Učenike podijelite u šest grupa. Možete ih podijeliti tako da iz čarobne kutije izvlače redni broj. Učenici koji izvuku isti redni broj su u istoj grupi. Učenicima prikažite fotografiju Mirovne konferencije u Parizu 1946. Postavite im pitanja: Koje su osobe ili događaji prikazani na fotografiji? Kako su ljudi pozicionirani i što rade? Kakvi su izrazi lica i tjelesni jezik sudionika konferencije? Objasnite im da je ta fotografija povezana s Mirovnom konferencijom u Parizu 1946. godine, koja je održana nakon Drugoga svjetskog rata.

Nakon što ste učenike uveli u temu, usmjerite ih na novi zadatak. Svaka skupina ima drukčiji zadatak, a za njegovu provedbu potrebna su im računala s pristupom internetu. Predlažem da učenike uputite da se koriste mrežnim preglednicima pri obavljanju zadanih zadataka te sljedećim tekstualnim predlošcima koje trebate pripremiti unaprijed: Pariški mirovni ugovori iz 1947., Marshallov plan, Hrvatski povijesni kontekst mirovne konferencije i ugovora u Parizu (1946. – 1947.).

Prva grupa istražuje sudionike konferencije. Učenici trebaju istražiti ključne sudionike konferencije, poput predstavnika velike četvorke (SAD, Velika Britanija, Sovjetski Savez, Francuska) i ostalih važnih država sudionica te istražiti njihova stajališta, ciljeve i uloge u konferenciji. Druga grupa istražuje pregovarački proces. Učenici u toj grupi trebaju istražiti kako su izaslanstva pregovarala, kakve su bile rasprave, sukobi i dogovori. Također moraju analizirati različite strategije kojima su se koristila izaslanstva kako bi postigla svoje ciljeve. Treća grupa istražuje ključne događaje i sporazume. Učenici trebaju istražiti ključne događaje i sporazume koji su oblikovali rezultate konferencije. To može uključivati stvaranje Marshallova plana, potpisivanje Pariških mirovnih ugovora, dogovore o obnovi Europe ili druge važne sporazume. Četvrta grupa istražuje teritorijalne promjene. Učenici trebaju proučavati teritorijalne promjene koje su se dogodile kao rezultat konferencije. Istražuju promjene granica i teritorijalne podjele Europe nakon Drugoga svjetskog rata te analiziraju kako su te promjene utjecale na geopolitičko stanje. Peta grupa istražuje tematiku obnove Europe. Učenici mogu istražiti nastojanja da se obnovi Europa nakon rata koja su bila povezani s konferencijom. Proučavaju financijsku pomoć i programe obnove, kao što je Marshallov plan, i analiziraju njihovu ulogu u obnovi europskih država. Šesta grupa analizira dugoročne učinke. Učenici istražuju dugoročne učinke Mirovne konferencije u Parizu 1946. na Europu i svjetsku politiku. Istražuju kako su rezultati konferencije oblikovali političku, gospodarsku i društvenu situaciju u Europi nakon rata i kako su utjecali na međunarodne odnose.

Rezultate istraživanja učenici prikazuju s pomoću digitalnog alata Canva u kojem izrađuju videouradak u obliku izvanrednih vijesti. Oni su u ulozi novinara tog vremena i izvještavaju o onome što su doznali u istraživanju.

Nakon što učenici izrade videouratke, provedite načelo aktualizacije. To ćete postići pitanjima poput: Kako su odluke donesene na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. oblikovale političku situaciju u Europi i svijetu? Kako se taj utjecaj može vidjeti u današnjem svijetu? Kakve su pouke izvučene iz Mirovne konferencije u Parizu 1946. i kako su primijenjene na suvremene situacije? Možete li dati primjere sukoba ili pregovora koji se događaju danas i usporediti ih s tadašnjim događajima? Koje su sličnosti i razlike između suvremenih pregovora o teritorijalnim pitanjima i odluka donesenih na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946.? Možete li prepoznati načine ili strategije koji se koriste i danas? Kako se Mirovna konferencija u Parizu 1946. odrazila na obnovu Europe nakon rata? Možete li usporediti taj proces s drugim obnovama koje su se dogodile nakon sukoba ili prirodnih katastrofa? Kako se načela i vrijednosti, razvijeni na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946., odražavaju u suvremenim međunarodnim odnosima? Možete li primijetiti primjere suradnje ili sukoba koji se temelje na tim načelima?

