Pripremite učenicima nekoliko različitih tekstova istih autora objavljenih na mrežnim portalima. Mogu to biti tekstovi različite tematike, ali trebaju biti suvremeni: moda, automobili, računalne igre, glazba, vijesti… Tekstove možete pronaći i na društvenim mrežama i blogovima poznatih hrvatskih novinara i blogera. Od svakog autora odaberite najmanje dva teksta, ali skratite ih, tj. odaberite ključne ulomke i dijelove kako bi učenici mogli pročitati što više različitih tekstova. Kopirajte te tekstove u jedan dokument u digitalnom alatu Word i ispišite ih u onoliko primjeraka koliko imate grupa. Primjerice, ako odaberete četiri različite teme, imat ćete četiri grupe učenika, ali unutar te četiri teme više različitih autora koji pišu o toj temi. Učenike podijelite u grupe prema interesima za određenu temu. Učenici u grupi prema smjernicama trebaju analizirati jezik i stil autora tekstova. Dajte im jasne upute: npr. da izdvajaju riječi koje ne pripadaju hrvatskome standardnom jeziku, posuđenice, neologizme i pleonazme. Mogu odrediti je li red riječi u rečenicama stilski obilježen ili neobilježen i uočiti koliko puta autor rabi iste riječi u svome tekstu. Mogu uočiti koriste li se autori funkcionalno stručnim riječima i izrazima. Također, mogu promotriti i zaključiti kakva je kompozicija teksta.
Učenici se u grupi trebaju dogovoriti tko će raditi na kojem tekstu i kako će se izmjenjivati u čitanju tekstova. Kako svaka grupa ima najmanje dva različita autora i najmanje dva njihova teksta iste tematike, svaki učenik u grupi može raditi na najmanje jednom tekstu. U digitalnom alatu Google Disk izradite datoteku u koju učitajte sve dokumente koje ste podijeliti učenicima te izradite onoliko novih (praznih) dokumenata koliko imate grupa učenika. Imenujte dokumente prema temi tekstova koje učenici čitaju. Podijelite s učenicima poveznicu na datoteku u koju ste učitali navedene dokumente. Uputite učenike na to da tijekom analize jezika i stila autora bilješke pišu u zajednički Word dokument svoje grupe. Nakon analize jezika i stila svoga teksta (svaki učenik piše bilješke o tekstu koji je čitao), učenici unutar grupe zamjenjuju tekstove i tako ukrug sve dok svi učenici u grupi ne pročitaju sve tekstove. Pisanje bilježaka u drugom krugu i analiza jezika i stila autora trebali bi biti puno kraći jer učenici samo nadopunjuju i eventualno korigiraju bilješke ostalih članova grupe. Učenici zatim raspoređuju tekstove za koje smatraju da pripadaju istom autoru. Tijekom razgovora u grupi argumentiraju zašto odabrani tekstovi pripadaju istome autoru i koje su to odrednice jezika i stila autora utjecale na njihov odabir. Učenici unutar grupa odabiru jedan tekst koji će pročitati i predstaviti ostalim učenicima u razredu i na kojem će prikazati analizu autorova jezika i stila. Također, učenici na primjeru toga teksta trebaju predstaviti temu o kojoj su čitali različite tekstove i procijeniti je li autor tekstova (i kako) utjecao na oblikovanje njihovih stavova o toj temi i jesu li možda prije čitanja imali drugačije mišljenje o toj temi. Tumače ostalim učenicima poruke i ideje pročitanoga teksta. Slijedi predstavljanje rezultata rada. Projicirajte Word dokumente svake grupe prilikom njihova predstavljanja. Učenici mogu pratiti bilješke ostalih učenika i na svojim tabletima. Nakon predstavljanja rezultata rada svih grupa povedite s učenicima razgovor o tome što je presudno u prepoznavanju jezika i stila određenog autora i kako medijski tekstovi različitih autora o istoj temi utječu na oblikovanje njihovih stavova i vrijednosti.
