Organizirajte rad u paru. Neka učenici napišu dijalog (7 − 10 rečenica) u kojem će se koristiti svakodnevnim govorom svog zavičaja. Dijalog može imati informativnu namjenu (razmjena informacija među sugovornicima), a može biti i zabavan, humorističan. Nakon toga svaki će par u kratkoj scenskoj igri uprizoriti svoj dijalog. Ostali slušaju i zatim zapisuju svoja zapažanja o temi dijaloga i njegovim jezičnim obilježjima u odnosu na obilježja standardnoga jezika, komentiraju i uspoređuju.

Razgovarajte s učenicima o zavičajnom govoru, neka kažu po čemu se on razlikuje od standardnoga jezika. Pitajte učenike kakva su bila njihova iskustva kad su tek počeli učiti standardni jezik u školi. Jesu li se iznenadili kad su čuli neke standardnojezične riječi koje su se razlikovale od onih koje su u djetinjstvu naučili kao dio materinskoga govora? Neka učenici kažu kakva su njihova iskustva s govornicima jezika iz drugih hrvatskih krajeva, je li im se kad dogodio nesporazum u komunikaciji ako se obje strane nisu služile standardnim jezikom.

Razgovarajte s učenicima o situaciji kad se netko nađe izvan Hrvatske i čuje osobu koja govori hrvatskim jezikom, kako se tada ljudi ponašaju iako se i ne poznaju, neka učenici razgovaraju o tome. Razgovarajte s učenicima o položaju hrvatskoga jezika u Europskoj uniji, zašto je bilo važno i političko priznanje hrvatskoga jezika kao jednog od službenih jezika te naddržavne organizacije. Neka učenici kažu što misle o tome koliko je važno u takvoj zajednici njegovati pluralizam (kulture, jezika).

U nastavku aktivnosti dajte učenicima zadatak neka zabilježe neke riječi zavičajnoga govora i opišu njihovo značenje; zatim neka istraže postoje li rječnici u kojima su popisane riječi jezika njihova zavičaja i tko im je autor. Pitajte učenike što misle o tome zašto je važno čuvati jezično blago, različite hrvatske govore i njihova obilježja, opisivati ih, sastavljati rječnike. U nastavku aktivnosti dajte učenicima zadatak neka osmisle naziv predavanja koje će se baviti temom očuvanja zavičajnoga govora kao nematerijalne kulturne baštine. Nazivom predavanja trebaju privući zanimanje javnosti i posjetitelje koji će doći na predavanje.

Neka u alatu Canva oblikuju plakat kojim se najavljuje predavanje. Na temelju toga svaki će učenik osmisliti i u alatu Word napisati sažetak za svoje predavanje (150 riječi), a navest će i pet ključnih riječi. Neka učenici zatim objave svoje sažetke u aplikaciji Teams. Oblikujte tablicu za vredovanje u alatu Word, objavite je u aplikaciji Teams, neka učenici u paru razmijene svoje sažetke i procijene ih prema objavljenoj tablici.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama najavite temu sata, kako bi se mogao pripremiti za razgovor i zadatak o zavičajnom govoru. Učenika s teškoćama stavite u par s učenikom s kojim se druži i koji mu može pomoći u radu. Potaknite aktivno sudjelovanje učenika s teškoćama u radu u paru. Jasno odredite njegov zadatak unutar para. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite mu upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Canva, Word. Izradite pisane ili slikovne upute za uporabu tih digitalnih alata. Ako se digitalnim alatima koriste prvi put, pokažite učenicima kako se radi u tim digitalnim alatima. Učeniku s teškoćama pripremite pisane/slikovne smjernice s koracima za pisanje sažetka. Učenicima s teškoćama možete smanjiti broj traženih riječi u sažetku.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu osmisliti tri vijesti na zavičajnom govoru koje neka napišu i objave s pomoću alata Breaking News Generator iz zbirke Class Tools, a zatim ih mogu objaviti i u školskom listu ili na školskoj mrežnoj stranici.