Nakon što svaka grupa predstavi svoj rad, neka usvojenost ishoda provjeri rješavanjem kviza u digitalnom alatu Socrative.

Učenici s teškoćama čine skupinu učenika s veoma raznolikim, individualnim potrebama što je potrebno imati na umu pri izradi prilagodbe aktivnosti, metoda i postupaka. Odabir metoda i postupaka treba se temeljiti na pojedinačnim potrebama učenika koje proizlaze iz same teškoće, te na njegovim jakim i slabim stranama. Svakako treba voditi računa i o interesima učenika pri odabiru aktivnosti. Prilagodba aktivnosti može biti u skladu s preporukama stručnog tima škole i potrebno ju je provoditi u suradnji sa stručnim timom škole (pedagogom, psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom).
Motivirajte učenike za rad, a važno je pridobiti pozornost učenika s teškoćama. Učeniku se obratite izravno, upotrijebite jasne i jednostavne upute pri postavljanju pitanja. Važno je provjeriti razumijevanje učenika i pružiti im dodatno objašnjenje ako je potrebno. Imajte na umu da će učenicima s teškoćama katkad biti potrebno više vremena za obavljanje zadatka.
Pri podjeli učenika u grupe vodite računa o sastavu grupe i značajkama učenika s teškoćama. Učenika s teškoćama smjestite u grupu s učenicima koji će mu moći pružiti potporu, motivirati ga za rad. Ako je riječ o učeniku s poremećajem aktivnosti i pažnje, potrebno ga je smjestiti u motivirajuću skupinu. Ako je riječ o učeniku s poremećajem iz autističnog spektra, potrebno je unaprijed najaviti rad u grupi te organizirati rad uz vizualnu potporu u obliku vizualnog rasporeda. Neka učenici s kojim je učenik s teškoćama u grupi budu savjesni u svladavanju gradiva, strpljivi i pozitivno utječu na učenika s teškoćama te ga aktivno uključuju u obavljanje zadatka.
Učenicima s intelektualnim teškoćama potrebno je najaviti predmet istraživanja, pojednostavnite zadatak te ih unaprijed upoznajte sa zadatcima. Učenicima s poremećajima aktivnosti i pažnje potrebno je omogućiti materijale za potrebu istraživanja u tiskanom obliku. Učenicima s oštećenjima vida omogućite prilagodbu svjetline i kontrasta na zaslonu te uvećanje fotografija i materijala istraživanja.
Učenicima s oštećenjem vida tijekom upotrebe digitalnog alata Canva omogućite prilagodbu svjetline i kontrasta na zaslonu te uvećanje prikaza videozapisa. Uz prilagodbu prikaza, važno je da učenici s oštećenjem vida dobiju sve važne informacije i detaljne opise te da ih se usmeno vodi u zadatcima. Provjerite snalaze li se učenici s teškoćama u digitalnim alatima Canva i Socrative te osigurajte pisane i slikovne upute kako bi se lakše snašli. Omogućite potporu drugog učenika pri upotrebi digitalnog alata.
U predstavljanju videozapisa grupe neka učenik s teškoćama sudjeluje ako se osjeća spremnim, omogućite dobru pripremu za prezentaciju te neka učenik s teškoćama predstavi sadržaj koji je u skladu s njegovim sposobnostima. Rješavanje kviza u digitalnom alatu Socrative potrebno je prilagoditi sposobnostima učenika s teškoćama.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenike koji žele znati više uputite da pročitaju članak akademika Petra Strčića Hrvatski povijesni kontekst Mirovne konferencije i ugovora u Parizu (1946.-1947.). Prema informacijama iz članka neka pripreme novinski članak u digitalnom alatu Canva u kojem će prikazati promjene granica Jugoslavije s naglaskom na prostor Hrvatske i Slovenije tj. Istre.

Na početku nastavnog sata učenike podijelite u pet manjih grupa. Neka u grupama bude jednak broj učenika. Učenike u grupe možete podijeliti s pomoću papirića u boji koji izvlače iz kutije. Učenici koji izvuku istu boju papirića, slažu se u istu grupu.