U digitalnom alatu za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu, primjerice alatu MS Teams, napišite objavu i zadatak učenicima te rok za izvršavanje zadatka. Dogovorite i termin online sastanka i način rada. Za objavu prethodno pripremite učenicima nekoliko različitih tekstova istih autora objavljenih na mrežnim portalima. Mogu to biti tekstovi različite tematike, ali trebaju biti suvremeni: moda, automobili, računalne igre, glazba, vijesti… Tekstove možete pronaći i na društvenim mrežama i blogovima poznatih hrvatskih novinara i blogera. Od svakog autora odaberite najmanje dva teksta, ali skratite ih, tj. odaberite ključne ulomke i dijelove kako bi učenici mogli pročitati što više različitih tekstova. Kopirajte te tekstove u jedan dokument u digitalnom alatu Word i ispišite ih u onoliko primjeraka koliko imate grupa. Primjerice, ako odaberete četiri različite teme imat ćete četiri grupe učenika, ali unutar te četiri teme više različitih autora koji pišu o toj temi. Učenike podijelite u grupe prema interesima za određenu temu. Učenici svoj interes mogu izraziti odgovorom na vašu objavu. Ne temelju njihovih odgovora, podijelite učenike u grupe. Učenici u grupi prema smjernicama trebaju analizirati jezik i stil autora tekstova. Dajte im jasne upute: npr. da izdvajaju riječi koje ne pripadaju hrvatskome standardnom jeziku, posuđenice, neologizme i pleonazme. Mogu odrediti je li red riječi u rečenicama stilski obilježen ili neobilježen i uočiti koliko puta autor rabi iste riječi u svome tekstu. Mogu uočiti koriste li se autori funkcionalno stručnim riječima i izrazima. Također, mogu promotriti i zaključiti kakva je kompozicija teksta.
Učenici se u grupi trebaju dogovoriti tko će raditi na kojem tekstu. Kako svaka grupa ima najmanje dva različita autora i najmanje dva njihova teksta iste tematike, svaki učenik u grupi može raditi na najmanje jednome tekstu. Izradite datoteku u koju učitajte sve dokumente koje ste podijeliti učenicima te izradite onoliko novih (praznih) dokumenata koliko imate grupa učenika. Imenujte dokumente prema temi tekstova koje učenici čitaju. Uputite učenike na to da tijekom analize jezika i stila autora bilješke pišu u zajednički Word dokument svoje grupe. Nakon analize jezika i stila svoga teksta (svaki učenik piše bilješke o tekstu koji je čitao), učenici se unutar grupe zamjenjuju u čitanju tekstova i tako ukrug sve dok svi učenici u grupi ne pročitaju sve tekstove. Pisanje bilježaka u drugom krugu i analiza jezika i stila autora trebali bi biti puno kraći jer učenici samo nadopunjuju i eventualno korigiraju bilješke ostalih članova grupe. Neka u dokumentu uključe opciju praćenja promjena.
Učenici zatim trebaju dogovoriti online sastanak svoje grupe na kojem će prokomentirati sve tekstove i rasporediti tekstove za koje smatraju da pripadaju istom autoru. Tijekom razgovora u grupi argumentiraju zašto odabrani tekstovi pripadaju istome autoru i koje su to odrednice jezika i stila autora utjecale na njihov odabir. Učenici unutar grupa odabiru jedan tekst koji će pročitati i predstaviti ostalim učenicima na zajedničkom online sastanku svih grupa i na kojem će prikazati analizu autorova jezika i stila. Također, učenici na primjeru toga teksta trebaju predstaviti temu o kojoj su čitali različite tekstove i procijeniti je li autor tekstova (i kako) utjecao na oblikovanje njihovih stavova o toj temi i jesu li možda prije čitanja imali drugačije mišljenje o toj temi.
