Aktivnost započnite tako da na ploču zapišete rečenicu koja će, uz glagole, sadržavati i glagolske imenice, pridjeve itd. nastale od istog korijena (primjerice „Pjevajući već ranije pjevane dijelove partiture, svojim su pjevanjem dotakli publiku koja je na kraju pjevala s njima.“). Porazgovarajte s učenicima o tome koliko često posjećuju koncerte te o tome kakvu glazbu preferiraju, a potom ih zamolite da iz rečenice izdvoje glagole u nekom glagolskom obliku.

Nakon što utvrdite da rečenica, primjerice, sadrži jedan glagolski prilog i glagol u perfektu, a da su ostale riječi istog korijena, primjerice, imenica i pridjev, pojasnite učenicima koje su gramatičke kategorije glagola.

Potom podijelite učenike u četiri grupe koje moraju sastaviti postere (svaka grupa jedan poster) u digitalnom alatu Canva, kako bi postere mogli podijeliti s ostalima.
Prva grupa predstavlja glagolski vid i infinitiv koje oprimjeruje.
Druga grupa predstavlja glagolska vremena koja oprimjeruje (navodeći uz svako vrijeme prvo lice jednine te sva lica aorista i imperfekta posebno označavajući nastavke).
Treća grupa predstavlja glagolske načine za koje navodi primjere.
Četvrta grupa predstavlja glagolske priloge i pridjeve za koje navodi primjere.

Svaka grupa mora osmisliti tekst o vlastitoj svakodnevici zasićen onom gramatičkom kategorijom ili oblikom koji ta grupa predstavlja, pri čemu moraju imati barem tri negacije uz glagolsku kategoriju / oblik koji predstavljaju. Tekstove oblikuju u Wordu kako bi ih nakon predstavljanja svog postera mogli podijeliti s ostalima koji u tekstovima traže i označavaju glagolsku kategoriju / oblik koji je grupa predstavljala.

Po završetku čitanja tekstova i označavanja traženog učenici raspravljaju o sličnostima i razlikama u njihovoj svakodnevici, količini slobodnog vremena i načinima njihova provođenja i tome slično, pri čemu tijekom razgovora valja isticati vrijednost različitosti koje se očituju u raznim učeničkim interesima.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učenicima s teškoćama najavite temu sata i pripremite pisani podsjetnik o glagolima, kako bi bili aktivniji u uvodnom zadatku. Tijekom podjele u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima s kojima voli surađivati, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovim jakim stranama. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite mu upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Canva te im, po potrebi, izradite pisane ili slikovne upute za njegovu uporabu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirani učenici mogu usporediti gramatičke kategorije glagola u hrvatskom jeziku s kategorijama u stranom jeziku koji uče.

Na početku aktivnosti razgovarajte o glagolskim vremenima i načinima te o razlici između tih dvaju pojmova, kako biste učenike podsjetili na prije obrađeno gradivo.
Potom podijelite učenike na tri grupe koje će sastaviti tablice glagolskih vremena i oblika u Wordu.
Prva grupa obrađuje sadašnje vrijeme (prezent) te načine imperativ i kondicional I. i II. tako da u tablici navedu sva lica dvaju glagola od kojih jedan završava na -ti, a drugi na -ći.
Druga grupa obrađuje prošla vremena (aorist, imperfekt, perfekt i pluskvamperfekt) tako da u tablici navedu sva lica dvaju glagola od kojih jedan završava na -ti, a drugi na -ći, pri čemu se za tvorbu aorista koriste svršenim oblicima odabranih glagola.
Treća grupa obrađuje buduća vremena (futur I. i II.) tako da u tablici navedu sva lica dvaju glagola od kojih jedan završava na -ti, a drugi na -ći.

