Za ovu aktivnost unaprijed pripremite prezentaciju u jednome od digitalnih alata za izradu prezentacija, primjerice digitalnom alatu Power Point. U prezentaciju uključite ključne riječi i pojmove o zadanim razdobljima i događajima iz povijesti hrvatskoga jezika (primjerice ilirski pokret, hrvatski jezik kao službeni jezik 1847., hrvatski jezik u 20. st. i sl.), dokumentima i izdanjima koji su važni za navedena razdoblja i događaje (primjerice Rječnik pet najuglednijih jezika, Osnove ilirskoga jezika u dvije knjige, Novine horvatske i sl.) te osobama koje su ta razdoblja i događaje obilježile (primjerice Faust Vrančić, Bartol Kašić, Marko Marulić i sl.). U pripremljenu prezentaciju uključite ključne riječi i pojmove koje želite da učenici istraže. Možete uključiti i fotografije te poveznice na mrežne stranice na kojima učenici mogu istraživati o zadanim razdobljima i osobama kad budu radili u grupama, primjerice videolekcije u sklopu Škole za život MZO-a pod nazivima Povijest hrvatskoga jezika i Povijest hrvatskog jezika u 20. stoljeću, Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i sl.

Svakoj grupi odredite skupinu zadataka (primjerice, 1. grupa neka se bavi istraživanjem prvoga hrvatskoga rječnika i gramatike, 2. grupa ozaljskim književnim krugom, 3. grupa ilirskim pokretom...) te učenike uputite da uz pomoć unaprijed pripremljene prezentacije u grupama istražuju o različitim razdobljima i osobama iz povijesti hrvatskoga jezika i rješavaju zadane zadatke. Nakon što završe zadatak, učenici neka predstave rezultate rada u grupi. Ostali učenici neka nadopune svoje bilješke.

Zatim neka učenici vrednuju predstavljanje ostalih grupa ispunjavajući listiće za vršnjačko vrednovanje prema unaprijed dogovorenim kriterijima. U kriterije za vršnjačko vrednovanje izlaganja možete uključiti neke od sljedećih sastavnica: priprema za temu, jasnoća i razumljivost predstavljenih sadržaja, potkrepljenost primjerima i sl. Listiće za vršnjačko vrednovanje možete izraditi u digitalnom alatu Word.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Pri izradi prezentacije rabite jednostavne sans serif fontove s odgovarajućim razmakom između slova. Veličina fonta neka bude minimalno 12 pt, izbjegavajte komprimirane, elegantne, kurzivne ili podcrtane fontove. Povećajte prorede. Da bi tekst bio lako čitljiv, ostavite malo prostora na slajdovima. Ne pišite puno teksta na slajdove. Odaberite boju i pozadinu koja čini tekst najlakše čitljivim. Slikama razlomite blokove teksta. Strukturirani rasporedi slika i teksta razumljiviji su učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju.

Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu i zadatke prilikom rada u grupi. Suzite područje za samostalno istraživanje tako što ćete materijale za rad, upute i zadatke pripremiti unaprijed te ih prilagoditi ovisno o potrebama učenika s teškoćama.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenike koji žele više uputite na to da detaljnije istraže neku od navedenih osoba važnih za povijest hrvatskoga jezika, primjerice osobu koja je živjela geografski najbliže području u kojemu se nalazi škola. U digitalnome alatu Power Point učenik neka pripremi prezentaciju o toj osobi. Potaknite učenika ili učenike koji žele znati više da u školi organiziraju večer posvećenu toj osobi (primjerice na obljetnicu rođenja), gdje mogu uz pomoć prikupljenih podataka postaviti i izložbu s fotografijama i informacijama o navedenoj osobi.

Za ovu aktivnost unaprijed pripremite normativne priručnike koji su danas u uporabi: Gramatiku hrvatskoga jezika, Hrvatski pravopis i Rječnik hrvatskoga jezika. Također, pripremite i nastavni listić koji će sadržavati tekst zasićen gramatičkim i pravopisnim pogreškama. Tekst može sadržavati i nekoliko riječi za koje možete pretpostaviti da im učenici ne znaju značenje, a mogu ih pronaći u Rječniku hrvatskoga jezika. Tema teksta može biti povezana s nekim suvremenim događajem ili manifestacijom, primjerice održavanjem natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ ili s nekim datumom kojim obilježavamo važnost jezika, primjerice Međunarodnim danom materinskoga jezika (21. veljače).