Na zajedničkom online sastanku predstavnici grupa tumače ostalim učenicima poruke i ideje pročitanoga teksta. Neka s pomoću opcije dijeljenja zaslona prikažu Word dokumente svake grupe. Nakon predstavljanja rezultata rada svih grupa povedite s učenicima razgovor o tome što je presudno u prepoznavanju jezika i stila određenog autora i kako medijski tekstovi različitih autora o istoj temi utječu na oblikovanje njihovih stavova i vrijednosti.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima, jakim stranama), kao i obilježjima same teškoće. U planiranju postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama, ovisno o vrsti teškoće, grafički prilagodite tekstove koje će čitati. Rabite tip slova Ariel ili Calibri, povećajte font najmanje 12-14 pt ovisno o vrsti teškoće, razmak među riječima i prored. Svaki rečenicu stavite u novi red. Prilikom izrade papirića pazite na boju pozadine i slova kako bi bio dobar kontrast. Provjerite razumiju li učenici s teškoćama zadatak. Služite se jednostavnim jezikom, kraćim rečenicima i poznatom terminologijom. Učenicima s teškoćama pripremite podsjetnik s primjerima o posuđenicama, neologizmima i pleonazmima. Tijekom podjele učenika u parove/grupe vodite računa o tome da je učenik s teškoćama u poticajnoj grupi s vršnjacima s kojima dobro surađuje i koji mu mogu pružiti podršku u radu. Učeniku s teškoćama unaprijed pripremite tekst za čitanje u grupi kako bi ga mogao uvježbati. Jasno zadajte zadatak učeniku s teškoćama vodeći se njegovim jakim stranama i sposobnostima. Učeniku s teškoćama pripremite predložak za pisanje bilješki. Ne inzistirajte na tome da učenik s teškoćama naglas u grupi čita tekst ako on to sam ne želi. Učenika s teškoćama unaprijed pripremite za online sastanak te mu unaprijed dajte što će analizirati tijekom sastanka kako bi se mogao pripremiti.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu odabrati jednu temu prema svojem interesu i napisati različite tekstove o istoj temi. Tekstovi se trebaju razlikovati po jeziku i stilu. Neka napišu i dva do tri teksta o različitim temama. Ne trebaju to biti dugački tekstovi, neka to budu tekstovi poput objava na društvenim mrežama o nekoj aktualnoj temi, no ipak dovoljno dugački da se mogu analizirati. Neka putem poveznice na dokument u digitalnom alatu Google Disk podijele te tekstove s vama, a vi ih podijelite ostalim učenicima u razredu (kako autor tekstova ne bi bio vidljiv). Neka ostali učenici pokušaju prepoznati radi li se o istom autoru.
Odaberite nekoliko književnica i/ili književnika čije će tekstove učenici čitati i analizirati u ovoj aktivnosti. Neka to budu književnici koji pišu književna djela različitih književnih rodova i vrsta, no nije nužno da jedan književnik ima zastupljene tekstove svih književnih rodova. Odaberite reprezentativne ulomke iz romana (različite tematike), putopisa, pripovijedaka, različitih dramskih i lirskih tekstova. Bilo bi dobro da su se učenici prethodno susreli s navedenim tekstovima. Izradite ploču u digitalnom alatu Lino. Ulomke i stihove navedenih književnih tekstova objavite u obliku samoljepljivih papirića i pomiješajte ih po cijeloj ploči. Neka svi budu objavljeni u istoj boji. Izradite toliko digitalnih ploča koliko imate parova učenika u razredu (duplicirate postojeću digitalnu ploču). Učenici rade u paru. Svaki par ima zadatak pročitati i analizirati ulomke/stihove te izdvojiti jezična i stilska obilježja. Proučavaju tekstove i ispod svakoga pišu kojim se idiomom autor koristi, izdvajaju riječi koje se ponavljaju ili koje su karakteristične za autorov stil, najčešća stilska izražajna sredstva, književnu vrstu teksta i književni rod. Zatim učenici sve tekstove za koje smatraju da pripadaju istom autoru trebaju obojiti istom bojom (samoljepljivom papiriću na kojem su objavljeni mijenjaju boju) i pomaknuti ih na ploči na isto mjesto. Na taj način razvrstavaju sve tekstove. Parovi se u nastavku aktivnosti spajaju u grupe i komentiraju svoj rad na digitalnoj ploči. Usklađuju komentare ispod književnih djela i podjelu književnih djela prema autoru. Iznad jedne skupine književnih djela pišu ime autora ako su prepoznali kojemu autoru pripadaju navedeni ulomci/stihovi.
