Na početku nastavnog sata učenike podijelite u šest grupa. To možete učiniti služeći se bojama. Učenici iz kutije izvlače papirić u boji i oni koji izvuku istu boju papirića slažu se u istu grupu.
Svaka grupa ima različit zadatak, a svi su vezani za svakodnevni život u Jugoslaviji.
Za početak grupe dobivaju slagalicu izrađenu u digitalnom alatu Puzzel.org. Svaka je slagalica tematski vezana za grupni rad koji slijedi. Slike preuzmite s portala Pixabay. Učenici slagalicu slažu služeći se školskim tabletima, računalima ili prijenosnim računalima.
Nakon što slože slagalicu neka odgovore što prikazuje fotografija koju su složili. Kad sve grupe odgovore, pitajte ih s kojom bi je državom povezali. Što mislite, o čemu ćemo danas učiti? Neka osmisle kreativan i zanimljiv naslov.
Prva grupa istraživat će novo potrošačko društvo koje nastaje (nova tehnika u službi obitelji, oglašavanje proizvoda i usluga u Jugoslaviji, otvaranje samoposluga, Zagrebački velesajam). Druga grupa istražuje jugoslavensku modu (utjecaj poznatih i slavnih na jugoslavensku modu, pojava traper hlača, načini odijevanja: hippie, op-art i space art moda). Treća će grupa istražiti film u Jugoslaviji (kult zvijezda, utjecaj Hollywooda, jugoslavenski vesterni, utjecaj zapadnih filmova na nasilje, crni val u jugoslavenskom filmu). Četvrta grupa istražuje turizam kao nov način provođenja slobodnog vremena (putovanja na more, radnička odmarališta, dolazak stranih turista). Peta grupa istražuje tisak u Jugoslaviji (žuti tisak, strip, slikovnice) te popularnu glazbu u Jugoslaviji (popularna glazba, jazz glazba, novi val, Elvis Presley i Beatlesi u Jugoslaviji). Šesta grupa istražuje djetinjstvo u Jugoslaviji (školovanje djece, slobodno vrijeme, dječje igre). Nakon što istraže zadanu temu i ispišu natuknice, njihov je zadatak pomoću digitalnog alata Padlet izraditi ploču na kojoj će ostatku razreda uz kratko izlaganje predstaviti rezultate svojega istraživanja zajedno sa zaključcima o svakodnevnom životu u Jugoslaviji. Učenici se u istraživanju koriste unaprijed pripremljenim materijalima, a veoma je koristan zbornik radova Jugoslavija između istoka i zapada, Obični ljudi u neobičnoj zemlji, Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji 1945. – 1990.
Kad učenici predstave zaključke svojega grupnog rada, potaknite ih na razmišljanje pitanjima: Jesu li vam roditelji ili bake i djedovi pripovijedali kakav je bio život u Jugoslaviji? Jeste li ga takvim zamišljali? Objasnite odgovor. Biste li voljeli živjeti u Jugoslaviji? Ako da, zašto da, a ako ne, zašto ne? Jeste li očekivali da su ljudi tako živjeli? Što vas je najviše iznenadilo? Zašto? Po čemu se razlikuje naš život od onoga u Jugoslaviji?
Pri pružanju potpore učenicima s teškoćama u razvoju važno je imati na umu različitost i individualnost učenika s teškoćama u razvoju i učenika sa specifičnim teškoćama. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na pojedinačnim potrebama svakog učenika te je potrebno voditi računa o njegovim jakim i slabim stranama. Bilo bi dobro da je prilagodba aktivnosti u skladu s preporukama stručnog time škole koji može pružiti potporu u prilagodbi aktivnosti ako je potrebno.
Važno je zadobiti pozornost svih učenika prije zadavanja zadataka, a posebno učenika s teškoćama. Pozornost učenika s teškoćama možete zadobiti i usmjeriti izravnim obraćanjem, jasnim i jednostavnim uputama te kontaktom lice u lice. Upute zadajte detaljno, jednostavnim rječnikom i provjerite razumijevanje učenika s teškoćama.
