Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicima o tome koliko se često u medijima pojavljuju dezinformacije. Neka učenici kažu o kojim se temama pojavljuju i šire dezinformacije. Možete odabrati jednu temu i o njoj razgovarati. To može biti, npr. tema o klimatskim promjenama; pitajte učenike jesu li čitali o tome ili gledali dokumentarne filmove ili videosnimke.
Razgovarajte i o medijskim vrstama u kojima se prikazuju teme o klimatskim promjenama (jesu li to tekstovi, dokumentarni filmovi, videosnimke) i raspravlja li se o toj temi na društvenim mrežama. Pitajte učenike što misle o tome koliko je javnost zainteresirana za tu temu, kakvi su društveni stavovi o toj temi i sličnim temama, pitanjima i problemima; neka učenici o tome raspravljaju. Razgovarajte s učenicima o pojavi dezinformacija, pitajte ih jesu li se susreli s dezinformacijama, zašto se pojavljuju, odakle potječu. Neka učenici kažu što misle o tome kako prikaz ideja i mišljenja o nekoj temi u medijima može utjecati na ljude, o čemu ovisi hoće li prihvatiti te ideje i mišljenja i kakve mogu biti posljedice.
Uputite učenike na portal Medijska pismenost i zadajte im da pročitaju članak Dezinformacije klimatskih skeptika neće izliječiti klimatsku anksioznost. Nakon čitanja trebaju analizirati sadržaj, strukturu, jezična i stilska obilježja teksta. Zatim organizirajte razrednu raspravu o problemima dezinformacija u vezi s klimatskim promjenama: Medijske dezinformacije o klimatskim promjenama: utjecaji, izazovi i odgovornost. Razgovarajte s učenicima o strukturi rasprave (možete im pokazati i grafički prikaz). Zatim mogu razgovarati o tome kako obrazovati javnost o klimatskim promjenama i razvijati medijsku pismenost da bi se smanjio utjecaj dezinformacija i potaknula informirana rasprava o tom važnom pitanju, neka rasprave i o tome na koji način ustanove, organizacije i udruge mogu doprinijeti smanjenju utjecaja dezinformacija i obrazovanju javnosti.
Pitajte učenike što misle o tome koliko im nastavni sadržaji mogu pomoći da i sami kritički razmišljaju o tim temama (u nastavnim predmetima poput Geografije, Vjeronauka ili Etike). Podijelite učenike u pet grupa i neka svaka grupa oblikuje digitalni plakat (u alatu Padlet) s preporukama o tome kako provjeriti točnost informacija, koje su opasnosti od dezinformacija i kako im se oduprijeti. Plakate možete objaviti na školskoj mrežnoj stranici.
Svaka grupa treba u alatu Forms zajednički oblikovati anketu koju će ispuniti ostali učenici; zadatak je ispitati jesu li se susreli s dezinformacijama o klimatskim promjenama i kako su reagirali. Anketa treba imati deset pitanja (svaki učenik u grupi treba smisliti 2 − 3 pitanja, a zatim će ih zajednički odabrati i uvrstiti u anketu). Nakon toga na temelju dobivenih rezultata istraživanja svi učenici u grupi trebaju napisati svoj tematski članak o temi dezinformacija o klimatskim promjenama. Objavite upute u alatu Word i podijelite ih s učenicima u aplikaciji Teams. Neka učenici svoje članke objave u zajedničkoj mapi u aplikaciji Teams, a zatim ih možete pregledati i napisati im povratnu informaciju. Organizirajte jedan nastavni sat za predstavljanje napisanih tematskih članaka. Možete ih objavljivati i na školskoj mrežnoj stanici.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama najavite temu sata, objasnite pojam dezinformacija, možete mu dati neki primjer kako bi pojam bolje razumio. Učeniku s teškoćama pripremite pisani članak koji je potrebno pročitati. Veličina fonta Ariel ili Calibri treba biti najmanje 14pt. Također, treba povećati razmak među riječima i prored. Poravnanje teksta je lijevo. Učenika s teškoćama uključite u raspravu ako on to sam želi. Možete mu pripremiti pisane smjernice za sudjelovanje u raspravi. Tijekom podjele u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima s kojima voli surađivati, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovim jakim stranama. Potaknite njegovu aktivnost unutar grupe. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite mu upute. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Padlet, Forms, Teams. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovu uporabu. Ako se digitalnim alatom koriste prvi put, pokažite im kako se radi u tom digitalnom alatu. Potaknite učenika s teškoćama na to da sudjeluje u završnoj aktivnosti potičući ga na prisjećanje primjera o kojima bi mogao iznijeti svoje iskustvo.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenike koji žele znati više možete potaknuti na to da pronađu tri medijska članka iz različitih izvora i u njima identificiraju elemente dezinformacija (manipulativne naslove, izostavljanje ključnih činjenica, senzacionalizam). Neka o tome izrade prezentaciju u aplikaciji PowerPoint i svoj rad predstave ostalim učenicima.
