Unaprijed učenicima zadajte da na sat donesu jedan predmet koji će simbolično predstavljati neko djelo za cjelovito čitanje po slobodnom izboru koje su učenici odabrali i pročitali. Na satu prikupite sve predmete u kutiju i objasnite učenicima da će ti predmeti biti potrebni za igru koja se zove igra penova koju će poslije igrati. Zatim provjerite dojmove nakon čitanja te pripremite pitanje o dojmu u digitalnom alatu za prikupljanje povratnih informacija Mentimeter. Prikažite im rezultate pa ih zajedno komentirajte. Učenici uočavaju sličnosti i razlike u svojim odgovorima te usmeno kratko pojašnjavaju.

Nakon toga uzmite kutiju s predmetima, učenici mogu odmaknuti klupe kako biste svi sjedili na stolcima u obliku kruga. Objasnite učenicima da predmeti postaju penovi, a vi ćete reći što mora svaki pen napraviti riječima: "Neka ovaj pen..." i zatim ćete im zadati zabavan zadatak vezan uz lektiru. Primjerice: "Neka ovaj pen odglumi glavnog lika na vrućem stolcu!", "Neka ovaj pen sažeto prepriča radnju u ritmu pjesme Sretan rođendan!", "Neka ovaj pen bude autor romana koji želi da njegovo djelo postane obavezna lektira.", "Neka ovaj pen uvjeri ostale učenike da moraju pročitati to književno djelo!" i sl. Možete povezati dva ili više učenika na sljedeći način: "Neka ovi penovi odglume ljutite likove iz romana koji raspravljaju, ali na kraju pronađu zajedničko rješenje!", "Neka ovi penovi u stihovima i ritmu hip-hop glazbe uvjeravaju publiku da je njihova knjiga bolja, a publika će glasnoćom pljeska odrediti pobjednika." i sl. Omogućite učenicima potrebno vrijeme za pripremu, a zatim neka izvrše zadatke.

Podijelite učenike u grupe i neka svaki učenik ostalim članovima objasni zašto je izabrao određeni predmet koji simbolizira pročitano književno djelo. Neka svaka grupa izradi svoju bojanku koja će se sastojati od crteža povezanih s djelima za cjelovito čitanje. Svaki član grupe treba pripremiti dva crteža od kojih je jedan predmet koji su odabrali da simbolizira djelo, a drugi se crtež može odnositi na temu, likove ili događaje u djelu. Uz crteže, učenici trebaju napisati i naslov djela, autora i rečenicu preporuke za čitanje. Kad učenici izrade crteže, zajednički izrađuju naslovnicu svoje bojanke te ljepilom, ljepljivom trakom ili iglom i koncem uvezuju listove u knjigu. Tako izrađenu bojanku mogu predstaviti učenicima razredne nastave kao poticaj za čitanje, a mogu je i digitalizirati kako bi bila dostupna većem broju učenika.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Svakom učeniku treba omogućiti da djelo čita svojim tempom – djelo podijelite na dijelove ili odredite samo dio djela koji će učenik pročitati. Važno je zahtjeve u odnosu na djelo prilagoditi čitalačkim, spoznajnim i doživljajnim sposobnostima učenika.

Produžite vrijeme za aktivnost čitanja. Prethodno upoznajte učenika sa sadržajem tekstova. Prilikom predstavljanja djela postavljajte učeniku potpitanja ili mu ponudite predložak, upute na što treba obratiti pažnju prilikom predstavljanja. Ako učenik ne želi javno govoriti, izbjegnite ovu aktivnost.

Za izradu plakata dajte jasne upute učeniku s teškoćama i podijelite ih na više kraćih koraka/zadataka. Uključite i mogućnost suradničkog učenja i međuvršnjačku razmjenu strategija. Učenik neka rješava zadatke oslanjajući se na svoja jaka područja. Učeniku redovito pružajte povratne informacije o njegovoj uspješnosti u izvršavanju zadataka.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovo korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Primjena digitalnih tehnologija u radu s učenicima s teškoćama:

https://edutorij.e-skole.hr/share/page/document-details?nodeRef=workspace://SpacesStore/d831afbd-79b8-44cd-befd-07d055c5a9af

Učenici mogu napraviti prijedlog djela za cjelovito čitanje po izboru tako što će napraviti anketu u susjedstvu i školi. Ispitanici trebaju biti učenici od 7. razreda osnovne škole do mladih ljudi s navršenih 20 godina. Uputite učenike na to kako će organizirati pitanja i analizirati rezultate. Rezultate istraživanja mogu oblikovati u članak s grafičkim prikazom rezultata te objaviti na školskoj mrežnoj stranici te stranici lokalne zajednice ili grada.