Pri podjeli učenika u grupe vodite računa o sastavu grupe. Važno je da učenik s poremećajem aktivnosti i pažnje bude u motivirajućoj skupini kako bi mu drugi učenici pomogli da usmjeri pozornost na zadatak. Ako je riječ o učeniku s poremećajem iz autističnog spektra, potrebno je unaprijed najaviti rad u grupi te organizirati rad uz vizualnu potporu u obliku vizualnog rasporeda. Ako je riječ o učeniku s intelektualnim teškoćama, potrebno je pojednostavniti upute, zadatak objasniti na stvarnom primjeru koristeći se pisanim ili slikovnim prikazima te je potrebno omogućiti potporu drugih učenika. Učeniku s oštećenjem vida omogućite potporu učenika koji će mu opisivati ključne vizualne informacije tijekom rada u grupi. Podijelite unaprijed uloge unutar grupe kako bi svaki učenik dao doprinos grupi.
Učenicima s intelektualnim teškoćama omogućite pregled fotografija prije slaganja slagalice, pojednostavnite zadatak te im unaprijed dajte zadatke. Učenicima s poremećajima aktivnosti i pažnje pripremite fotografiju u tiskanom obliku. Učenicima s oštećenjima vida omogućite prilagodbu svjetline i kontrasta na zaslonu te uvećanje fotografije. Fotografiju – slagalicu pripremite u tiskanom obliku. Uz prilagodbu prikaza fotografije, važno je da učenici s oštećenjem vida dobiju sve bitne informacije i opširne opise slika te da ih se usmeno vodi u zadatcima.
Jasno i jednostavnim rječnikom objasnite zadatak, a ako je riječ o učeniku sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija), prilagodite upute grafički i jezično. Na tekstu pjesama na kojem će učenici raditi, označite važne pojmove, a nepoznate pojmove objasnite. Neka tekst bude napisan prikladnim fontom (npr. Arial, Verdana), uvećan, dvostrukog proreda i povećanog razmaka među slovima. Važno je također da tekst bude poravnan s lijeve strane i da u pozadini nema fotografija ili ilustracija koje odvlače pozornost. Pripremite učenicima smjernice za proučavanje i istraživanje teksta. Slušanje pjesama treba omogućiti bez ometanja rada u drugim grupama.
Provjerite snalaze li se učenici u digitalnom alatu Padlet. Pripremite im specifične, jasne i konkretne te jednostavne upute za upotrebu alata, prema potrebi i pokažite kako se u njemu radi. Neka učenik s teškoćama radi u paru s učenikom koji će mu pomoći u upotrebi alata. Učenicima s poremećajem iz autističnog spektra i učenicima s intelektualnim teškoćama osigurajte vizualnu potporu te više vremena za izvođenje aktivnosti.
Tijekom izlaganja rada grupa neka učenik s teškoćama sudjeluje ako se osjeća spremnim, omogućite dobru pripremu za izlaganje te neka učenik s teškoćama predstavi sadržaj koji je u skladu s njegovim sposobnostima. Također, postavite pitanja o informacijama koje je učenik s teškoćama izdvojio kao važne.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Učenici koji žele znati više neka s pomoću mrežnih stranica istraže razvoj sporta po izboru u Jugoslaviji i u digitalnom alatu Emaze izrade prezentaciju. Svoj uradak predstavit će ostalim učenicima.
Na početku nastavnog sata učenike podijelite u grupe. To možete učiniti služeći se omotnicama. Ispod svake stolice zalijepite omotnicu unutar koje je broj. Učenici s istim brojem slažu se u istu grupu. Svaka grupa dobiva anagram koji treba složiti s pomoću školskih tableta, prijenosnih računala ili računala. Anagram možete izraditi u digitalnom alatu Wordwall. Rješenje anagrama je Jugoslavija. Usmjerite ih na povijesni zemljovid i neka pokažu teritorij koji je obuhvaćala Jugoslavija. Postavite im pitanja, primjerice: Vidite li razliku u granicama od vremena Kraljevine Jugoslavije? Na koje se teritorije odnose razlike? Tko je bio na čelu Jugoslavije? Od kojih se današnjih država Jugoslavija sastojala?