Otvorite na mrežnoj stranici www.jezik.hr članak Jezik kao baština. Objavite poveznicu u aplikaciji Teams. Neka učenici pročitaju članak. Nakon toga razgovarajte s učenicima o tome što sve obuhvaća nematerijalna kulturna baština. Razgovarajte o važnosti čuvanja i zaštite nematerijalne kulturne baštine. Pitajte učenike znaju li koja se organizacija Ujedinjenih naroda bavi zaštitom nematerijalne kulturne baštine i znaju li kojim se hrvatskim zakonom određuje što je nematerijalno kulturno dobro. Neka učenici komentiraju zašto je bilo važno zaštititi hrvatske govore kao nematerijalnu kulturnu baštinu i kakav je odnos jezika i nacionalnog identiteta. Pitajte učenike što misle o tome kako se na temelju učenja o raznolikosti hrvatskih govora može razvijati i društvena tolerancija. Neka učenici kažu što misle o tome postoje li u društvu jezične predrasude i kako se one očituju.

U nastavku aktivnosti dajte učenicima zadatak za rad u paru. Na karti zaštićenih govora (uz pročitani članak) trebaju odabrati jedan govor i istražiti o njemu (gdje se govori, koja su obilježja toga govora; učenici mogu navesti i opisati tri do četiri obilježja, npr. razlike u odnosu na standard: fonološke, morfološke, leksičke). Uz pomoć mrežnih izvora trebaju istražiti je li zamjetan i utjecaj stranog jezika (ili zbog povijesnih okolnosti ili zbog geografske blizine). Na stranici Zvučni atlas hrvatskih govora mogu poslušati kako zvuči govor nekoga grada ili mjesta. Neka odaberu dva mjesta unutar jedne županije (jednog dijalekta), a zatim i jednu od ponuđenih rečenica. Trebaju poslušati kako se u tim mjestima izgovara odabrana rečenica i usporediti fonološka, morfološka i leksička obilježja tih dvaju govora, a zatim ih usporediti sa standardnim jezikom. Učenici trebaju pripremiti kratko usmeno izlaganje (trajanje: do dvije minute) i predstaviti svoja zapažanja i zaključke.

Pitajte učenike što misle o tome može li se dogoditi da se govornici dvaju (prostorno bliskih) mjesnih govora ipak ne uspiju sporazumjeti i zašto. Neka učenici kažu što misle o tome zašto je važno učiti standardni jezik, a zašto je važno čuvati i njegovati dijalekte, mjesne govore, književnost na tim idiomima.

Učenici u paru trebaju u alatu Canva izraditi digitalni plakat o govoru koji su predstavljali i napisati tematski članak o tome. Nakon toga na školskoj stranici društvene mreže (ili na školskoj mrežnoj stranici) možete prirediti malu virtualnu izložbu plakata o hrvatskim govorima koje su učenici istražili i prikazali, a uz plakat priložiti i popratni tekst (članak koji su učenici napisali).

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama grfički prilagodite članak koji ste pripremili za čitanje. U članku istaknite bitne pojmove koji će mu pomoći u uvodnom razgovoru. Učenika s teškoćama podijelite u par s učenikom s kojim se druži te koji mu može pomoći u radu. Potaknite aktivno sudjelovanje učenika s teškoćama u radu u paru. Jasno odredite njegov zadatak unutar para. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme za rad. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Canva. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovu uporabu. Ako se digitalnim alatom učenici koriste prvi put, pokažite im kako se radi u tom digitalnom alatu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti jezičnu raznolikost Hrvata izvan domovine. Neka istraže jezike hrvatskih manjina u inozemstvu i usporede ih s hrvatskim standardnim jezikom (na fonološkoj, morfološkoj i jezičnoj razini). Neka prikupe informacije i o kulturi, običajima, tradiciji u tim zajednicama. Učenici mogu izraditi prezentaciju u alatu PowerPoint i podijeliti svoje spoznaje s ostalim učenicima.

