Ovu aktivnost možete provesti nakon što su se učenici samostalno ili na redovnoj nastavi upoznali s vrstama stresora i načinima suočavanja sa stresom. Započnite aktivnost razgovorom o tome kako svaka promjena u našem životu, pa bila to i promjena nabolje, traži od nas prilagodbu i ulaganje veće količine energije. Ako procijenimo da nemamo dovoljno energije ili da se ne možemo prilagoditi, osjećamo stres. Potaknite učenike na to da opišu neke situacije u svojem životu u kojima su doživjeli stres i kako su se s njim suočili. Kreirajte zatim online zid u alatu Padlet kojem učenici mogu pristupiti putem poveznice u e-laboratoriju. Prezentirajte učenicima Padlet zid s pomoću projektora ili pametne ploče. Na Padlet zid napišite neke od primjera koje su učenici istaknuli koristeći se samoljepljivim papirićima različitih boja. Dodajte, također na samoljepljivim papirićima različitih boja, sljedeće opise stresnih situacija:
1. Roditelji su ti najavili da obitelj seli u inozemstvo radi majčinih poslovnih obveza. Ne znaš što ćeš jer se inače teško uklapaš u novu sredinu i stječeš prijatelje, stoga te muči odlazak u novu školu.
2. Jedva si dočekao/dočekala novog ljubimca. Nakon početne sreće uočavaš da je sva briga, kupanje, hranjenje i šetnja ljubimca samo tvoja obveza iako je bilo dogovoreno drukčije. Nemaš vremena za ostale aktivnosti, osjećaš ljutnju i nezadovoljstvo.
3. Iako si krenuo/krenula na vrijeme, zbog zastoja u prometu čini se da ćeš zakasniti na početak utakmice za koju si jedva nabavio/nabavila ulaznicu. Osjećaš se očajno, a ni prijatelji te neće čekati na ulazu nego će ući na stadion kako bi zauzeli bolja mjesta.
4. Nitko nije mogao predvidjeti da ovaj put nasip neće izdržati i da će cijelo tvoje susjedstvo biti poplavljeno. Osim nešto osobnih stvari i odjeće uspio/uspjela si spasiti i školsku torbu u kojoj su bili udžbenici i pribor od prethodnog dana. Iako te roditelji tješe govoreći da je najvažnije da ste svi živi i zdravi, čini ti se da ti se život raspada.
Učenike podijelite u tročlane grupe i svakoj grupi dodijelite jedan primjer stresne situacije zapisane na Padlet zidu. Otvorite zatim novi Padlet online zid i podijeliti ga u tri kolone s obzirom na intenzitet stresne situacije. Prva će se kolona odnositi na svakodnevne stresore, druga na važne životne promjene, a treća na kataklizmičke događaje. Omogućite predstavnicima svake grupe pristup Padlet zidu šaljući im poveznice putem e-pošte. Zadatak je učenika da u grupi prepoznaju o kojem je stresoru u njihovu primjeru riječ i da zatim svaki član ponudi neki način suočavanja sa stresom u toj situaciji. Nakon kratke rasprave neka se odluče za jedan način suočavanja koji procjenjuju najboljim. Na novi Padlet zid predstavnici grupa stavljaju u odgovarajuću kolonu kratak opis situacije i predloženi način suočavanja. Nakon što svi učenici završe zadatak, organizirajte zajedničko pregledavanje na nastavnom satu projicirajući Padlet zid s pomoću projektora. Osim zajedničke rasprave moguće je dopuniti grupna rješenja novim idejama ostalih učenika u razredu. Na kraju omogućite učenicima izvođenje zaključaka o tome koje se strategije suočavanja sa stresom najčešće upotrebljavaju kad je intenzitet stresora velik, a koje kad je isti manje intenzivan.

Kako bi se sadržaj aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, trebate imati na umu heterogenost skupine i individualnost učenika s teškoćama. Postupke prilagodbe i metode važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće i individualnim potrebama pojedinog učenika. Učenika s teškoćama premjestite u prvu klupu ili prednji dio učionice kako bi brže dobio adekvatno pojašnjenje ili podršku.