Nakon razgovora uputite ih u novi zadatak. Materijale i smjernice za rad koji se odnose na tijek nastanka pa sve do raspada Jugoslavije postavite na alatu MS OneDrive. Učenici u grupama istražuju drugu Jugoslaviju – od nastanka i glavna politička obilježja: politički i gospodarski sustav u razdoblju uspostave revolucionarne diktature (1945. – 1950.), sukob s Informbiroom, radničko samoupravljanje, sukob centralista i federalista, Hrvatsko proljeće, Ustav iz 1974., Titova smrt, pobuna na Kosovu, Memorandum SANU, 14. kongres SKJ. Na osnovi zadanih materijala učenici izrađuju vremensku crtu u digitalnom alatu Sutori. Rezultate istraživanja na vremenskoj crti prikazuju u obliku natuknica te u kratkom izlaganju predstavljaju ostalim učenicima u razred. Pitajte ih zašto su baš te informacije i događaje izdvojili kao važne.
Kako biste proveli načelo aktualizacije, učenicima možete postaviti nekoliko pitanja. Primjerice: Koje su bile osnovne ideje i ciljevi politike u Jugoslaviji? Kako se te ideje mogu povezati s današnjim političkim kretanjima i vrijednostima? Koji su glavni čimbenici utjecali na nastanak i razvoj politike u Jugoslaviji? Jesu li ti čimbenici važni i danas? Kako se oblikovala unutarnja politika u Jugoslaviji? Koje su bile glavne političke stranke, institucije i oblici vlasti? Jesu li se slične institucije zadržale u današnjemu političkom sustavu? Kako je politika Jugoslavije utjecala na odnose s drugim državama, posebno na vanjsku politiku? Koji su bili glavni savezi, sporazumi i sukobi u to vrijeme? Jesu li ti odnosi važni i danas? Kako su se održavali politički procesi, uključujući izbore, donošenje odluka i sudjelovanje građana u Jugoslaviji? Jesu li se ti procesi promijenili u današnjemu političkom sustavu? Kakva su bila pitanja nacionalne politike i upravljanja etničkim raznolikostima u Jugoslaviji? Kako se ta pitanja odražavaju u današnjem društvu? Kako je politika u Jugoslaviji utjecala na socioekonomski sustav i raspodjelu resursa? Jesu li se slične socioekonomske teme i izazovi zadržali u današnjem društvu? Koje su bile glavne političke promjene nakon raspada Jugoslavije? Kako su se te promjene odrazile na političko stanje danas? Kako se politička svijest i aktivizam u Jugoslaviji uspoređuju s današnjim društvenim angažmanom i političkom participacijom? Koje su lekcije i nasljeđe politike u Jugoslaviji važne za današnje generacije? Kako se ta nasljeđa odražavaju u današnjemu političkome, društvenom i kulturnom kontekstu?
Usvojenost ishoda možete provjeriti kratkim ispitom znanja u digitalnom alatu MS Forms.
Učenici s teškoćama su skupina s vrlo raznolikim, individualnim potrebama što je potrebno imati na umu pri izradi prilagodbe aktivnosti, metoda i postupaka. Odabir metoda i postupaka prilagodbe potrebno je temeljiti na pojedinačnim mogućnostima, značajkama i potrebama učenika. Prilagodba aktivnosti može biti u skladu s preporukama stručnog tima škole i, ako je potrebno, može se provoditi u suradnji sa stručnim timom škole (pedagogom, psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom).