Svaka grupa dobiva dvije slagalice koje treba složiti u što kraćem roku. Slagalice možete izraditi u digitalnom alatu Puzzlemaker. Slagalice se sastoje od fotografija zastave NATO-a i Varšavskog ugovora (nazivan i Varšavski pakt). Nakon što učenici slože slagalicu postavite im pitanja: Što fotografije prikazuju? Znate li kojem vojno-političkom savezu pripadaju zastave?

Nakon što ste učenike motivirali za rad i uveli u temu, usmjerite ih na novi zadatak. Svaka grupa ima različit zadatak. Prva grupa treba istražiti i prikupiti informacije o NATO-u i Varšavskom ugovoru prema sljedećim kriterijima: povijest, njihova uloga i svrha te na osnovi toga ih usporediti. Druga grupa treba istražiti i prikupiti informacije o NATO-u i Varšavskom ugovoru, a kriterij je politička struktura, te ih na osnovi toga usporediti. Zadatak je treće grupe istražiti i prikupiti informacije o NATO-u i Varšavskom ugovoru prema kriteriju vojne sposobnosti i strategije te ih na osnovi toga usporediti. Četvrta grupa treba istražiti i prikupiti informacije o NATO-u i Varšavskom ugovoru s obzirom na odnos prema sukobima i utjecaju na svjetske događaje. Posljednja, peta grupa treba pronaći sličnosti, razlike i moguće posljedice tih organizacija na međunarodne odnose toga vremena. Učenici se u istraživanju koriste mrežnim pretraživačima, digitalnim bazama podataka i virtualnim arhivima. Nakon što izdvoje natuknice prema zadanom kriteriju, njihov je zadatak usporedbu prikazati s pomoću digitalnog alata Gliffy. Rezultate istraživanja prikazuju ostatku razreda uz kratko izlaganje.

Nakon što sve grupe predstave rezultate istraživanja primijenite načelo aktualizacije poticanjem učenika da istraže kako se NATO razvijao nakon Hladnog rata te koje je promjene doživio. Raspravite s njima što je bilo s Varšavskim ugovorom. Koja zemlja danas se smatra nasljednicom Varšavskog ugovora? Potaknite ih da analiziraju utjecaj NATO-a i ostavštinu Varšavskog ugovora. To možete postići postavljajući pitanja: Koje su članice NATO-a, a koje nisu? Je li i Hrvatska članica NATO-a? Što obvezuje sve članice NATO-a? Je li i Rusija u NATO-u? Ako promatramo Rusiju kao nasljednicu Varšavskog ugovora, kakav je danas odnos Rusije s jedne strane i članica NATO-a s druge strane? Na koji način odnosi Rusije i NATO-a utječu na globalnu sigurnost i mir te svakodnevni život ljudi? Kako se ta pitanja odražavaju na našu sigurnost i dobrobit? Je li u današnjem sukobu Rusije i Ukrajine primjetan odnos Rusije s jedne strane, a članica NATO-a s druge strane? Možete li istaknuti situacije u kojima se međunarodna suradnja i solidarnost pokazuju važnima u rješavanju problema i izazova? Kako se te vrijednosti mogu primijeniti u vašemu svakidašnjem životu? Kako diplomacija sudjeluje u rješavanju sukoba i izgradnji stabilnih odnosa? Možete li pronaći primjere kada je diplomacija bila ključna u rješavanju problema na lokalnoj ili globalnoj razini? Koliko je važno izgraditi povjerenje i partnerstvo u međuljudskim odnosima? Kako se te vrijednosti mogu primijeniti u vašim obiteljskim, prijateljskim ili školskim odnosima? Koje su vaše ideje o tome kako se izazovi i sukobi mogu rješavati na miran i suradnički način? Kako biste primijenili te ideje u svojoj lokalnoj zajednici ili školskom okružju?

