Kao pripremu za aktivnost izradite listić u digitalnom alatu Word. U listiću navedite po nekoliko primjera za stilski obilježeni red riječi te stilski neobilježeni red riječi. Također, u listiću uputite učenike na to da na temelju primjera pokušaju zaključiti koji primjeri imaju stilski obilježen, a koji stilski neobilježen red riječi. Primjere tematski možete povezati s nekim književnim i/ili neknjiževnim tekstom koji ste čitali tijekom neke od prethodnih aktivnosti.
Na početku aktivnosti ponovite s učenicima rečenične dijelove. Učenici neka na pametnoj ploči označe rečenične dijelove u primjerima koje ste za njih pripremili.
Zatim neka učenici samostalno rješavaju nastavni listić. Nakon toga provjerite njiihova rješenja te ih potaknite na to da zaključe kakav je redoslijed rečeničnih dijelova u rečenici, kojim se redoslijedom rečenični dijelovi nižu u uobičajenom ili stilski neobilježenom redu riječi, a kojim u obrnutom ili stilski obilježenom redu riječi. Za svaki od navedenih pojmova neka zapišu i primjere. Uputite ih i na to da zapišu da nenaglašeni oblici zamjenica i pomoćnih glagola, čestice, prijedlozi i veznici imaju obvezan red riječi u rečenici. Nakon toga potaknite učenike na to da riješe nekoliko zadataka kojima će uvježbavati red riječi u rečenici. Zadatke poput: Spoji parove, Riječ koja nedostaje, Razvrstaj u grupe i sl. izradite u digitalnom alatu Word. Nakon toga podijelite učenike u grupe. Potaknite ih na to da osmisle dva zadatka o redu riječi u rečenici, primjerice točno/netočno, zaokruži slovo ispred rečenice, spoji parove, dopuni rečenice i sl. Nakon što učenici osmisle svoje zadatke, provjerite ih. Zatim neka učenici zamijene svoje zadatke sa zadatcima druge grupe. Nakon što učenici riješe zadatke, zajedno neka provjere svoja rješenja i pritom isprave pogreške ako ih ima.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Prilikom ponavljanja rečeničnih dijelova svaki dio označite drugom bojom kako bi ih učenici lakše uočili.
Nastavni listić prilagodite potrebama učenika prema nekim od navedenih principa. Učinite listić preglednim i lako čitljivim.
Odredite broj primjera koje učenici trebaju zapisati u bilježnicu. Za vježbanje reda riječi u rečenici učenicima možete pomoći tako da napišete rečenice, razrežete ih prema broju riječi. Učenici pomicanjem papira određuju pravilan poredak riječi u rečenici.
Nastavni listić za učenike prilagodite tako da povećate font (12 pt i veći) i prored između rečenica, rabite tip slova Arial, Verdana, Comic Sans te lijevo poravnate tekst. Rabite pozadinu i boju teksta koja ga čini lako čitljivim i stvara jasan kontrast. Višestruko složene rečenice razlomite na jednostavne rečenice. Svaku rečenicu pišite u novi red. Odvojite naputke i pitanja od tijela teksta. Prema potrebi učinite ga dostupnim na Brailleovu pismu. Pisani tekst učinite dostupnim i u elektroničkoj formi.
Prilagodbe prilikom pisanja mogu biti: pisanje u većem crtovlju, s označenim mjestom za početak pisanja, ponekad samo velikim tiskanim slovima, fiksiranje papira za pisanje na podlozi, više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti, zaokruživanje ponuđenih odgovora, pomoć druge osobe u pisanju (diktiranje, audiosnimke, pisanje na računalu uz prilagodbu tipkovnice ili miša), izrađen plan pisanja teksta/sastavka služeći se slikama, ljestvicama za procjenu, rubrikama, grafičkim organizatorima ili potpitanjima, tipkovnice ili zasloni osjetljivi na dodir.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenike koje žele više potaknite na to da mogu izraditi zadatke za provjeru usvojenosti znanja u obliku društvene igre. Ta se društvena igra može odigrati tijekom neke od sljedećih aktivnosti u kojoj ćete provjeriti usvojenost znanja ili na dopunskoj/dodatnoj nastavi ovisno o težini pitanja u igri.
Kao pripremu za aktivnost izradite kartice s dijelovima rečenice (za stilski obilježen i neobilježen red riječi). Dijelove svake rečenice stavite u posebnu kuvertu na nekoliko različitih mjesta/stanica u razred s naznakom o kakvom se redu riječi u rečenici radi, odnosno kako trebaju sastaviti rečenicu. Jedna stanica može biti uz ploču, druga uz jedan prozor, treća uz ormar… Napravite onoliko kuverti, odnosno različitih primjera rečenica, koliko je parova u razredu. Također, koliko je kuverti, odnosno zadataka, toliko bi trebalo biti i stanica. Kartice s dijelovima rečenica i uputama po kojem redu složiti rečenice izradite u digitalnom alatu Word.