Razgovarajte s učenicima o tome što predstavlja grb Republike Hrvatske. Pitajte ih znaju li još koje grbove, podsjetite ih na grbove učeničkih domova iz romana o Harryju Potteru, na sportske grbove, povijesne i sl. Potaknite ih na to da uoče latinske natpise na grbovima te razgovarajte o tome. Pitajte ih neka zamisle koju bi životinju željeli na svojem grbu te neka objasne koje bi osobine ona predstavljala. Zatim podijelite učenike u grupe prema životinjama koje su odabrali: primjerice divlje zvijeri, ptice, morske nemani, plemenite životinje i sl. Svaka grupa treba osmisliti i izraditi svoj grb na papiru iz mape ili kojem drugom većem papiru.

Nakon toga svaki član predstavlja grupi djelo koje je čitao, a zatim odabiru jedno koje im se svima svidjelo i pripremaju prezentaciju kojom će ga predstaviti. Prezentacije mogu izraditi u digitalnom alatu Canva. Svaka prezentacija treba sadržavati grb i reklamni slogan koji je sadržajno vezan uz djelo. Objasnite im da je svrha reklamnoga slogana privući publiku, odnosno potencijalne čitatelje. Grupe kratko izlažu prezentacije te zajedno gledaju i komentiraju prezentacije. Možete izraditi jednostavnu anketu putem digitalnog alata Google Forms kojom ćete provjeriti koje im se djelo pri prezentaciji najviše svidjelo. Rezultate ankete prikažite s pomoću grafikona. Nakon toga učenici pišu kratak vezani tekst u kojem će izložiti rezultate ankete te ih usporediti s osobnim izborom djela koje ih je najviše privuklo. Neka objasne o kojem bi prikazanome književnom djelu željeli nešto više doznati.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Uvodnu aktivnost popratite slikovnim prikazima različitih grbova kako bi učenici s teškoćama uspješnije sudjelovali.

Učeniku koji ima teškoće s čitanjem veće količine teksta možete prilagoditi čitanje lektire tako da mu zadate da pročita samo odabrane ulomke ili poglavlja. Odabrani ulomci i poglavlja sadrže manje teksta, što će olakšati čitanje. Uz čitanje odabranih ulomaka i poglavlja učeniku se mogu ponuditi i smjernice ili pitanja koja prate tekst i usmjeravaju učenika na bitno.

Prilikom predstavljanja djela postavljajte učeniku potpitanja ili im ponudite predložak, upute na što trebaju obratiti pažnju prilikom predstavljanja. Ako učenik ne želi javno govoriti, izbjegnite ovu aktivnost.

Za izradu prezentacije dajte jasne upute učeniku s teškoćama i podijelite ih na više kraćih koraka/zadataka. Uključite i mogućnost suradničkog učenja i međuvršnjačku razmjenu strategija. Učenik neka rješava zadatke oslanjajući se na svoja jaka područja. Učeniku redovito pružajte povratne informacije o njegovoj uspješnosti u izvršavanju zadataka. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovo korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Primjena digitalnih tehnologija u radu s učenicima s teškoćama:

https://edutorij.e-skole.hr/share/page/document-details?nodeRef=workspace://SpacesStore/d831afbd-79b8-44cd-befd-07d055c5a9af

Učenici mogu izraditi plakat „Traži se“ na kojem će biti prikazana obilježja djela za cjelovito čitanje koja bi se mogla svidjeti većini učenika poput: zabavno, pustolovno, zanimljivi likovi, neočekivan rasplet i sl. Na plakatu treba osmisliti prostor za učenike koji će pisati prijedloge i eventualne dopune. Plakat treba postaviti na pano na uočljivom mjestu u školi. Može se ponuditi i prigodna nagrada najboljem predlagaču, tj. nalazniku takva djela.