Usvojenost ishoda može se provjeriti u obliku kviza u digitalnom alatu Kahoot.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da su učenici s teškoćama u razvoju heterogena skupina. Zato je odabir prilagodbi te razinu i intenzitet potpore potrebno temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično) te obilježjima teškoće koju ima.
Pri podjeli učenika u grupe vodite računa o sastavu grupe. Neka učenik s teškoćama bude u grupi s učenicima koji će ga motivirati i poticati da sudjeluje u aktivnostima. Tijekom rada u grupi neka učenik s teškoćama ima specifičan zadatak koji je unaprijed dogovoren, a ostali članovi grupe trebaju o tome biti obaviješteni.
Učenicima s intelektualnim teškoćama omogućite pregled fotografija prije slaganja slagalice, pojednostavnite zadatak te ih unaprijed obavijestite o zadatcima. Učenicima s poremećajima aktivnosti i pažnje pripremite fotografiju u tiskanom obliku. Učenicima s oštećenjima vida omogućite prilagodbu svjetline i kontrasta na zaslonu te mu omogućite uvećanje fotografije. Fotografiju – slagalicu pripremite u tiskanom obliku. Osim prilagodbe prikaza fotografije, važno je da učenici s oštećenjem vida dobiju sve bitne informacije i opširne opise slika te da ih se usmeno vodi u zadatcima. Tijekom vrijeme rada u digitalnom alatu Puzzlemake provjerite kako se učenik s teškoćama snalazi u tom alatu te mu omogućite potporu ako je potrebno.
Osigurajte dovoljno vremena za izvedbu aktivnosti, neka bude ograničeno, ali pravodobno upozorite učenike na preostalo vrijeme za rješavanje zadataka. Prije nego što učenici počnu grupni rad, budite sigurni da razumiju sve potrebne pojmove (NATO, Varšavski ugovor).
Ako se učenik ne snalazi u digitalnom alatu Gliffy, omogućite mu pisane i vizualne upute, prema potrebi pokažite upotrebu alata ili omogućite potporu drugog učenika. Omogućite upotrebu drugih digitalnih alata u kojima se učenik bolje snalazi.
Pri izlaganju potičite sve učenike na sudjelovanje i aktivnost, ali ne inzistirajte na uključivanju ako učenik s teškoćama nije spreman ili mu je takva situacija nelagodna. Za učenike s teškoćama unaprijed pripremite pitanja koja bi se mogla pojaviti u digitalnom kvizu u alatu Kahoot.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više neka istraže NATO i suvremene sigurnosne izazove. Neka analiziraju kako se NATO prilagođava sigurnosnim izazovima poput terorizma, hibridnih prijetnji, kibernetičkih napada i nestabilnosti na jugoistoku Europe te rezultate istraživanja prikažu u obliku prezentacije u PowerPointu u digitalnom alatu Microsoft Office 365. Rezultate istraživanja prikazuju ostatku razreda uz izlaganje.

Na početku nastavnog sata učenike podijelite u grupe koje se sastoje od 3 do 4 člana. Svaka grupa dobiva rebus koji mora riješiti na računalima, tabletima ili prijenosnim računalima. Rebus možete izraditi s pomoću digitalnog alata Word. Rješenje rebusa je „spuštanje željezne zavjese”. Kada dobiju zadani pojam, učenicima postavite pitanja: Jeste li čuli za pojam željezne zavjese? Na što vas taj pojam podsjeća?

Nakon što učenike motivirate za rad, usmjerite ih na novu aktivnost. Svaka grupa treba imati računalo ili tablet s internetskim pristupom kako bi mogla istraživati. Svaka će grupa istraživati i uspoređivati svakidašnji život, društvo, kulturu, ekonomiju i politiku dviju država iz različitih blokova tijekom hladnog rata. Odaberite dvije države iz suprotstavljenih blokova u hladnom ratu. Primjerice, SAD i SSSR (Sovjetski Savez), ili Zapadna Njemačka i Istočna Njemačka. Učenicima podijelite smjernice, odnosno pitanja na koja moraju odgovoriti tijekom istraživanja na OneDriveu. Primjeri pitanja su: Kako je izgledao svakidašnji život u svakoj državi? Kakvi su bili uvjeti stanovanja, obrazovanje, zdravstvena skrb i dostupnost robe? Kakva su bila društvena i kulturna obilježja svake države? Kako su se ljudi zabavljali, što su radili u slobodno vrijeme i kakve su bile umjetnost i kultura? Kavo je bilo gospodarstvo svake države? Koje su industrije bile dominantne, kakvi su bili razina zaposlenosti i standard života? Kakvo je bilo političko stanje u svakoj državi? Kakav je bio politički sustav, tko je bio na vlasti i kakva su bila politička uvjerenja? Kako su se države pozicionirale u međunarodnim odnosima i kakav je bio njihov utjecaj na globalne događaje u hladnom ratu?