Za provođenje aktivnosti podijelite učenike u pet grupa. Potom neka svaka grupa dobije nastavni listić na kojem se nalazi vijest, ali tako da ne znaju kakve vijesti imaju drugi. Da bi otkrili lažnu vijest, najprije trebaju odgovoriti na osnovna pitanja za provjeru vijesti. Uputite ih na mrežnu stranicu medijskapismenost.hr, neka učenici istraže koja im pitanja mogu poslužiti za provjeru je li vijest istinita ili lažna.
Nakon te analize još uvijek ne objavljuju rezultate; svaka grupa dobije zadatak da napiše jednu vijest (istinitu ili lažnu). Kad svi završe zadatak, trebaju objaviti svoju vijest; pritom se mogu služiti alatom Fodey i podijeliti napisani tekst s ostalim učenicima koji trebaju procijeniti i reći o kakvoj je vijesti riječ, istinitoj ili lažnoj − i po čemu su to zaključili. Provjerite i što su učenici zaključili o vijestima koje su dobili, kako su otkrili koja je vijest lažna, a koja istinita.
Nakon toga postavlja se problemsko pitanje: Zašto nastaju lažne vijesti i kako spriječiti njihovo širenje? Neka učenici raspravljaju o tome. Razgovarajte o razlozima nastajanja lažnih vijesti, o tome tko ih objavljuje i zbog kojih interesa. Pitajte ih jesu li ikad objavili ili proslijedili tuđe fotografije a da prethodno nisu provjerili smiju li to učiniti; jesu li ikad proslijediti neku neprovjerenu informaciju, bez prethodnog promišljanja o posljedicama.
Pitajte učenike jesu li ikad gledali videosnimke o nekim događajima ili o nekoj aktualnoj temi a da nisu znali tko je autor tog sadržaja; pitajte učenike što su učinili u toj situaciji ili što bi učinili da se to dogodi; kako bi provjerili informacije, tvrdnje, izvor i bi li taj video nekome proslijedili. Razgovarajte s učenicima o neetičnosti oblikovanja i širenja dezinformacija i o mogućim posljedicama (kako mogu djelovati na pojedince, razne društvene skupine, ali i na društvo u cjelini).
Neka učenici raspravljaju o motivima nastajanja takvih sadržaja, o tome kako na njih reagirati i što sve učiniti kako bi bili sigurni da je informacija pouzdana. Na kraju aktivnosti učenici trebaju osmisliti i oblikovati obrazovni video za svoje vršnjake. Odredite rok za završavanje zadatka. S pomoću alata Kizoa svaka grupa treba osmisliti kratak video u kojem će drugim učenicima dati savjete o tome kako prepoznati lažne vijesti i spriječiti njihovo širenje. Nakon toga učeničke radove možete objaviti i na školskoj mrežnoj stranici i na stranici društvene mreže, kao doprinos razvijanju medijske pismenosti.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učenika s teškoćama stavite u grupu učenika s kojima se druži, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovim jakim stranama. Potaknite njegovu aktivnost unutar grupe. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite mu upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme za rad. Ovisno o vrsti teškoće učeniku s teškoćama možete omogućiti podršku suučenika unutar grupe, posebice učeniku s oštećenjem vida kod izrade videa.
Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Kizoa. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovu uporabu. Ako se digitalnim alatom prvi put koriste, pokažite im kako se radi u tom digitalnom alatu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više mogu pronaći video koji sadrži dezinformacije ili teorije urote i zatim ga analizirati. Neka razotkriju tehnike manipulacije i odrede različite elemente koji upućuju na to da je riječ o dezinformacijama i pokušajima manipuliranja. Taj video trebaju prikazati ostalim učenicima i izvijestiti ih o rezultatima provedene analize.
Radi se metodom obrnute učionice. Prije provođenja aktivnosti možete oblikovati nastavni listić u alatu Wizer. Osmislite zadatke i pitanja. Učenici trebaju odgovoriti na njih nakon što istraže izvore i prouče sadržaje o dezinformacijama u medijskim tekstovima. Uputite učenike na stranicu medijskapismenost.hr, neka istraže pojmovnik i pročitaju opis pojma „dezinformacija“ te zaključe koja je europska institucija objavila dokument kojim se nastoje suzbiti dezinformacije na mreži. Neka učenici istraže kojim je hrvatskim zakonom regulirano pružanje medijskih usluga u području elektroničkih medija.
