Učitelj motivira učenike prikazujući im fotografije lokalnih spomenika. Pita ih prepoznaju li ih te znaju li tko je izradio te spomenike. Učenici razmišljaju i odgovaraju prihvaćajući stajališta ostalih učenika. Nadalje učitelj pita učenike znaju li čemu služe spomenici. Učenici odgovaraju, a učitelj ih pokušava potaknuti tako da što bolje potkrijepe svoja stajališta te potiče raspravu. Nakon toga ističe da su spomenici, uz to što nas podsjećaju na povijest, i povijesni materijal iz kojeg možemo spoznati kako su ljudi u prošlosti razmišljali, doživjeli neku osobu ili situaciju. Ukratko iznosi učenicima činjenice o uzrocima uklanjanja spomenika bana Josipa Jelačića s glavnoga zagrebačkog trga. Zatim napominje da postoje spomenici koji možda nisu potpuno prihvatljivi u našem društvu zato što predstavljaju neprihvatljive događaje ili osobe iz prošlosti, ali i neki spomenici koji jesu prihvatljivi, ali nose neku poruku koja određenom dijelu društva nije prihvatljiva. Učenici bi za prve trebali negativno reagirati i u redu je ako su protiv toga da se oni izlažu, a za drugu bi skupinu bi trebali razviti toleranciju jer, iako se ne slažu s nečim, to ne znači da je to pogrešno. Nadalje učitelj napominje da su i u prošlosti spomenici imali poruku i odražavali način života i time ih uvodi u današnji zadatak.

Učenici će u alatu Lino izraditi prezentaciju u kojoj će opisati život ljudi u srednjem vijeku na osnovi spomenika i spomen-ploča imajući na umu da trebaju pokušati sagledati svaki spomenik s više gledišta. To će im omogućiti da shvate kako povijest nije jednodimenzijska i da mnogo toga često ovisi o interpretaciji. Kao pomoć mogu se koristiti udžbenikom i materijalima dostupnima na mrežnim stranicama, primjerice, člankom „Hrvatska baština – Hrvatski pleter". Učenici zadatak rade u paru kako bi zajednički lakše istražili i prikazali izvore. Potaknite učenike da unutar digitalnog alata međusobno komentiraju rad i potkrijepe svoja mišljenja. Napomenite im da ako imaju drukčije mišljenje tijekom rada da to ne znači da je jedno krivo, nego da pokušaju spoznati postoji li neki način da se postigne dogovor i pronađu viđenja koja opravdavaju njihova mišljenja te donesu zaključak o tome.

Pri pružanju potpore učenicima s teškoćama u razvoju važno je imati na umu različitost i individualnost učenika s teškoćama u razvoju i učenika sa specifičnim teškoćama. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na pojedinačnim potrebama svakog učenika te je potrebno voditi računa o njegovim jakim i slabim stranama. Preporučuje se učenika s teškoćama smjestiti u prvu klupu ili neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio potporu koja mu je potrebna i za njega prikladna pri zadavanju i provedbi aktivnosti.
Tijekom prikazivanja fotografija lokalnih spomenika potrebno je osigurati da učenik s teškoćama vida može dobro vidjeti fotografiju, da mu je dostupna na tabletu ili računalu, da može prilagoditi veličinu, svjetlinu i kontrast te da ima sve potrebne informacije. Važno je učeniku s poremećajem iz autističnog spektra i učeniku s intelektualnim teškoćama unaprijed omogućiti pripremu za sudjelovanje u aktivnosti (neka imaju informacije o tome što će promatrati, neka znaju koji će biti njihov zadatak i što se od njih očekuje).
Potrebno je potaknuti učenika s teškoćama da sudjeluje u razgovoru. Ako je riječ o učeniku s jezičnim teškoćama ili anksioznom učeniku, potrebno mu je omogućiti druge načine sudjelovanja u raspravi, primjerice, radni list s fotografijama lokalnih spomenika. Važno je učeniku s teškoćama dati pozitivnu povratnu informaciju, ne isticati njegove greške i postavljati pitanja za koja smo sigurni da će na njih znati odgovor.
Provjerite snalaze li se učenici s teškoćama u digitalnom alatu Lino te im osigurajte pisane i slikovne upute. Omogućite potporu drugog učenika pri upotrebi digitalnog alata, neka prezentaciju izrade zajednički. Učenicima s poremećajem iz autističnog spektra omogućite vizualnu potporu tijekom aktivnosti. Učeniku s teškoćama omogućite zapisivanje zapažanja na papiru ili neka ih nacrta.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više mogu izraditi prezentaciju koristeći se drugim materijalnim ostatcima, npr. Tapiserijom iz Bayeuxa. Tako će produbili znanje o raznim vrstama povijesnih izvora.