Na početku aktivnosti organizirajte rad u pet grupa. Neka sve grupe istražuju zavičajnu književnu baštinu: priče iz narodne predaje (legende, bajke) u kojima se upotrebljava narodni govor (to može biti i usmena književna baština koja im je prenesena u obitelji – ako su takve priče čuli u djetinjstvu). Trebaju odabrati jednu za čitanje ili se prisjetiti ispripovijedane priče koju su čuli, a zatim taj usmenoknjjiževni oblik zapisati. U svojim bilješkama neka naprave i malu jezičnu usporedbu zavičajnoga govora iz priče i hrvatskoga standardnog jezika (neka usporede morfološka, fonološka, leksička obilježja).

Nakon čitanja ili prisjećanja i zapisivanja priče razgovarajte s učenicima o temama i likovima tih priča, o njihovoj ulozi tijekom odrastanja, o utjecaju na razvoj mašte i govora u djece. Neka učenici kažu i što misle o odgojnoj zadaći takvih priča, je li se to s vremenom promijenilo (u današnjem društvu). Pitajte učenike što misle o povezanosti tih priča i njihova pripovijedanja (zapisivanja i čitanja) i očuvanja zavičajnoga govora. Razgovarajte s učenicima o tome kako takve priče utječu i na provođenje zajedničkog vremena s članovima obitelji, neka učenici komentiraju koliko je to važno i neka se osvrnu na to kako je bilo u prošlosti i kako je danas. Neka kažu kakva su njihova iskustva s čitanjem ili slušanjem takvih priča u djetinjstvu.

U nastavku aktivnosti učenicima dajte zadatak neka s pomoću alata Pixton izrade avatar nekog lika iz priče, a zatim u alatu Artsteps zajednički oblikuju svoju virtualnu galeriju izrađenih avatara nadahnutih zavičajnom književnom baštinom. Na kraju aktivnosti svim učenicima dajte zadatak da napišu tematski članak o važnosti čitanja priča u ranom djetinjstvu. Članke trebaju objaviti u zajedničkoj mapi u aplikaciji Teams. Pročitajte ih i napišite učenicima povratnu informaciju. Možete ih objaviti i na školskoj mrežnoj stranici i/ili na školskoj stranici društvene mreže.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učenika s teškoćama smjestite u grupu učenika s kojima dobro surađuje i koji mu mogu pomoći u radu. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe vodeći se njegovim jakim stranama. Potaknite njegovu aktivnost unutar grupe. Provjerite razumije li učenik s teškoćama zadatak. Pružite mu, ako je potrebno, dodatne upute i smjernice. Učeniku s oštećenjem vida omogućite podršku suučenika kod opisivanja vizualnih informacija. Ako je potrebno, produžite vrijeme rada. Učeniku s oštećenjem vida omogućite podršku suučenika u izradi avatara određenog lika. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Pixton, Artsteps. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovu uporabu. Ako se digitalnim alatom učenici koriste prvi put, pokažite im kako se radi u tom digitalnom alatu. Potaknite učenika s teškoćama da sudjeluje u završnoj aktivnosti dajući mu smjernice o tome u vezi s kojim bi primjerima mogao iznijeti svoje iskustvo. Učeniku s teškoćama pripremite smjernice za pisanje članka. Smjernice mogu biti pitanja koja će ih voditi kroz pisanje članka o važnosti čitanja priča u ranom djetnistvu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu odabrati jednu priču (legendu, bajku) iz svog zavičaja i istražiti pojavljuje li se ta tema u pričama iz nekih drugih hrvatskih krajeva. Pritom se mogu služiti knjigama i mrežnim izvorima i usporediti sličnosti i razlike (likove, događaje) u tim pričama. O tome mogu napraviti prezentaciju s pomoću alata PowerPoint i predstaviti rezultate ostalim učenicima.