Aktivnost započnite pitanjem otkad se pišu eseji pa učenicima zapišite ime i prezime Michela de Montaignea iz 16. stoljeća, kojega se smatra začetnikom eseja. Zapitajte učenike zašto se eseji pišu od 16. stoljeća pa sve do danas. Razgovarajte o vještinama poput kritičkog razmišljanja te oblikovanja vlastitih misli koje se razvijaju pisanjem eseja utemeljenog na tumačenju, jednoznačnosti, jasnoći, točnosti, sadržajnoj i strukturnoj/kompozicijskoj povezanosti. Navedite i to da se pisanjem eseja učenici ujedno pripremaju i za pisanje stručnog i znanstvenog rada. Razgovor možete završiti i raspravom o prepisivanju, odnosno preuzimanju tuđih misli i zaključaka tijekom pisanja eseja. Potaknite učenike na promišljanje o (ne)svhovitosti takva postupka te im napomenite da je kršenje tuđih autorskih prava kažnjivo. Završite s učeničkim promišljanjima o tome zašto je kršenje tuđih autoskih prava kažnjivo te imaju li potrebu zaštititi svoj rad od krađe.

Potom pokažite učenicima primjer eseja po vlastitom izboru koji možete oblikovati u prezentaciji u PowerPointu, kako biste pojedine dijelove eseja (uvod, razrada, zaključak, citat) mogli obojiti, odnosno istaknuti. Podijelite učenike u tri grupe.

Zadatak je prve grupe predstaviti strukturna obilježja eseja (odnosno trodijelnu strukturu, pojam podupirućih podataka, argumenata, objektivnih činjenica i subjektivnog stava). Navedena obilježja grupa treba oprimjeriti primjerima iz eseja kojim ste započeli sat. Uputite učenike prve grupe na to da podijele rad tako da svaki član grupe obrađuje jedan od navedenih pojmova. Druga grupa predstavlja esejistički stil te pravila citiranja, također se služeći primjerima iz istog eseja. Svakom učeniku iz druge grupe zadajte određeni dio eseja koji mora obraditi. Treću grupu uputite na stranicu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, odnosno na Ispitni katalog predmeta Hrvatski jezik. Njihov je zadatak predstaviti vrednovanje interpretacijskog eseja na državnoj maturi, odnosno ostalima trebaju predstaviti što se sve ocjenjuje.

Svakoj grupi potom dodijelite jednog autora eseja (Krleža, Šimić, Oraić-Tolić itd.) te im zadajte da odaberu jedan esej koji će analizirati prema već zadanom zadatku svoje grupe i zatim ga predstaviti ostalima. Sve grupe svoje prezentacije oblikuju u PowerPointu radi preglednosti i mogućnosti dijeljenja s drugima.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učenicima s teškoćama jasno objasnite zadatak te im za pisanje eseja pripremite upute po koracima. Učenicima s teškoćama pripremite objašnjenje nepoznatih riječi. Tijekom podjele u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima s kojima voli surađivati, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovim jakim stranama. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite mu upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme rada. Prije vršnjačkog vrednovanja teksta provjerite kako se učenik s teškoćama osjeća i, ako je potrebno, pružite mu podršku ili ga oslobodite tog dijela vrednovanja. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom PowerPoint. Izradite pisane ili slikovne upute za rad u tom digitalnom alatu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirani učenici mogu pročitati neki Montaigneov esej pa ga pokušati ocijeniti prema tablici vrednovanja NCCVVO-a.

Aktivnost podrazumijeva poznavanje strukturnih obilježja eseja pa ih na početku sata ponovite s učenicima, što možete učiniti i uz pomoć Kahoot! kviza. Također možete razgovarati o strukturiranju eseja koje učenici pišu na nastavi stranih jezika, kako biste istaknuli sličnosti i razlike u oblikovanju eseja.

Potom učenicima predstavite esejski zadatak koji mora sadržavati polazno pitanje i ulomak iz djela koje ste na nastavi već analizirali i interpretirali (ako je moguće, odaberite djelo uvršteno u ispitni katalog državne mature). Polazno pitanje oblikujte tako da ga je moguće povezati sa svakodnevnim učenikovim životom. Analizirajte polazno pitanje i ulomak, odnosno povedite s učenicima raspravu o mogućem odgovoru na polazno pitanje, zatim o temi, motivima, književnim postupcima i ulozi ulomka.
Potom s učenicima podijelite dva eseja, odnosno primjer eseja koji bi bio ocijenjen nedovoljnom ocjenom i primjer izvrsnog eseja. Možete se poslužiti esejima koje ste ispravljali u prethodnim godinama ili sami sastaviti jedan esej koji bi bio ocijenjen ocjenom nedovoljan i drugi koji bi zaslužio ocjenu odličan.