Na početku aktivnosti učitelj motivira učenike pokazujući im poznate fotografije i ostale umjetnine iz prošlosti. Pita učenike mogu li ih prepoznati i znaju li tko ih je izradio. Učenici razmišljaju i odgovaraju na postavljena pitanja. Nakon toga ih učitelj pita znaju li još neke umjetnike koji nisu spomenuti. Učenici daju odgovore te prihvaćaju odgovore kolega. Učitelj nastavlja sat pitajući učenike mogu li definirati što je umjetnost, a time ih navodi da raspravljaju o odgovoru i razvijaju sposobnosti argumentiranja. Nadalje, govori im da je umjetnost, iako nema nužno definiciju, nešto vitalno kako za društvo tako i za pojedinca. Nastavlja razgovor ističući kako je zdravo i korisno da učenici razviju svoju umjetničku stranu, a i dobro jer se putem umjetnosti katkad može razgovarati o društveno osjetljivim temama na neki novi način. Također im govori da bi trebali razgledati što više izložbi kako bi razvili sposobnost razumijevanja raznih nijansi u društvenim razgovorima. Učitelj nakon toga pita učenike znaju li nešto o umjetnosti u srednjem vijeku, čime ih se uvodi u današnji zadatak.

Učenici će u alatu Pixton, koristeći se povijesnim izvorima ne mrežnim stranicama, npr. člankom „Juraj Julije Klović", i udžbenikom izraditi strip o životu jednog umjetnika u srednjem vijeku. Pritom će se posebno usmjeriti na to kako je taj umjetnik stvarao svoje radove, koji su mu alati bili potrebni i slično. Time će učenici dobiti dodatno znanje o tehnologiji srednjeg vijeka te o statusu ljudi koji nisu nužno radili ono što se smatralo uobičajenim poslovima. Učenici zadatak mogu obaviti u manjim grupama (do tri učenika, a broj grupa ovisi o veličini razreda) kako bi zajedničkim radom i istraživanjem donijeli točnije zaključke. Potaknite grupe da unutar digitalnog alata međusobno komentiraju rad i potkrijepe svoja mišljenja. Uputite učenike da tijekom grupnog rada obrate pozornost na ravnopravno i aktivno sudjelovanje svih članova. Na kraju sata grupe će izložiti svoj rad ostalim učenicima.

Pri pružanju potpore učenicima s teškoćama u razvoju važno je imati na umu različitost i individualnost učenika s teškoćama u razvoju i učenika sa specifičnim teškoćama. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na pojedinačnim potrebama svakog učenika te je potrebno voditi računa o jakim i slabim stranama učenika. Preporučuje se učenika s teškoćama smjestiti u prvu klupu ili neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio potporu koja mu je potrebna i za njega prikladna pri zadavanju i provedbi aktivnosti.
Tijekom prikazivanja fotografija lokalnih spomenika potrebno je osigurati da učenik s teškoćama vida može dobro vidjeti fotografiju, da mu je dostupna na tabletu ili računalu, da može prilagoditi veličinu, svjetlinu, kontrast te da ima sve potrebne informacije. Važno je učeniku s poremećajem iz autističnog spektra i učeniku s intelektualnim teškoćama unaprijed omogućiti pripremu za sudjelovanje u aktivnosti (neka imaju informacije o tome što će promatrati, neka znaju koji će biti njihov zadatak i što se od njih očekuje).
Potrebno je potaknuti učenika s teškoćama da sudjeluje u razgovoru. Ako je riječ o učeniku s jezičnim teškoćama ili anksioznom učeniku, potrebno mu je omogućiti druge načine sudjelovanja u raspravi, primjerice, s pomoću radnog lista ili neki drugi neverbalni oblik. Važno je učeniku s teškoćama dati pozitivnu povratnu informaciju, ne isticati njegove greške i postavljati pitanja za koja smo sigurni da će na njih znati odgovor.
Provjerite snalazi li se učenik s teškoćama u digitalnom alatu Pixton. Osigurajte pisane i slikovne upute radi lakšeg snalaženja i omogućite potporu drugog učenika. Pri izradi stripa učenicima s teškoćama osigurajte pisane upute koje su njima prilagođene, upotrijebite kraće rečenice, jednostavniji rječnik, izdvojite ključne pojmove i objasnite nepoznate pojmove. Ako se učenik ne snalazi u digitalnom alatu, omogućite mu izradu stripa na papiru ili neki drugi oblik kojim može zanimljivo prikazati život umjetnika u srednjem vijeku (usmeno, u nekome drugom alatu, prezentaciji u PowerPointu, pisano, crtežom ili nešto slično). Ako je riječ o grupnom radu, vodite računa o tome da učenik s teškoćama radi s učenicima koji će ga motivirati i pružiti mu potporu. Češće provjerite rad grupe te jasno odredite zaduženja unutar grupe kako bi učenik s teškoćama znao što se od njega očekuje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više mogu u alatu Pixton izraditi strip o gradnji neke poznate građevine, npr. katedrale Notre-Dame, kako bi dobili dodatna saznanja o tehnologiji i dosegu znanosti u srednjem vijeku. Pritom se mogu služiti materijalima poput knjige Velike arhitekture svijeta autora Johna Juliusa Norwicha.