Svaka se grupa treba koristiti mrežnim pretraživačima, digitalnim enciklopedijama, arhivskim materijalima i drugim važnim izvorima kako bi prikupila informacije o dvjema državama i odgovorila na postavljena pitanja.Predlažem i sljedeće tekstualne predloške za rad; Blokovska politika, Hladni rat,

Hladni rat-vruće cijevi, Treća strana Hladnog rata, Povijest svijeta, Iako je željezna zavjesa pala, željezni kavez ostaje.

Nakon što svaka grupa prikupi informacije, neka upotrijebi IKT alat pod nazivom Emaze i izradi virtualnu priču. Rezultate istraživanja grupe prikazuju ostatku razreda uz izlaganje.

Nakon što istraživanje predstave ostatku razreda, učenici trebaju razmisliti o aktualizaciji teme i istaknuti sličnosti ili razlike između tih gledišta iz prošlosti i današnjice. To možete potaknuti pitanjima: Kako su se promijenili uvjeti stanovanja, obrazovanje, zdravstvena skrb i dostupnost robe? Kakva su bila društvena i kulturna obilježja tada i kako se to odražava u današnjem društvu? Kako su se promijenila gospodarstva država? Koje su nove industrije dominante i kako su se promijenile razine zaposlenosti i standard života? Kakva je bila politička situacija tada i kako se to odražava u današnjem svijetu? Kako su se te države prilagodile nakon završetka hladnog rata i kakav je bio njihov utjecaj na suvremene globalne događaje?

Na kraju nastavnog sata učenici mogu provjeriti usvojenost ishoda s pomoću kviza u digitalnom alatu Wordwall.

Učenici s teškoćama u razvoju su heterogena skupina te je pri pružanju potpore važno imati na umu njihove specifičnosti i pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima pojedinog učenika te njegovim jakim i slabim stranama. Preporučuje se učenika s teškoćama smjestiti u neposrednu blizinu učitelja ili u prvu klupu kako bi dobio potrebnu pomoć ili objašnjenje tijekom zadavanja i provedbe aktivnosti.
Na početku sata važno je zadobiti pozornost svih učenika i motivirati ih da se uključe u rad, a posebno učenike s teškoćama. Pozornost učenika s teškoćama možete zadobiti i usmjeriti izravnim obraćanjem te jasnim i jednostavnim uputama.
Pri podjeli učenika u grupe vodite računa o sastavu grupe. Neka učenik s teškoćama bude u grupi s učenicima koji će ga motivirati i poticati da sudjeluje u aktivnostima. Tijekom rada u grupi neka učenik s teškoćama ima specifičan zadatak koji je unaprijed dogovoren, a ostali članovi grupe trebaju o tome biti obaviješteni.
Osigurajte dovoljno vremena za izvedbu aktivnosti rješavanje rebusa, neka vrijeme bude ograničeno, pravodobno upozorite učenike na preostalo vrijeme za rješavanje zadataka. Prije nego što učenici počnu grupni rad, budite sigurni da razumiju sve potrebne pojmove.
Ako se učenik ne snalazi u digitalnom alatu Emaze, omogućite mu pisane i vizualne upute, prema potrebi pokažite upotrebu alata ili omogućite potporu drugog učenika. Također, omogućite upotrebu drugih digitalnih alata u kojima se učenik bolje snalazi.
Tijekom rada u digitalnom alatu Wordwall provjerite kako se učenik s teškoćama snalazi u tome alatu. U izlaganju potičite sve učenike na sudjelovanje i aktivnost, ali ne inzistirajte na uključivanje ako učenik s teškoćama nije spreman ili mu takva je situacija nelagodna. Za učenike s teškoćama unaprijed pripremite pitanja koja bi se mogla pojaviti u digitalnom kvizu u alatu Wordwall.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više neka istraže podrijetlo pojma željezna zavjesa te izrade edukativan novinski članak u digitalnom alatu Canva. Rezultate istraživanja neka prikažu ostalim učenicima u razredu uz izlaganje.