Po završetku navedenog učenici odabiru one oblike kod kojih najčešće griješe (poput imperativa, primjerice "razbi", kondicionala, npr. "ja bi pisao", imperfekta, primjerice "mislijah", futura I., npr. "pisati ću" itd.) te oblikuju jezične savjete u obliku mema. Po završetku rada grupe svoje tablice i memove dijele s drugima (putem elektroničke pošte ili Google Diska).

Drugi dio aktivnosti odnosi se na praktičnu upotrebu glagolskih oblika. Učenicima zadajte temu povezanu s njihovom svakodnevicom. Prva grupa započinje priču tako da osmišljava pet rečenica u kojima će se koristiti onim glagolskim oblicima koje je predstavila tablicom. Svoj tekst oblikuju u digitalnom alatu za oblikovanje knjiga Libar te ga prosljeđuju drugoj grupi koja mora osmisliti nastavak priče koristeći se onim glagolskim oblicima koje je grupa predstavljala tablicom. Druga grupa šalje objedinjeni tekst (prve i druge grupe) trećoj koja ga dovršava koristeći se onim glagolskim oblicima koje je grupa predstavljala tablicom.

Tek kad sve grupe završe s oblikovanjem teksta, tekst se čita na satu. Po završetku čitanja s učenicima porazgovarajte o njihovu tekstu, potičući ih na iznošenje stavova o odabranoj temi te o eventualnim promjenama koje bi unijeli u tekst nakon što su pročitali cjelovitu inačicu. Završite razgovor isticanjem različitosti i vrijednosti svačijeg doprinosa.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učenicima s teškoćama najavite temu sata i pripremite pisani podsjetnik o glasovnim vremenim i načinima. Tijekom podjele u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima s kojima voli surađivati, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe vodeći se njegovim jakim stranama. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite mu upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Libar. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovu uporabu. Učenika s teškoćama oslobodite čitanja na satu ako to sam ne želi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu nadopunjavati tablice upisujući sve traženo u tablicama oblicima glagola biti i htjeti. Zatim nadopunjene tablice trebaju podijeliti s ostalima.

Na početku aktivnosti povedite razgovor o bajkama. Možete napraviti kratku anketu u digitalnom alatu KwikSurveys kojom ćete ispitati koje su bajke učenicima najdraže, nakon što ste ih tijekom razgovora podsjetili na neke od najpoznatijih bajki. Istaknite i moralne poruke koje proizlaze iz spomenutih bajki, uspoređujući ih s pozitivnim propisima RH.

Ovisno o odgovorima, učenike podijelite na dvije ili tri grupe kojima ćete dodijeliti po jednu od dvije (ili tri) bajke, za koje su učenici rekli da su im najdraže. Učenici potom samostalno, a onda zajedno s ostalim članovima grupe, prerađuju tekst bajke koja im je dodijeljena, pri čemu moraju iskoristiti sva glagolska vremena, načine, gl. pridjeve i priloge.
Potaknite učenike na to da pisanju pristupe stvaralački, odnosno dopustite im sadržajne intervencije i promjene (drugim riječima, dopustite im da mijenjaju sadržajne podatke), koriste se i, primjerice, šaljivim tonom itd.

Svaki učenik samostalno prerađuje tekst bajke dodijeljene grupi. Potom učenici svake grupe svoje tekstove po završetku pisanja oblikuju u slikovnicu u digitalnom alatu Pixton, a zatim svoje slikovnice dijele s ostalima.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učenicima s teškoćama najavite temu sata o bajkama, kako bi aktivnije sudjelovali u uvodnoj aktivnosti. Tijekom podjele u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima s kojima voli surađivati, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovim jakim stranama. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite mu upute. Možete mu pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom KwikSurveys. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovu uporabu. Učenika s teškoćama oslobodite čitanja na satu ako to ne želi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirani učenici mogu usporediti glagolska vremena i načine u hrvatskome jeziku s onima u stranom jeziku koji uče. Trebaju navesti glagolska vremena i načine koji postoje u odabranom stranom jeziku te vremena i/ili načine kojima se oni prevode na hrvatski jezik.