Grupe predstavljaju rezultate svojega rada. Točne odgovore prikažite tako da projicirate na ploči ili na platnu početnu digitalnu ploču (s pomiješanim ulomcima), a kako učenici predstavljaju rezultate rada, pomičite ulomke na jedno mjesto i promijenite boju samoljepljivih papirića svim ulomcima koji pripadaju istom autoru. Prethodno u digitalnom alatu Word napišite sva obilježja jezika i stila do kojih bi učenici trebali doći zajedničkim radom i kopirajte ih ispod svakog ulomka književnoga teksta kako učenici izlažu. Na kraju podijelite s učenicima ispunjenu digitalnu ploču s jezičnim i stilskim obilježjima odabranih književnih tekstova i točno razvrstanim ulomcima prema autoru. Učenici u grupama uspoređuju svoj rad i razvrstavanje tekstova s točno razvrstanim i analiziranim tekstovima. Komentiraju na što bi valjalo obratiti pozornost kod takve vrste zadatka ubuduće. Učenici uočavaju da autori ponekad mogu pisati potpuno različitim stilom i da je neke tekstove teško razvrstati prema istom stilu, no nekim se tekstovima upravo zbog specifična autorova stila lako prepoznaje pripadnost istom književnom djelu, ali i autoru.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima, jakim stranama), kao i obilježjima same teškoće. U planiranju postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama, ovisno o vrsti teškoće, grafički prilagodite tekstove koje će čitati. Rabite font slova Ariel ili Calibri, povećajte font najmanje 12- 14 pt ovisno o vrsti teškoće, razmak među riječima i prored. Svaki rečenicu stavite u novi red. Prilikom izrade papirića pazite na boju pozadine i slova kako bi bio dobar kontrast. Vodite računa o tome da za učenike s teškoćama pripremite lakša prozna djela s kojima su sigurno upoznati. Provjerite razumiju li učenici s teškoćama zadatak. Služite se jednostavnim jezikom, kraćim rečenicama i poznatom terminologijom. Tijekom podjele učenika u parove/grupe vodite računa o tome da je učenik s teškoćama u poticajnoj grupi s vršnjacima s kojima dobro surađuje i koji mu mogu pružiti podršku u radu. Jasno zadajte zadatak učeniku s teškoćama vodeći se njegovim jakim stranama.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Neka učenici koji žele na primjeru svojeg omiljenog književnika/književnice dokažu da svaki autor ima svoj specifičan stil pisanja. Neka izdvoje nekoliko ulomaka književnih tekstova, analiziraju ih jezično i stilski i predstave te ulomke ostalim učenicima u digitalnom alatu Prezi. Neka se ime književnika/književnice pojavi tek na kraju prezentacije kako bi ostali učenici prilikom predstavljanja odabranih ulomaka imali priliku pretpostaviti pripadaju li ulomci istome ili različitim autorima. Posebno bi zanimljivi mogli biti ulomci književnih djela koja potpisuju dva ili više autora.
Dogovorite s učenicima da tijekom zadanoga roka pročitaju nekoliko knjiga svojega omiljenog autora. Može se napraviti i popis autora koji dolaze u obzir na temelju istraživanja interesa učenika u digitalnom alatu Google Forms. Izradite kratku anketu i podijelite je s učenicima. Neka u anketi budu navedeni svi mogući autori i njihova djela s popisa djela za cjelovito čitanje u 3. ciklusu. Učenici mogu predložiti i svoje autore. Rezultate ankete podijelite s učenicima koji se tada trebaju opredijeliti za jednog autora. Tijekom čitanja književnih djela odabranog autora učenici vode bilješke i uočavaju obilježja autorova jezika i stila. Uspoređuju pročitane tekstove i na temelju likova, etičke, estetske i idejne razine. Nakon čitanja i isteka zadanoga roka učenici se dijele u grupe prema autoru čije su romane čitali. Postoji mogućnost da će to biti male grupe, no bilo bi idealno da u svakoj grupi budu najmanje četiri učenika.