Na početku aktivnosti učenicima pokažite tekst zasićen pogreškama, pročitajte ga te ih potaknite na to da uoče pogreške u prvim dvjema rečenicama. Tekst im možete pripremiti u obliku nastavnoga listića u digitalnom alatu Word ili ga možete pokazati na pametnoj ploči ili projekcijskom platnu. Nakon što uoče pogreške u prvim dvjema rečenicama, učenike upitajte gdje bi mogli provjeriti kako se točno piše pojedina riječ, u kojemu jezičnom priručniku trebaju potražiti pomoć (primjerice gdje provjeriti piše li se izmjeniti ili izmijeniti, gdje pronaći koji su nastavci za aorist i gdje potražiti što znači riječ pismenost te kako ju je potrebno naglasiti). Zatim učenicima pokažite normativne priručnike koji su danas u uporabi, one koje ste pripremili za aktivnost. Razgovarajte s njima o važnosti uporabe tih priručnika te ih potaknite na to da ih prelistaju. Uputite ih i na poveznice na kojima mogu pronaći navedene priručnike: http://pravopis.hr/, http://gramatika.hr/, https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search. Pokažite im na pametnoj ploči ili projekcijskom platnu što mogu pronaći na kojoj poveznici.

Nakon toga učenike uputite da u paru uz pomoć normativnih priručnika (u papirnatom ili digitalnom obliku) isprave ostatak teksta zasićenoga pogreškama s početka aktivnosti. Potaknite ih na to da uz svaku ispravljenu pogrešku navedu kojim su se priručnikom služili. Na kraju aktivnosti učenici neka riješe kviz o normativnim priručnicima izrađen u digitalnom alatu LearningApps.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Prilagodite tekst na kojem će učenici raditi. Povećajte font (12 pt i veći) i prored između rečenica, rabite tip slova Arial, Verdana, Comic Sans te lijevo poravnanje. Rabite pozadinu i boju teksta koja ga čini lako čitljivim i stvara jasan kontrast. Višestruko složene rečenice razlomite na odijeljene jednostavne rečenice. Svaku rečenicu pišite u novi red. Odvojite naputke i pitanja od tijela teksta. Prema potrebi učinite ga dostupnim na Brailleovu pismu. Pisani tekst učinite dostupnim i u elektroničkoj formi. Za ispravljanje pogrešaka u tekstu možete na kraju svake rečenice uputiti učenika u kojem priručniku i na kojoj stranici može potražiti pomoć.

Pitanja u kvizu prema potrebi prilagodite učenicima s teškoćama. U odabiru zadataka slijedite princip od lakšega prema težima, smanjite broj zadataka podjednake težine, ponudite izbor odgovora ili pitanja na koja se odgovara s točno/netočno. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenike koji žele više možete potaknuti na to da osmisle igru za koju će materijale izraditi u digitalnom alatu Wordwall uz pomoć sadržaja jednog od normativnih priručnika. Možete im predložiti da odaberu jednu od sljedećih igara: pravopisnu igru, igru jezičnih pitanja ili igru bogaćenja rječnika. Nakon što provjerite postavljena pitanja i odgovore, izrađene igre možete upotrijebiti na satovima dodatne i/ili dopunske nastave, ovisno o sadržaju i težini pitanja.

Prije aktivnosti pripremite nekoliko poveznica na mrežne stranice virtualnih izložbi povezanih s nekom od tema iz povijesti hrvatskoga jezika, primjerice virtualnu izložbu o Faustu Vrančiću, virtualnu izložbu o povijesti hrvatskoga jezika do 19. st., virtualnu izložbu o Marku Maruliću, virtualnu izložbu o hrvatskim gramatikama i sl. Poveznica neka bude onoliko koliko planirate imati grupa u koje ćete podijeliti učenike.

Na početku aktivnosti učenike podijelite u grupe. S učenicima razgovarajte o muzejima koje su posjetili, što su vidjeli, što im je bilo najzanimljivije i sl. Zatim ih potaknite na to da objasne razliku između vođenoga i slobodnoga razgleda muzeja. Nakon razgovora o vođenom razgledu muzeja uvedite pojam kustosa te razgovarajte o tome koji su zadatci kustosa. Možete se poslužiti nekom poveznicom koja vam u tome može pomoći, primjerice e-Usmjeravanje. Uputite ih na to da će svaka grupa posjetiti virtualnu izložbu iz svojih školskih klupa, ali da će pritom imati zadatke. Na kraju svojega virtualnoga putovanja trebaju osmisliti kako će ostale učenike u razredu voditi na to putovanje kao kustosi. Potaknite ih na to da tijekom virtualnoga razgleda izložbe: bilježe osnovne podatke o osobama, dokumentima i razdobljima koja se spominju, razgovaraju o tome na koji će način predstaviti izložbu, podijele zadatke jedni drugima, osmisle neku aktivnost u koju će uključiti ostale učenike. Tijekom virtualnoga posjeta izložbama obilazite grupe i pružite im podršku. Po završetku, članovi grupe na pametnoj ploči ili projekcijskom platnu otvaraju zadane poveznice te prema dogovoru i planu vode ostale učenike u razredu na razgled izložbe.