Motivirajte učenike za rad, važno je pridobiti pozornost učenika s teškoćama. Učeniku se obratite izravno, upotrebljavajte jasne i jednostavne upute tijekom postavljanja pitanja. Važno je provjeriti razumijevanje učenika i pružiti im dodatno objašnjenje ako je potrebno. Imajte na umu da će učenicima s teškoćama katkad biti potrebno više vremena za obavljanje zadatka. Omogućite dovoljno vremena grupi za rješavanje anagrama.
Tijekom promatranja povijesne karte vodite računa o tome da svi učenici dobro vide kartu, da su detalji jasno istaknuti te da je svjetlost u učionici prikladna. Učenicima s oštećenjem vida omogućite pristup povijesnoj karti ili pregled karte putem alata (računalo, prijenosno računalo, tablet) uz kontrolu kontrasta i veličine karte.
Pri podjeli učenika u grupe vodite računa o sastavu grupe i značajkama učenika s teškoćama. Učenika s teškoćama smjestite u grupu s učenicima koji će mu moći pružiti potporu i motivirati ga za rad. Ako je riječ o učeniku s poremećajem aktivnosti i pažnje, potrebno ga je smjestiti u motivirajuću skupinu. Ako je riječ o učeniku s poremećajem iz autističnog spektra, potrebno je unaprijed najaviti rad u grupi te organizirati rad uz vizualnu potporu u obliku vizualnog rasporeda. Neka učenici s kojim je učenik s teškoćama u grupi budu savjesni u svladavanju gradiva, strpljivi i pozitivno utječu na učenika s teškoćama te ga aktivno uključuju u obavljanje zadatka (primjerice, učenik s teškoćama može biti zadužen za dio materijala iz predmeta istraživanja ili omogućiti kratko izlaganje uz potporu). Češće provjerite kako par napreduje u izvedbi zadatka. Materijale koji su predmet istraživanja pripremite uz smjernice za proučavanje i istraživanje teksta te istaknite sadržaj na koji treba obratiti posebnu pozornost.
Pri upotrebi digitalnih alata MS Office OneDrive, Sutori i Micorosft Forms provjerite kako se učenik s teškoćama snalazi u tim alatima. Ako je potrebno, pripremite mu slikovne i pisane upute o upotrebi alata te pokažite način upotrebe.
Ako je potrebno, učeniku s intelektualnim teškoćama omogućite pisane materijale kako bi se lakše uključio u izradi vremenske crte i pripremio rezultate istraživanje za kratko izlaganje.
Pri izlaganju rada grupa neka učenik s teškoćama sudjeluje ako se osjeća spremnim, omogućite dobru pripremu za izlaganje te neka učenik s teškoćama predstavi sadržaj koji je u skladu s njegovim sposobnostima i postavite pitanja o informacijama koje je učenik s teškoćama izdvojio kao važne.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Učenici koji žele znati više mogu istražiti Brijunski plenum i pomoću digitalnog alata Canva izraditi naslovnu stranicu i članak u novinama. Rezultate istraživanja prikazat će ostatku razreda uz izlaganje.
Učenike na početku nastavnog sata podijelite u sedam manjih grupa. To možete učiniti izvlačenjem papirića u bojama. Učenici izvlače papiriće u boji i oni koji izvuku istu boju slažu se u istu grupu.
Svaka grupa na računalima ili tabletima rješava slagalicu i rebus. Slagalica predstavlja fotografiju Josipa Broza Tita, a rješenje rebusa je Josip Broz Tito. Slagalicu nastavnik može izraditi u digitalnom alatu Puzzlemaker, a rebus u MS Wordu. Postavite učenicima pitanja: Jeste li čuli za ovu povijesnu osobu? Tko je bio Josip Broz Tito? Na čelu koje je države bio?
Nakon što učenike uvedete u temu, usmjerite ih na novu aktivnost. Svakoj grupi dodijelite zadatak o Titovu odnosu prema pojedinim sastavnicama života u Jugoslaviji. Unaprijed pripremite materijal s pomoću kojeg će učenici istražiti dodijeljenu temu. Poslužite se djelom Ive i Slavka Goldsteina Tito.