Učitelj počinje nastavni sat kratkim videoozapisom „Izradi svoju knjigu" u kojem se govori kako učenici mogu sami izraditi knjigu. Učitelj ih pita koliko oni čitaju i što čitaju. Sluša odgovore učenika i prihvaća njihova mišljenja. Zatim ih pita što misle o tome zašto je čitanje knjiga važno te ih potiče na raspravu i da potkrijepe svoje mišljenje. Nastavni sat nastavlja objašnjavajući učenicima da je čitanje knjiga korisno, no da se u današnjem društvu često javlja struja koja želi zabraniti neke knjige i autore zato što se ne slažu s njihovim mišljenjima. Učitelj objašnjava da se to događalo i u prošlosti, no da u današnjem svijetu svatko ima pravo izreći svoje mišljenje i da je to pravo koje bismo svi trebali braniti. Cenzura ne bi trebala biti prihvatljiva. Ističe da će to vjerojatno ostati problem s kojim će se učenici susresti tijekom života. Pita učenike je li danas teško doći do knjiga i čeka njihove odgovore. Zatim ih pita mogu li zamisliti zašto je prije bilo teško doći do knjiga, pogotovo u srednjem vijeku, čime ih uvodi u današnji zadatak.

Učenici će, koristeći se udžbenikom i materijalima dostupnima na mrežnim stranicama poput videozapisa „Glagoljska tiskara u Senju", u aplikaciji Kizoa izraditi kratak videozapis u kojem će opisati kako je knjiga nastala prije izuma tiskarskog stroja. To će im omogućiti da shvate koji su razlozi ograničene pismenosti te kako se razvijala tehnologija u srednjem vijeku. Učenici zadatak mogu obaviti u manjim grupama (do tri učenika, a broj grupa ovisi o veličini razreda) kako bi zajedničkim radom i raspravama dobili što preciznije zaključke. Često obilazite grupe i ako je potrebno, možete im dati dodatne smjernice da bi što uspješnije obavili rad. Potaknite grupe da tijekom rada pokušaju opravdati svoja mišljenja s pomoću izvora i napomenite da ako netko ima drukčije mišljenje od ostalih članova grupe, to ne znači da je to mišljenje pogrešno nego ga trebaju poštovati i uvidjeti na koji zaključak povijesni izvori upućuju. Uputite učenike da tijekom grupnog rada obrate pozornost na ravnopravno i aktivno sudjelovanje svih članova. Na kraju sata grupe će izložiti svoj rad ostalim učenicima.

Pri pružanju potpore učenicima s teškoćama u razvoju važno je imati na umu različitost i individualnost učenika s teškoćama u razvoju i učenika sa specifičnim teškoćama. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na pojedinačnim potrebama svakog učenika te je potrebno voditi računa o njegovim jakim i slabim stranama. Preporučuje se učenika s teškoćama smjestiti u prvu klupu ili neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio potporu koja mu je potrebna i za njega prikladna pri zadavanju i provedbi aktivnosti.
Učeniku s teškoćama unaprijed najavite temu razgovora i rasprave te uz najavljenu temu pripremite jasne i jednostavne upute koje će omogućiti razumijevanje radnji koje je potrebno poduzeti. Pripremite predložak za sudjelovanje u razgovoru, unaprijed pripremite pitanja i smjernice koje će učeniku s teškoćama olakšati sudjelovanje. Učenicima s intelektualnim teškoćama i poremećajem aktivnosti i pažnje važno je označiti i istaknuti ključne riječi s pomoću kojih će pratiti razgovor. Potrebno je usmjeriti ih na sadržaj rada (tiha govorna uputa, dodir po ruci ili ramenu). Učeniku s oštećenjem vida potrebno je osigurati primjereno mjesto sjedenja, vlastito računalo ili tablet ili čitač zaslona.
Tijekom rasprave potaknite sve učenike na sudjelovanje, osim ako se učenik osjeća nesigurno i nelagodno. Učeniku s teškoćama postavljajte pitanja na koja će znati odgovoriti i ponudite mu pozitivnu povratnu informaciju, nemojte isticati pogreške ako ih je učinio. Nakon rasprave omogućite učeniku s teškoćama podsjetnik s najvažnijim podatcima.
Provjerite kako se učenik snalazi u digitalnom alatu Kizoa. Osigurajte pisane i slikovne upute radi lakšeg snalaženja i omogućite potporu drugog učenika pri izradi videozapisa. Neka učenik s teškoćama radi u paru s učenikom koji se dobro snalazi u digitalnom alatu (ako se učenik s teškoćama ne snalazi u navedenome digitalnom alatu). Pojednostavnite upute, zadatak podijelite na korake. Učeniku s teškoćama možete pripremiti popise za označavanje kako bi pratio korake koje je odradio u pojedinom zadatku. Prema potrebi, omogućite druge načine rješavanja zadatka. Primjerice, učenik s teškoćama može izraditi prezentaciju u digitalnom alatu Office 365, u programima Word i PowerPoint ako se u njima bolje snalazi ili zadatak može obaviti izradom plakata.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više mogu u alatu Kizoa opisati Guttenbergov tiskarski stroj te kako je on promijenio dostupnost knjiga.