Učenicima najprije podijelite esej koji bi bio ocijenjen odličnom ocjenom te komentirajte sljedeće elemente, objašnjavajući što ih čini uspješno napisanima:

- odgovor na polazno pitanje, odnosno središnja tvrdnja
- sadržajni argument kojim se dokazuje središnja tvrdnja i podupirući podatci
- argument utemeljen na stilskoj i sadržajnoj analizi ulomka kojim se dokazuje središnja tvrdnja i podupirući podatci
- argument povezan s književnopovijesnim kontekstom u kojem je djelo nastalo i podupirući podatci
- zaključak
- citati/parafraze
- književnoteorijski pojmovi.

U nastavku aktivnosti učenike podijelite u parove. Svaki par ima isti zadatak – analizirati esej koji ne bi bio ocijenjen prolaznom ocjenom tako da parovi najprije u digitalnom alatu koji omogućuje uređivanje teksta, poput Worda ili PowerPointa, različitim bojama označavaju:
- odgovor na polazno pitanje, odnosno središnju tvrdnju
- sadržajni argument kojim se dokazuje središnja tvrdnja i podupirući podatci
- argument utemeljen na stilskoj i sadržajnoj analizi ulomka kojim se dokazuje središnja tvrdnja i podupirući podatci
- argument povezan s književnopovijesnim kontekstom u kojem je djelo nastalo i podupirući podatci
- zaključak
- citate/parafraze
- književnoteorijske pojmove.

Nakon označavanja traženog učenici preoblikuju dijelove teksta koji nisu zadovoljavajući nakon razgovora o svakom pojedinom elementu (učenici tijekom razgovora koji vi vodite komentiraju element po element).

Po završetku rada parova pregledajte njihove radove, odaberite nekoliko najuspješnijih pa ih na satu predstavite ostalim učenicima i zajednički utvrdite po čemu su eseji uspješni.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učenicima s teškoćama jasno objasnite zadatak te im pripremite podsjetnik o strukturnim obilježjima eseja, kako bi se lakše snašao u rješavanju kviza. Tijekom podjele učenika s teškoćama u parove stavite ga u par s učenikom s kojim voli surađivati, koji je motivirani za rad i može mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar para, vodeći se njegovim jakim stranama. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatom Kahoot!, PowerPoint. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovu uporabu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirani učenici mogu pokušati preraditi manje uspješne eseje tako da ih nadopune sadržajnim podatcima koji nedostaju.

Na početku aktivnosti učenicima predstavite esejski zadatak koji mora sadržavati polazno pitanje i ulomak iz djela koje je prije obrađeno na nastavi (ako je moguće, odaberite djelo uvršteno u ispitni katalog državne mature). Polazno pitanje odaberite tako da ga učenici mogu povezati sa svakodnevnim životom i/ili društvenom nepravdom, o čemu mogu iznijeti vlastiti kritički stav. Analizirajte polazno pitanje i ulomak, odnosno s učenicima povedite raspravu o mogućem odgovoru na polazno pitanje te o temi, motivima, književnim postupcima i ulozi ulomka.

Učenici potom pišu esej koji mora sadržavati:

- odgovor na polazno pitanje, odnosno središnju tvrdnju
- sadržajni argument kojim se dokazuje središnja tvrdnja i podupirući podatci
- argument utemeljen na stilskoj i sadržajnoj analizi ulomka kojim se dokazuje središnja tvrdnja i podupirući podatci
- argument povezan s književnopovijesnim kontekstom u kojem je djelo nastalo i podupirući podatci
- zaključak
- citate/parafraze
- književnoteorijske pojmove.

Svoje eseje učenici oblikuju u Wordu radi nastavka aktivnosti. Učenike potom podijelite u tri ili četiri grupe. Svoje eseje učenici dijele s ostalim članovima grupe pa ih zajednički oblikuju u knjigu služeći se digitalnim alatom Libar. Zadatak je svakog učenika pročitati eseje ostalih iz grupe i odabrati esej koji smatraju najuspješnijim. Kad svi završe s čitanjem i odabirom, svaki učenik piše kratak komentar u kojem ističe ono što u odabranom eseju smatra uspješnim te svoj komentar nadopisuje ispod odabranog eseja.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učenicima s teškoćama jasno objasnite zadatak te im pripremite smjernice za esejski zadatak po koracima. Učenicima s teškoćama možete prikazati primjer dobrog eseja. Tijekom podjele u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima s kojima voli surađivati, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe vodeći se njegovim jakim stranama. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite mu upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Libar. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovu uporabu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirani učenici mogu pokušati osmisliti novo polazno pitanje koje proizlazi iz zadanog ulomka kako bi produbili vještinu analize i interpretacije teksta. Svoje polazno pitanje potom dijele s preostalim zainteresiranim učenicima koji oblikuju odgovor na polazno pitanje / središnju tvrdnju te tri argumenta kojima dokazuju središnju tvrdnju.