Prije zadavanja zadataka važno je zadobiti pažnju svih učenika, a osobito učenika s teškoćama. Najavite aktivnosti i detaljno objasnite upute te imajte na umu da je takvim učenicima potrebno više vremena za izvršavanje zadataka ili shvaćanje uputa.
Omogućite učeniku s teškoćama da se unaprijed pripremi za sudjelovanje u aktivnosti. Neka se upozna s pojmom stresora i vrstama stresora te s načinima suočavanja sa stresom. Neka materijal za rad bude prilagođen učenikovim potrebama. Tekst neka bude grafički i vizualno prilagođen te popraćen vizualnim materijalom (slike, fotografije), a osobito ako je riječ o učeniku sa specifičnim teškoćama učenja. Tijekom razgovora s učenicima učeniku s teškoćama postavljajte pitanja na koja će znati odgovor i omogućite mu da se unaprijed na to pripremi. Potaknite ga na sudjelovanje u raspravi i iznošenje mišljenja ako to želi. Sudjelovati može usmeno ili pisano te na kakav drugi način, ovisno o potrebama i sklonostima.
Vodite računa o strukturi grupe učenika i o tome da učenik s teškoćama bude u grupi s učenicima koji će mu pružiti podršku i motivirati ga. Važno je, također, obratiti pažnju i na to da svaki učenik aktivno sudjeluje u radu. Grupe možete formirati prema sličnim interesima i sposobnostima kako bi učenici s teškoćama osjećali povezanost s drugima. Detaljno, ali jasno i jednostavno, objasnite učenicima zadatak u digitalnom alatu Padlet te mu objasnite upotrebu alata ako je potrebno. Omogućite učeniku s teškoćama potporu drugog učenika pri uporabi alata. Potaknite ga na sudjelovanje u raspravi. Unaprijed mu zadajte zadatak i članove grupe upoznajte s tim. Omogućite učeniku s teškoćama dovoljno vremena za obavljanje zadatka i potporu koja je u skladu s njegovim potrebama.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenicima koji žele znati više, predložite da potraže literaturu u kojoj će naći općenite opise karakteristika ljudi koji imaju visoko razvijenu psihološku otpornost. S obzirom na to da to nije samo urođena karakteristika ličnosti nego ju razvijamo i njegujemo tijekom života, može biti poticajno učiti na primjerima ljudi koji se znaju uspješno nositi sa stresom. Neka učenici izdvoje karakteristike koje imaju ljudi s visokom psihološkom otpornosti i prikažu ih ostalima u razredu s pomoću prezentacije izrađene u PowerPointu. Učenici alatu mogu pristupiti putem poveznice u e-laboratoriju. Nakon prezentacije potaknite razred na raspravu o tome kako se sve može razvijati psihološka otpornost te kako je moguće raditi na sebi.

Ovu aktivnost možete provesti nakon što su učenici na redovnoj nastavi obradili temu stresa i frustracije. Na početku povedite razgovor o načinima suočavanja sa stresom koje učenici poznaju, ali i o tome kad se i koliko često koriste obrambenim mehanizmima. Zadajte im zadatak da u idućih tjedan dana intervjuiraju osobu iz svoje okoline ili člana obitelji o tome kako se nosi sa stresom. Svaki učenik treba postaviti dva pitanja. Jedno će se pitanje odnositi na to kako se osoba nosila sa stresom u situaciji velikog stresa, npr. pri preseljenju, prelasku na novi posao, gubitku posla, nemogućnosti upisa na željeni fakultet ili u željenu školu, suočavanju s ozbiljnom bolesti. Drugo pitanje neka se odnosi na suočavanje sa stresom u svakodnevnom životu kad je njegova razina niska (npr. kašnjenje na sastanak s prijateljem, gužva u javnom prijevozu, čekanje u redu u banci ili pošti, problemi s parkingom). Pritom neka učenici zabilježe je li se osoba usmjerila na problem ili na emocije, je li se koristila obrambenim mehanizmima i kojim te je li primijenila strategiju prihvaćanja ili izbjegavanja stresne situacije. Napomenite učenicima da izbjegavanje ne mora uvijek značiti fizičko udaljavanje od situacije, nego može biti i bijeg u ovisnosti.