Najavite učenicima igru pantomime, ali na malo drugačiji način. Pripremite pojmove koji se mogu odglumiti, primjerice zanimanja ili životinje, i to tako da isti pojam imaju dva učenika. Ako imate 20 učenika, pripremite deset pojmova. Pojmove pripremite na listićima i to u obliku rebusa kako bi učenici sami otkrili o kojem je pojmu riječ. Objasnite učenicima da od trenutka kad dobiju pojmove, trebaju početi glumiti i gledati druge učenike kako bi pronašli svojeg para – učenika koji je dobio isti pojam. Pritom ne smiju govoriti, nego se samo izražavati pokretom tijela i mimikom lica.

Kad su učenici pronašli svoje parove, pitajte ih kako su se osjećali dok su glumili, po čemu su prepoznali svojega para i jesu li pojmove odglumili na jednak način. Navedite ih na zaključak da smo različiti i da tako različiti možemo surađivati i doći do rješenja. Usmjerite razgovor na pročitana književna djela te im objasnite da se neće svima svidjeti ista tema, likovi ili način pripovijedanja te da je upravo u toj različitosti ljepota i vrijednost.

Učenici mogu nastaviti rad u grupama kao u aktivnosti "Lektirni ZOO", ali sada trebaju odabrati drugo književno djelo koje je pročitao član grupe, a kojim se nisu bavili u prethodnoj aktivnosti. Objasnite da svaka grupa ima zadatak predstaviti odabrano djelo tako da se svaki član predstavi razredu kao onaj učenik koji je pročitao tu knjigu poput igre “Istina ili laž?” (Ja sam … i pročitao sam djelo…). Ostali im učenici trebaju postavljati pitanja kako bi doznali tko je od njih doista pročitao tu knjigu (ako učenici već znaju tko je pročitao, igra se može modificirati tako da taj učenik koji je čitao, pomaže pri odgovorima drugim članovima grupe na način da će samo jednom učeniku pomagati točnim odgovorima). Na kraju igre provodi se vrednovanje putem digitalnog alata Google Forms u kojem će učenici procijeniti svoj doprinos radu grupe i doprinos drugih članova te se osvrnuti na odabrana djela za cjelovito čitanje navodeći koje ih je zainteresiralo. Kako bi vršnjacima predložili književno djelo za čitanje, mogu napraviti ispunjaljku ili osmosmjerku s imenima književnih djela te je objaviti na mrežnoj stranici ili na školskom panou kako bi poticali i druge učenike. Aktivnost mogu izraditi putem digitalnog alata Puzzel.org.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Uvodno objasnite učenicima što je to rebus i na koji način se rebusi rješavaju. Prema potrebi prilagodite rebus za učenike s teškoćama (slika uz dodavanje nekoliko slova). Učenici s oštećenjem vida mogu sudjelovati u aktivnosti tako da pokazuju pojam, a njihov par ih pronalazi.

Pri radu u grupi jasno definirajte ulogu i zadatke učenika s teškoćama. Igru predstavljanja djela možete prilagoditi tako da učenik treba odgovarati na pitanja suučenika samo sa da ili ne.

Pažljivo birajte način vrednovanja za učenike s teškoćama kako ne bi doživjeli neuspjeh ili negativne reakcije od vršnjaka.

Riječi za izradu osmosmjerke ili ispunjaljke unaprijed pripremite i smanjite broj pojmova ako je to potrebno. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Pokažite način upotrebe ili izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Primjena digitalnih tehnologija u radu s učenicima s teškoćama:

https://edutorij.e-skole.hr/share/page/document-details?nodeRef=workspace://SpacesStore/d831afbd-79b8-44cd-befd-07d055c5a9af

Učenici mogu osmisliti i izraditi kratke animirane najave ili reklamne videozapise djela za cjelovito čitanje s pomoću digitalnog alata Animatron. Mogu ih objaviti na školskoj mrežnoj stranici, ali i predstaviti drugim učenicima, ovisno o uzrastu kojem je djelo primjereno.