Na početku aktivnosti rasporedite kuverte po razredu. Kuverte mogu biti različitih boja, imati na sebi različite simbole ili brojeve kako bi učenici znali koliko su zadataka napisali i što još trebaju. Učenike uputite na to da će u paru rješavati zadatke, ali će sami odabrati redoslijed kojim će ih rješavati. Sami odabiru stanicu kojom će započeti te kako će nastaviti rješavati zadatke. Važno je da na kraju zadatka imaju u bilježnici zapisane sve rečenice. Zatim se učenici kreću po razredu i odabiru redoslijed rješavanja zadataka. Od kartica koje pronalaze u kuverti sastavljaju u paru rečenice kako je navedeno u zadatku te navode objašnjenje svojih rezultata. Zapisuju rečenicu u svoje bilježnice, vraćaju kartice u kuvertu te prelaze na sljedeću stanicu. Tamo ponavljaju postupak sve dok ne obiđu sve stanice u razredu. Na kraju aktivnosti na pametnoj ploči ili projekcijskom platnu pokažite rješenja zadataka. Učenici neka u paru pregledaju zapisane rečenice i po potrebi isprave pogreške.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu u suradničkom učenju te odredite pravila ponašanja tijekom suradničkog učenja. Odredite i kriterije i postupke vrednovanja i samovrednovanja tijekom rada u paru/skupini/timu.
Važno je da u paru budu učenici različitih osobina kako bi mogli učiti jedni od drugih i pružati si međusobnu podršku. Zadatke u kuvertama pripremite tako da polaze od jednostavnijih k složenijima, dajte kratke, jasne i jednoznačne upute za rješavanje, provjeravajte razumijevanja upute/zadatka, smanjite broj zadataka za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju. Provjerite jesu li učenici zapisali sve rečenice u bilježnicu. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenike koji žele više potaknite na to da izrade umne mape o redu riječi u rečenici. Svoje uratke mogu podijeliti s ostalim učenicima u razredu ili ih možete fotografirati pa ispisati te ponuditi učenicima kojima je potrebna podrška tijekom uvježbavanja.
Za ovu aktivnost pripremite nekoliko različitih tekstova povezanih istom temom, primjerice o zdravoj prehrani, zaštiti okoliša, prirodnim ljepotama i sl. Ulomci tekstova neka budu i književni i neknjiževni. Možete ih oblikovati u digitalnom alatu Canva. Također, pripremite i kviz izrađen u digitalnom alatu Kahoot kojim ćete provjeriti razumijevanje odslušanih tekstova.
Na početku aktivnosti uvedite učenike u temu s nekoliko pitanja te im pokažite različite tekstove koje će slušati. Potaknite ih na to da na temelju izgleda teksta i naslova pokušaju zaključiti o kakvim je vrstama tekstova riječ. Nakon toga učenike podijelite u grupe. Učenici neka unutar grupe čitaju naglas tekstove. Možete učenike uputiti na to da svatko iz grupe čita jedan tekst ili dio teksta naglas. Po završetku učenici neka riješe Kahoot kviz kojim ćete provjeriti razumijevanje pročitanoga i potvrditi temu zajedničku svim tekstovima. Nakon toga učenicima podijelite listiće s tekstovima koje će pratiti i istovremeno pokažite tekst po tekst na pametnoj ploči ili projekcijskom platnu. U svakom od navedenih tekstova neka budu označene rečenice i/ili stihovi na koje treba obratiti pozornost. Te primjere istaknite kako biste objasnili uobičajeni ili stilski neobilježen red riječi te obrnuti ili stilski obilježen red riječi. Nakon toga na još nekoliko primjera iz jednog od tekstova objasnite obvezan red riječi u rečenici te naglasite da isti vrijedi kako za stilski obilježen tako i za stilski neobilježen red riječi. Zatim učenike podijelite u grupe. Svaka grupa ima zadatak napisati tekst povezan s temom, primjerice pjesmu, vijest, kratku priču i sl. Svakoj grupi odredite što će pisati. Na kraju aktivnosti neka predstave svoje radove te na ploču napišu primjere stilski obilježenoga / stilski neobilježenoga reda riječi.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Za učenike s oštećenjem sluha prirediti ispisani tekst kako bi mogli pratiti aktivnosti.
Tekst na kojem će učenici raditi prilagodite tako da povećate font (12 pt i veći) i prored između rečenica, rabite tip slova Arial, Verdana, Comic Sans te lijevo poravnate tekst. Rabite pozadinu i boju teksta koja ga čini lako čitljivim i stvara jasan kontrast. Višestruko složene rečenice razlomite na jednostavne rečenice. Svaku rečenicu pišite u novi red. Odvojite naputke i pitanja od tijela teksta. Prema potrebi učinite ga dostupnim na Brailleovu pismu. Pisani tekst učinite dostupnim i u elektroničkoj formi.
Pitanja u kvizu koncipirajte tako da učenici odgovaraju na principu točno ili netočno, zaokružuju odgovore ili dopunjavaju rečenice na kraju.
Bitne dijelove teksta istaknite podebljanjem, a stilske razlike različitim bojama. Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu u grupi, odnosno dio zadatka koji on mora obaviti u skladu sa svojim funkcioniranjem. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Potaknite učenike na to da u digitalnom alatu Pixton izrade strip koji će se baviti nekim problemom teme iz aktivnosti. Također, neka u napisanome tekstu u stripu upotrijebe i stilski obilježen i stilski neobilježen red riječi. Svoje uratke mogu pokazati ostalim učenicima u razredu, a tekst koji su za strip osmislili može poslužiti kao zadatak za vježbu.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.