Učenike podijelite u četveročlane timove, a zatim neka tehnikom razmisli-razmijeni komentiraju i usporede svoje bilješke. Nakon toga neka se u svojim grupama dodatno podijele u parove s obzirom na različitost u načinu suočavanja u sličnim situacijama. Na taj će način učenici u paru imati primjere sličnih stresnih situacija uz različite načine suočavanja i/ili korištenja drukčijih obrambenih mehanizama. Neka učenici putem poveznice u e-laboratoriju pristupe alatu Popplet i izrade besplatan korisnički račun. Svaki učenik u paru izrađuje svoju mapu i upisom e-adrese poziva drugog učenika, člana para, na suradnju. Jedan od učenika u paru u svojoj će mapi prikazati situaciju nošenja sa stresom u svakodnevnom životu, a drugi će član u svojoj mapi prikazati situaciju nošenja sa stresom kad je on intenzivan. Oba će učenika raditi u objema mapama i na taj će način u svaku unijeti vlastite načine suočavanja sa stresom. S obzirom na to da alat ima funkciju koja omogućuje da se cijela jedna izrađena mapa doda kao element mape u izradi, moguće je u mapu koja pokazuje situaciju intenzivnog stresa, dodati kao element mapu na kojoj je prikazana situacija svakodnevnog stresa. U tom je slučaju učeničke radove moguće prezentirati tako da se u prezentiranju stavi fokus na mapu koja je ugrađena u drugu mapu. Na taj će način dvije mape koje je izradio jedan par učenika, biti prikazane zajedno (u jednom prikazu). Mape učenici mogu izvesti kao sliku i pohraniti te ih poveznicom u alatu Teams podijeliti i ostalima u razredu. Prezentirajte s pomoću projektora učeničke mape te raspravite o tome kako se različiti ljudi koriste različitim načinima nošenja sa stresom u sličnim situacijama. Nakon grupne rasprave omogućite učenicima da izaberu za sebe najbolji način suočavanja sa stresom ako se nađu u sličnoj situaciji te objasne svoj izbor. Učeničke radove možete rabiti za formativno ili sumativno vrednovanje.

Kako bi se sadržaj aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, trebate imati na umu heterogenost skupine i individualnost učenika s teškoćama. Postupke prilagodbe i metode važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće i individualnim potrebama pojedinog učenika. Učenika s teškoćama premjestite u prvu klupu ili prednji dio učionice kako bi brže dobio adekvatno pojašnjenje ili podršku.
Motivirajte učenika s teškoćama na sudjelovanje u aktivnosti. Povremeno je potrebno provjeriti razumijevanje tog učenika te usmjeriti pažnju na sadržaj rada, i to osobito ako je riječ o učeniku s poremećajem pažnje. Omogućite učeniku s teškoćama da se unaprijed pripremi za sudjelovanje u razgovoru o zadanoj temi. Pripremite mu podsjetnik s ključnim riječima – stres, frustracija – te tekst popratite vizualnim materijalom (slikama, fotografijama, ilustracijama) koji dodatno objašnjava pojmove. Omogućite učeniku s teškoćama detaljne upute o tome kako provesti intervju s osobom iz njegove okoline, pripremite mu pitanja te omogućite rad u paru ako je potrebno. Neka učenik snimi audiozapis intervjua ako se teže izražava pisano ili neka snimi intervju u obliku videozapisa. Pripremite mu smjernice za provedbu intervjua.
Vodite računa o strukturi grupe i o tome da učenik s teškoćama bude u grupi koja će mu pružiti podršku i motivirati ga. Također, važno je obratiti pažnju i na to da svaki učenik aktivno sudjeluje u radu. Grupe možete formirati prema sličnim interesima i sposobnostima kako bi i učenici s teškoćama osjećali povezanost s drugima. Neka ti učenici imaju jasan zadatak, unaprijed dogovoren, a neka s tim budu upoznati i ostali članovi grupe. Omogućite učeniku s teškoćama pisane i vizualne upute za uporabu digitalnog alata Popplet, a prema potrebi omogućite i demonstraciju. Osigurajte detaljne, ali jasne i jednostavne upute, kako bi učenik s teškoćama znao što je njegov zadatak. Češće provjerite rad učenika s teškoćama i grupe/para čiji je član. Neka učenik s teškoćama ima potporu drugog učenika u obavljanju zadatka.