Razgovarajte s učenicima o poštovanju zakonskih odredbi, o kontroli njihova provođenja. Pitajte učenike što misle o tome može li se na bilo koji način zloupotrijebiti zakonom zajamčena programska sloboda elektroničkih medija. Neka učenici kažu što misle o mogućim utjecajima raznih interesnih skupina na elektroničke medije (koje bi to skupine mogle biti i kako bi se to moglo spriječiti). Razgovarajte s učenicima o tome koji medijski sadržaji najlakše i najbrže zaokupe pozornost javnosti i zašto.
Pitajte učenike kako na primatelja informacija može djelovati neki tekst u kojem taj primatelj prepoznaje vlastite stavove, poglede na svijet i lako se poistovjećuje (je li tad veća opasnost od manipulacije i neprepoznavanja dezinformacija; neka učenici komentiraju i objasne). Neka učenici kažu, na temelju svojih iskustava, jesu li kad u medijima pronašli tekst u kojem su našli potvrdu vlastitih stavova i prihvatli te informacije bez prethodne provjere. Razgovarajte s učenicima o mogućim opasnostima ako se ne provjerava izvor informacija i ako se one nekritički prihvaćaju. Potaknite učenike na to da navedu primjere mogućih posljedica (na koga sve mogu utjecati takve dezinformacije, kome mogu štetiti). Objavite poveznicu na kojoj se nalazi članak “Gdje se dezinformacije najčešće i najučinkovitije dijele i plasiraju javnosti”; neka ga učenici pročitaju i analiziraju sadržaj, strukturu i stilska obilježja teksta.
U nastavku aktivnosti podijelite učenike u pet grupa i dajte im zadatak da zajedno napišu koncept za pisanje stručnog članka o prepoznavanju dezinformacija. Zatim napišite učenicima smjernice za pisanje stručnog članka i objavite ih u aplikaciji Teams. Neka svi učenici napišu članak i objave ga u aplikaciji Teams. Pregledajte članak i napišite im povratnu informaciju.
Na kraju aktivnosti zadajte učenicima zadatak da osmisle i izrade kratak animirani film o temi dezinformacija. Animirani film treba biti edukativan, a može biti namijenjen vršnjacima ili mlađim naraštajima; zadatak je poučiti ih o opasnostima od širenja dezinformacija. Zadajte rok za izradu animiranog filma. Učenici mogu komunicirati u aplikaciji Teams i dogovarati se o idejama, a animirani film može biti izrađen u alatu Animatron. Kad sve grupe oblikuju svoj animirani film, podijelit će ga s ostalima, a učenici će ga pogledati, međusobno komentirati te procijeniti tko je bio najuspješniji u tom zadatku. Učeničke radove možete objaviti na školskoj stranici društvene mreže.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama objasnite pojam obrnute učionice i strukturu nastavnog sata. Pripremite im prilagođeni nastavni listić. Omogućite im zadatke i pitanja zatvorenog tipa, s ponuđenim odgovorima. Veličina fonta Ariel ili Calibri treba biti najmanje 14pt. Također, treba povećati razmak među riječima i prored. Poravnanje teksta je lijevo. Učenicima s teškoćama pripremite smjernice za pisanje članka. Smjernice napišite po koracima, uz primjere koji bi im mogli pomoći. Tijekom podjele u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima s kojima voli surađivati, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovim jakim stranama. Učeniku s otećenjem vida omogućite podršku suučenika unutar grupe kod izrade animiranog filma. Potaknite njegovu aktivnost unutar grupe. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite upute. Produžite mu i vrijeme potrebno za rad. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Teams, Animatron. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovu uporabu. Ako se digitalnim alatom koriste prvi put, pokažite im kako se radi u digitalnom alatu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više mogu provesti malu školsku kampanju o razvijanju svijesti o dezinformacijama. Mogu osmisliti aktivnosti, oblikovati letke i plakate, organizirati predavanje ili panel-raspravu, pozvati goste i razgovarati o metodama provjere dezinformacija, o važnosti provjere izvora i o razumijevanju posljedica širenja dezinformacija.
Ciboci, L., Kanižaj, I., Labaš, D. (2018). <span data-contrast="none"><em>Kako prepoznati dezinformacije i lažne</em></span><em> </em><span data-contrast="none"><em>vijesti</em></span>. Zagreb: Agencija za elektroničke medije i UNICEF.
Chomsky, Noam (2002). Mediji, propaganda i sistem. Zagreb: Jesenski i Turk.
Državni hidrometeorološki zavod
Nenadić, Iva i Vučković, Milica (2022). Gdje se informacije najučinkovitije dijele i plasiraju? Zagreb: Medijska pismenost.
Šebalj, Arna (2020). Mediji i medijske manipulacije. Zagreb: Tkanica.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.