Rad u grupama te njihovo izlaganje možete vrednovati prema unaprijed dogovorenim kriterijima. Rubriku za vrednovanje grupnoga rada možete izraditi u digitalnom alatu Word. U svoju rubriku za vrednovanje grupnoga rada možete uključiti suradnju sa suučenicima, usmjerenost na zadatak i sl.

U digitalnom alatu za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu, primjerice MS Teams, napišite objavu i zadatak učenicima te rok za izvršavanje zadatka i termin online sastanka na kojem će se predstavljati rezultati rada. U objavi s učenicima podijelite poveznice na mrežne stranice virtualnih izložbi povezanih s nekom od tema iz povijesti hrvatskoga jezika, primjerice virtualnu izložbu o Faustu Vrančiću, virtualnu izložbu o povijesti hrvatskoga jezika do 19. st., virtualnu izložbu o Marku Maruliću, virtualnu izložbu o hrvatskim gramatikama i sl. Poveznica neka bude onoliko koliko planirate imati grupa u koje ćete podijeliti učenike.

U objavi podijelite učenike u grupe. Postavite im nekoliko pitanja o muzejima koje su posjetili, što su vidjeli, što im je bilo najzanimljivije i sl. Zatim ih potaknite na to da objasne razliku između vođenoga i slobodnoga razgleda muzeja. Odgovore na pitanja neka učenici pišu ispod objave (kao odgovor na objavu). Objasnite učenicima pojam kustosa te navedite koji su zadatci kustosa. Možete se poslužiti nekom poveznicom koja vam u tome može pomoći, primjerice e-Usmjeravanje.

Objasnite učenicima da će svaka grupa posjetiti virtualnu izložbu iz svojih domova, ali da će pritom imati zadatke. Na kraju svojega virtualnoga putovanja trebaju osmisliti kako će ostale učenike u razredu voditi na to putovanje kao kustosi. Izradite nekoliko dokumenata u digitalnom alatu Word i učitajte ih uz objavu na kanalu u digitalnom alatu MS Teams. Imenujte ih prema nazivima virtualne izložbe koju će učenici te grupe posjetiti. Potaknite učenike na to da tijekom virtualnoga razgleda izložbe: bilježe osnovne podatke o osobama, dokumentima i razdobljima koja se spominju, razgovaraju o tome na koji će način predstaviti izložbu, podijele zadatke jedni drugima, osmisle neku aktivnost u koju će uključiti ostale učenike. Tijekom virtualnoga posjeta izložbama obilazite grupe i pružite im podršku. U dogovorenom terminu organizirajte zajednički online sastanak u kojem će članovi grupa predstaviti svoj posjet. S pomoću opcije dijeljenja zaslona članovi grupe otvaraju zadane poveznice te prema dogovoru i planu vode ostale učenike u razredu na razgled izložbe.

Rad u grupama te njihovo izlaganje možete vrednovati prema unaprijed dogovorenim kriterijima. Rubriku za vrednovanje grupnoga rada možete izraditi u digitalnom alatu i unaprijed podijeliti s učenicima.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Učeniku s oštećenjem vida osigurajte vršnjačku podršku učenika koji će mu opisati viđeno na virtualnoj izložbi. Ovaj učenik možda ima iskustvo posjeta Tiflološkom muzeju pa može opisati drugim učenicima što je sve ondje izloženo i na koji se način izlošci razgledavaju (dodiruju).

Učeniku s teškoćama dajte jasan zadatak u grupi. Unaprijed odredite koji će dio zbirke ili izložak on predstavljati kao kustos. Izradite podsjetnik kako bi ga usmjerili i pružili mu podršku u rješavanju ovoga zadatka. Vodite računa i o specifičnim interesima učenika koji bi mu mogli olakšati sudjelovanje ili ga pozitivno afirmirati u grupi.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenike koji žele više potaknite na to da vođenje virtualne izložbe snime u obliku filma svojim mobilnim telefonima ili tabletima u aplikaciji za snimanje. Svoje radove mogu prikazati u paralelnom razredu, na nekom školskom događaju koji će se baviti temom povijesti jezika i sl.