Učenici u grupama analiziraju pročitane romane i uspoređuju jezik, sadržaj i stil pročitanih romana na temelju svojih bilježaka. Raspravljaju o pročitanim tekstovima i o tome kako su doživjeli pojedine likove i koje im se književno djelo više sviđa. Vode kratku raspravu na temu: Ako zavoliš jedan roman određenog autora, zavoljet ćeš ih sve! Grupe metodom world cafea upoznaju ostale grupe s rezultatima svoga rada. U svakoj grupi dogovaraju tko će biti domaćin koji ostaje u matičnoj grupi do kraja aktivnosti. Svi članovi grupe na zajednički list papira (većeg formata) pišu zajedničke zaključke koji su nastali tijekom grupnoga rada.
Učenici svake grupe odlaze „u posjet“ domaćinima ostalih grupa na taj način da svaki član grupe ode u drugu grupu „u posjet“ tako da u svakoj novoj grupi budu članovi različitih grupa (koji su čitali književna djela različitih autora). Domaćin iznosi zaključke rada svoje grupe i predstavlja autorov jezik i stil te ukratko i pročitana književna djela (na idejnoj, etičkoj i estetskoj razini – ne prepričava sadržaj). Iznosi zaključke kratke rasprave. „Gosti“ doprinose radu na taj način da komentiraju zaključke i objašnjavaju kako je to bilo u njihovim grupama, zapisuju na zajednički plakat neke svoje ideje i zaključke o predstavljenom autoru i njegovim djelima. Tijekom izmjena gostiju domaćinov papir/plakat obogaćuje se novim idejama i zaključcima, ali i skicama i crtežima (ovisno o tome na koji će način „gosti“ doprinijeti radu). Plakate nastale tijekom world cafea možete izložiti na vidljivome mjestu u učionici ili u školi.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima, jakim stranama), kao i obilježjima same teškoće. U planiranju postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učenicima s teškoćama zadajte koje će knjige čitati. Neka to budu lakši tekstovi za čitanje, ali pripazite na to da budu prema njihovim interesima. Odredite im knjige kojih ima na stranici e-lektire jer su sve lektire dostupne u aplikaciji Omoguru Reader te se, ovisno o teškoćama učenika, tekst može grafički prilagoditi. Odaberite manji broj knjiga ili samo određene dijelove koje učenik s teškoćama treba pročitati. Za učenika s intelektualnim teškoćama pripremite grafički prilagođen sažetak knjiga koji će pročitati. Učenicima s teškoćama omogućite veći rok za čitanje knjiga. Unutar grupe u kojoj je učenik s teškoćama potaknite pozitivno ozračje te vršnjačku podršku. Učeniku s teškoćama zadajte jasan zadatak unutar grupe koji može odraditi vodeći se njegovim jakim stranama. Važno je da učenik s teškoćama bude aktivan član u grupi. Tijekom rada više puta obiđite grupu u kojoj je učenik s teškoćama. Unutar grupe odredite suučenika koji će pružati podršku učeniku s teškoćama te s kojim će ići u posjet drugim grupama.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu odabrati jedno od pročitanih književnih djela i pronaći nekoliko adaptacija toga djela u drugim medijima. Neka usporede original i adaptaciju i iznesu svoje dojmove i procjenu je li autorov stil vidljiv i u adaptaciji. Rezultate rada mogu predstaviti kratkim govorom uz fotografije književnoga djela i adaptacije.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
Vrsaljko, S. (2022). O značajkama razgovornoga stila hrvatskoga jezika. Zadar: Sveučilište u Zadru.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.