Potaknite tog učenika na sudjelovanje u prezentaciji rada grupe/para ako to želi. Ako se učenik sa specifičnim teškoćama učenja bolje izražava usmeno, neka prezentaciju obavi na taj način. Omogućite učeniku prezentaciju rada u skladu s potrebama, teškoćama i njegovim jakim stranama.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenicima koji žele znati više, preporučite da istraže što je to eustres te može li stres biti pozitivan. Potaknite ih na razmišljanje o tome kako već sama promjena percepcije stresa kao štetnog za zdravlje, može dovesti do smanjenja fizioloških simptoma stresa. Rezultate istraživanja eustresa učenici mogu prezentirati kao infografiku ili poster izrađen u alatu Piktochart kojem mogu pristupiti putem poveznice u e-laboratoriju. Osim prezentiranja u razredu te rezultate možete izložiti u prostoru škole ili objavom na internetskoj stranici u povodu obilježavanja Dana mentalnog zdravlja.

Kako biste proveli ovu aktivnost, pripremite učenicima kratak tekst o samoregulaciji motivacije i ponašanja ili ih uputite na samostalno istraživanje literature prije provedbe aktivnosti. Ako učenicima unaprijed pripremite tekst, možete ga staviti u razrednu mapu na društvenoj mreži Teams (nakon što kreirate razrednu grupu i podijelite učenicima poveznice). Taj tekst učenici mogu rabiti tijekom provođenja aktivnosti. Ako su, pak, samostalno istraživali literaturu prije provedbe aktivnosti, neka Vam rezultate istraživanja pošalju putem e-pošte kako biste mogli napraviti kratke bilješke prema učeničkim odgovorima koristeći se alatom Microsoft Word. Prije provedbe aktivnosti te bilješke svakako objavite u razrednoj mapi putem alata Teams kako bi ih učenici mogli rabiti tijekom aktivnosti.
U uvodnom dijelu povedite razgovor s učenicima o ciljevima koje žele ostvariti. Neka svatko od njih navede jedan cilj vezan za školu i jedan cilj koji se odnosi na neke izvanškolske aktivnosti. Nakon toga zajedno ponovite pet važnih koraka u procesu samoregulacije postavljajući im pitanja. Pitajte ih što prvo čine žele li ostvariti neki jako važan i složen cilj. Kako mogu napraviti plan aktivnosti i što on sve treba sadržavati? Na koji način mogu pratiti svoj napredak prema cilju i kako mogu znati hoće li ga uspjeti ostvariti u planiranom vremenu i opsegu? Što će učiniti u slučaju da napredak nije u skladu s planom, hoće li ga mijenjati i kako? Na koji se način mogu poticati na to da ustraju u aktivnosti, a osobito kad su umorni i zasićeni drugim obvezama? I, na kraju, hoće li se kritički osvrnuti na svoje postignuće i način na koji su do njega došli?
Učenicima zatim ukratko objasnite SMART metodu mudrog postavljanja ciljeva koja će im biti korisna u planiranju prvog koraka u procesu samoregulacije. Neka svaki učenik odabere jedan svoj cilj među onima koje je naveo na početku aktivnosti i preformulira ga u skladu sa SMART metodom. Učenike zatim podijelite u tročlane grupe. Neka u svakoj grupi međusobno izlože svoje radove i prokomentiraju ih. Svaka grupa neka odabere jedan SMART cilj i napiše daljnje korake u procesu samoregulacije za postizanje tog cilja. Predstavnici grupa neka izlože rezultate svojeg rada ostalima u razredu. Nakon svakog izlaganja povedite raspravu o tome što se još moglo planirati u koracima kako bi postizanje cilja bilo što učinkovitije. Učenike podijelite u parove. Neka jedan od učenika u paru otvori besplatan korisnički račun u alatu MindMeister kojem će pristupiti s pomoću poveznice u e-laboratoriju. Putem e-pošte može poslati poveznicu učeniku s kojim radi u paru i omogućiti na taj način zajednički rad u alatu. Zadatak je učenika da u tom alatu izrade dijagram tijeka procesa u postizanju drugog cilja koji su naveli na početku aktivnosti, a koji uključuje procese samoregulacije u pet koraka. Pritom se mogu koristiti svim bilješkama koje ste pohranili u razrednoj grupi u alatu Teams. Svoj rad mogu napraviti u obliku slike i pohraniti u razrednu mapu u Teamsima. Na kraju organizirajte vršnjačko vrednovanje, odnosno vrednovanje za učenje. Učeničke radove kao slike objavite na školskoj internetskoj stranici u rubrici namijenjenoj očuvanju mentalnog zdravlja.

