danima, roditeljskim sastancima, priredbama i sl. Prikupljen novac može se upotrijebiti za humanitarne svrhe ili za pomoć pri nabavi materijala za rad školske zadruge ili izvannastavnih aktivnosti.
Antolović, K. i Sviličić, N. (2020). Komunikacijske vještine (Verbalne i neverbalne persuazivne tehnike). Kerschoffset: K&K Promocija.
Blažević, I. (2007). Motivacijski postupci u nastavi lektire. Školski vjesnik, br. 56. https://hrcak.srce.hr/file/122941
Bouša-Slabinac, D. (2009). Priručnik za interpretaciju književnog djela (Teorija književnosti – Teorija Pisanja). Zagreb: Školska knjiga.
Brajković, S. i Žokalj, G. (2021). Učenje u tijeku (Kako formativnim vrednovanjem potaknuti učenje). Zagreb: Alfa i Pučko otvoreno učilište „Korak po korak“.
Diklić, Z. (1989). Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Diklić, Z. (2009). Književnoznanstveni i metodički putokazi nastavi književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Irwing-DeVitis, L.; Bromley, K.; Modlo, M. (2014). 50 grafičkih mapa za čitanje, pisanje i druge nastavne aktivnosti. Zagreb: Educa.
Korkut, D. i Kopal, R. (2018). Kreativnost 4.0: evolucija i revolucija. Zagreb: Algebra i Visoko učilište Effectus.
Listeš, S. i Grubišić Belina, L. (2016). Kompetencijski pristup nastavi Hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Rosandić, D. (1980). Problemska, stvaralačka i izborna nastava književnosti. Sarajevo: Nastavna biblioteka, IGKRO „Svjetlost“.
Solar, M. (1997). Teorija književnosti. Osamnaesto izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Visinko, K. (2014). Čitanje – poučavanje i učenje. Zagreb: Školska knjiga.
Vrsaljko, S. (2022). O značajkama razgovornoga stila hrvatskoga jezika. Zadar: Sveučilište u Zadru.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.