Prva grupa istražit će Titov odnos prema vjerama, druga njegov odnos prema najbližim suradnicima, treća Titov odnos prema narodima. Četvrta grupa neka istraži Titov odnos prema umjetnosti i kulturi, a peta njegov odnos prema mladima. Šesta grupa neka se pozabavi Titovim kultom ličnosti, a sedma neka istražuje zločine, primjerice, Bleiburg i Križni put, Goli otok, represiju, napade na iseljenike u svijetu i slično.
Učenici će grupnim radom izraditi knjižicu u digitalnom alatu Book Creator. Ako smatrate da je potrebno, učenicima možete izraditi i smjernice koje ćete im postaviti na OneDriveu kako biste im olakšali istraživanje. Nakon što izrade knjižicu, rezultate svojega istraživanja prikazuju razredu uz izlaganje.
Nakon što svaka grupa predstavi svoj zadatak, učenici će aktualizirati temu usporedbom Josipa Broza Tita s današnjim političkim vođama ili osobama. Suočite ih s velikom popularnošću koju je uživao, smatraju li da je imaju i današnji političari. Ponovite priču postavljajući pitanja, primjerice: Koje su Titove osobine i dalje nadahnuće današnjim političkim vođama? Kako su se politički ideali i vrijednosti Josipa Broza Tita odrazili u društvenom i političkom kontekstu Jugoslavije? Jesu li neki od tih ideala i danas važni ili aktualni? Kako se Josip Broz Tito odnosio prema različitim etničkim, vjerskim i kulturnim skupinama u Jugoslaviji? Kako se ta politika povezuje s današnjim pitanjima multikulturalnosti i suživota? Kakva je bila uloga medija u oblikovanju slike Josipa Broza Tita i promicanju njegove politike? Kako se to stanje uspoređuje s medijskim prikazom i doživljavanjem političkih vođa danas? Kako se Josip Broz Tito doživljava u današnjem društvu? Koja su različita stajališta o njemu i kako se ona odražavaju na promjene u vrijednostima, ideologijama i političkim uvjerenjima?
Na kraju se učenici međusobno vrednuju i izdvajaju čije izlaganje im je bilo najbolje i čija knjižica, odnosno istraživanje im se najviše sviđa.
Učenici s teškoćama u razvoju su heterogena skupina i o tome treba voditi računa pri izradi prilagodbe scenarija. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na pojedinačnim potrebama učenika te na njegovim jakim i slabim stranama, ali i interesima te obilježjima teškoće koju ima. Preporučuje se učenika s teškoćama smjestiti u prvu klupu ili neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio potporu koja mu je potrebna. Prilagodba scenarija može biti u skladu s preporukama stručnog tima škole i, ako je potrebno, provoditi se u suradnji sa stručnim timom (psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom).
Na početku sata, pri zadavanju zadataka, važno je zadobiti pozornost svih učenika, a posebno učenika s teškoćama. Pozornost učenika s teškoćama možete zadobiti izravnim obraćanjem te jasnim i jednostavnim uputama. Upute zadajte jednostavnim rječnikom i provjerite razumijevanje učenika s teškoćama. Učenicima s teškoćama katkad je potrebno više vremena za obavljanje zadatka, a katkad će im biti potrebno dodatno, pojedinačno objasniti zadatak uz primjere i demonstraciju. Ako u razrednom odjelu imate učenika oštećena sluha, prilagodite zadavanje uputa tako da ih objašnjavate uz slikovne prikaze. Tijekom rada u grupi neka učenik s teškoćama ima specifičan zadatak koji je unaprijed dogovoren, a ostali članovi grupe trebaju o tome biti obaviješteni.
Osigurajte dovoljno vremena za izvedbu aktivnosti rješavanje slagalice u alatu Puzzlemaker ili rebusa u alatu MS Word, neka vrijeme bude ograničeno, ali pravodobno upozorite učenike na preostalo vrijeme za rješavanje zadataka. Prije nego što učenici počnu grupni rad, budite sigurni da razumiju sve potrebne pojmove.