Kako bi se sadržaj aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, trebate imati na umu heterogenost skupine i individualnost učenika s teškoćama. Postupke prilagodbe i metode važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće i individualnim potrebama pojedinog učenika. Učenika s teškoćama premjestite u prvu klupu ili prednji dio učionice kako bi brže dobio adekvatno pojašnjenje ili podršku.
Prije zadavanja zadataka važno je zadobiti pažnju svih učenika, a osobito učenika s teškoćama. Najavite aktivnosti i detaljno objasnite upute te imajte na umu da je takvim učenicima potrebno više vremena za izvršavanje zadataka ili shvaćanje uputa.
Neka tekst o samoregulaciji motivacije i ponašanja bude prilagođen učeniku s teškoćama. Ako je riječ o učeniku sa specifičnim teškoćama učenja, važno je da tekst bude vizualno i grafički prilagođen. To se odnosi na font (jednostavan, npr. Verdana ili Calibri), veličinu teksta, povećan razmak između riječi, dvostruki prored te poravnanje teksta s lijeve strane. Obratite pozornost na podlogu i papir na kojem je tekst pisan. Svakako neka bude bez pozadinskih slika koje odvraćaju pozornost. Učeniku možete omogućiti upotrebu računala za proučavanje literature ili programa za čitanje teksta naglas.
U uvodnom razgovoru motivirajte učenika s teškoćama na sudjelovanje. Omogućite mu da se unaprijed pripremi za razgovor i diskusiju, postavite mu pitanja na koja će znati odgovor te dajte dovoljno vremena za odgovaranje. Učeniku s teškoćama važno je dati pozitivnu povratnu informaciju. Ne ističite pogreške te ne inzistirajte na njegovu uključivanju u razgovor ako se ne osjeća ugodno.
Neka bilješke koje pripremate u alatu Microsoft Word, budu grafički i vizualno prilagođene učeniku s teškoćama. Pripremite mu smjernice za formuliranje ciljeva s pomoću SMART metode. Potkrijepite primjerom i, prema potrebi, demonstrirajte zadatak. Vodite računa o strukturi grupe i o tome da učenik s teškoćama bude u grupi koja će mu pružiti podršku i motivirati ga. Važno je obratiti pažnju i na to da svaki učenik aktivno sudjeluje u radu. Grupe možete formirati prema sličnim interesima i sposobnostima kako bi učenici s teškoćama osjećali povezanost s drugima. Neka učenik s teškoćama ima jasan zadatak, unaprijed dogovoren, te neka s tim budu upoznati i ostali članovi grupe.
Provjerite kako se učenik snalazi u digitalnom alatu MindMeister te omogućite upute i, ako je potrebno, demonstraciju zadatka. Također, osigurajte učeniku s teškoćama podršku vršnjaka. Neka rade u paru ili neka se učenik s teškoćama koristi nekim drugim alatom ako se ne snalazi u navedenom.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenicima koji žele znati više, predložite proučavanje prokrastinacije. Neka istraže kako do nje dolazi, koliko je prisutna u školskom učenju, prokrastiniraju li više mladi ljudi ili odrasli te kako prokrastinaciju možemo prevladati. Bilo bi zanimljivo da učenici naprave anketu u alatu Microsoft Forms kojom će o toj temi ispitati ostale učenike u školi i njihove roditelje. Dobivene rezultate mogu usporediti s rezultatima sličnih istraživanja koje mogu pronaći na internetu. Zaključke neka prezentiraju ostalima u razredu služeći se alatom Prezi.