Smjernice za upotrebu alata OneDrive omogućite unaprijed, učenicima s poremećajima aktivnosti i pažnje pripremite smjernice u tiskanom obliku kako bi lakše usmjerio pozornost na zadatak.
Za učenike oštećena vida omogućite prikaz digitalnog alata Book Creator u veličini i kontrastu koji im najbolje odgovaraju te prilagodite svjetlost u prostoru. Učenicima s poremećajem aktivnosti i pažnje pripremite usmjeravajuća pitanja za pisanje priče vezane za apercepciju te provjeravajte prati li događaje i tijek aktivnosti. Učeniku s teškoćama pripremite slikovne i pisane upute, prema potrebi pokažite način upotrebe alata Book Creator.
Pri predstavljanju rada grupa neka učenik s teškoćama sudjeluje ako se osjeća spremnim, omogućite dobru pripremu za prezentaciju te neka učenik s teškoćama predstavi sadržaj koji je u skladu s njegovim sposobnostima.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s teškoćama.
Učenici koji žele znati više neka istraže medijski odjek smrti Josipa Broza Tita. Rezultate istraživanja prikazat će vizualnom pričom izrađenom u digitalnom alatu Emaze te iznijeti ostatku razreda.
Goldstein, Ivo, Goldstein Slavko, Tito, Profil, Zagreb, 2015.
Mladenovski, Mire (ur.), Jugoslavija između istoka i zapada, Obični ljudi u neobičnoj zemlji, Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji 1945.-1990., Udruženje za društvenu istoriju – EUROCLIO, HUNP, Zagreb, 2007.
Buhin, Anita; Opatijski festival i razvoj zabavne glazbe u Jugoslaviji (1958. – 1962.), Časopis za suvremenu povijest, Vol. 48 No. 1, 2016., posljednji put pristupljeno 14.07.2023.
Filipović, Sergej, Skupljanje albuma sa sličicama u Jugoslaviji: doprinos istraživanju potrošačkog društva i popularne kulture, Socijalizam: izgradnja i razgradnja, Bonfiglioli, Chiara, Koroman, Boris (ur.) Zagreb : Pula: Srednja Europa 2017.
Dijanić, Dijana., Merunka-Golubić, M., Niemčić, I., Stanić, D., Ženski biografski leksikon: Sjećanje žena na život u socijalizmu. Centar za ženske studije, Zagreb, 2004.
Duda, Igor, U potrazi za blagostanjem: O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih. Srednja Europa, Zagreb, 2005.
Duda, Igor, Pronađeno blagostanje: Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih. Srednja Europa, Zagreb, 2010.
Martinić, Tena, Slobodno vrijeme i suvremeno društvo. „Informator“ Izdavačka kuća, Zagreb, Masarykova 1, 1977.
Mirković, Igor, Sretno dijete, Fraktura, Zagreb, 2004.
Kolar-Dimitrijević, Mira, Projekt povijesti Zagrebačkog velesajma iz 1967. godine. (U povodu 90-godišnjice Velesajma), Časopis za suvremenu povijest, Vol. 31 No. 22, 1999., posljednji put pristupljeno 14.07.2023.
Zubak, Marko, Omladinski tisak i kulturna strana studentskoga pokreta u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (1968. – 1972.), Časopis za suvremenu povijest, Vol. 46 No. 1, 2014., posljednji put pristupljeno 14.07.2023.
Berić, Gojko, Zbogom XX. stoljeće - Sjećanja Ive Vejvode, Profil, 2013.
Steindorff, Ludwig, Povijest Hrvatske od srednjeg vijeka do danas, Naklada Jesenski i Turk, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.
Markovina, Dragan, Jugoslavija u Hrvatskoj (1918.-2018.), Fraktura, Zagreb, 2018.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.