Zadajte učenicima da u parovima na mrežnim portalima koje rado posjećuju istraže imenice i pridjeve za koje smatraju da su nastali tvorbom te neka ih zabilježe u digitalnom alatu (One Note). Istraživanje možete provesti u obliku nadmetanja − par koji prvi pronađe deset imenica ili pridjeva za koje smatra da su tvorenice, prijavljuje popis i osvaja bodove u skladu s točnošću izbora.

Prema želji, dodatne bodove možete dati za tvorbenu raznovrsnost − potebno je pronaći što više imenica i pridjeva tvorenih različitim tvorbenim načinima. Analizirajte popise i dodijelite bodove, a potom učenicima zadajte da od prikupljenih primjera organiziraju kvizaško nadmetanje. Svaki par treba odabrati po tri primjera za zadatak. Primjere razred treba razvrstati na složenice i izvedenice te utvrditi koji je tvorbeni način najzastupljeniji. Kviz se može oblikovati u alatu Testmoz.

Zadatci moraju sadržavati i različite tvorbene osnove koje natjecatelji moraju prepoznati, kao i pretpostavljene sufikse, odnosno prefikse. Učenike je važno dovesti u dvojbu te uočiti potrebu za utvrđivanjem točne tvorbene osnove, kako bi se odredio pravilan tvorbeni način.

Također, jednostavnom igrom oblikovanom u istom alatu možete ponoviti razliku između oblikotvorne i rječotvorne osnove, uz uvodno podsjećanje na njihove temeljne odrednice.

Na kraju aktivnosti, za vježbu, zadajte učenicima da oblikuju što više riječi iste tvorbene porodice. Kao polazište im možete ponudite osnovu nekih od ključnih riječi međupredmetnih tema: Održivi razvoj, Poduzetništvo, Građanski odgoj, npr. riječi klima, pravda, vlasništvo i sl.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama unaprijed najavite temu sata, koristite se primjerima konkretnih situacija te slikovnim prikazima. Učenicima s teškoćama ispišite podsjetnik o tvorbenim osnovama, sufiksima, prefiksima. Učenika s teškoćama stavite u par s učenikom s kojim se dobro slaže i koji mu može pomoći. Provjerite razumiju li učenici s teškoćama zadatak. Ako je potrebno, dajte im dodatno vrijeme za završetak zadatka. Pripremite učenicima jasne i sažete upute o tome što se od njih očekuje u zadatku. Provjerite s učenikom s teškoćama razumije li upotrebu digitalnih alata: One Note, Testmoz. Oblikujte pisane upute za njihovu upotrebu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Ambiciozniji učenici mogu pokušati razvrstati najčešće prefikse i sufikse na koje nailaze u tvorenicama, prema značenju i porijeklu te ponuditi, ako je moguće, hrvatsku inačicu navedenih afikasa.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Na početku aktivnosti putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) zadajte učenicima da na mrežnim portalima koje rado posjećuju istražuju sve imenice i pridjeve za koje smatraju da su nastali tvorbom te neka ih zabilježe u digitalnom alatu (One Note). Zadatak će riješiti u paru pa ih podijelite u sobe za razgovor. Istraživanje možete provesti u obliku nadmetanja − par koji prvi pronađe deset imenica ili pridjeva za koje smatra da su tvorenice, prijavljuje popis u zajedničkom čavrljanju i osvaja bodove u skladu s točnošću izbora.

Prema želji, dodatne bodove možete pridružiti za tvorbenu raznovrsnost − potebno je pronaći što više imenica i pridjeva tvorenih različitim tvorbenim načinima. Analizirajte popise i dodijelite bodove, potom učenicima zadajte da oblikuju kvizaško nadmetanje od prikupljenih primjera. Svaki par odabire po tri primjera za zadatak. Te pimjere učenici u razredu zatim trebaju razvrstati na složenice i izvedenice te pokušati pogoditi koji je tvorbeni način najzastupljeniji. Kviz mogu oblikovati radeći u paru u alatu Testmoz.

Zadatci moraju sadržavati i različite tvorbene osnove koje natjecatelji moraju pogoditi, kao i pretpostavljene sufikse, odnosno prefikse. Učenike je važno dovesti u dvojbu te uočiti potrebu za utvrđivanjem točne tvorbene osnove, kako bi se odredio pravilan tvorbeni način.

Također, jednostavnom igrom oblikovanom u istom alatu možete ponoviti razliku između oblikotvorne i rječotvorne osnove, uz uvodno podsjećanje na njihove temeljne odrednice.

Na kraju aktivnosti vratite učenike u zajedničku sobu za suradnju i komunikaciju te im zadajte da oblikuju što više riječi iste tvorbene porodice. Kao polazište im ponudite osnovu nekih od ključnih riječi međupredmetnih tema Održivi razvoj, Poduzetništvo, Građanski odgoj, npr. riječi: klima, pravda, vlasništvo i sl. Svoja rješenja učenici upisuju na digitalnu ploču Whiteboard.

Zadajte učenicima neka istražuju na portalima koje najradije posjećuju te u digitalnu bilježnicu (One Note) upišu sve riječi na koje naiđu za koje smatraju da su nastale nekim tvorbenim načinom. Možete se, želite li, poslužiti i primjerima tvorenica iz prethodne aktivnosti. Zadajte potom učenicima neka pokušaju otkriti njihovu ishodišnu (osnovnu) riječ i njihove tvorbene osnove s pomoću preoblike – podijelite ih u parove i zadajte svakom paru napraviti križaljku koristeći se alatom Crossword Labs. Pitanje treba biti pravilno napravljena preoblika, a rješenje željena tvorenica. Par će zadatak podijeliti s ostatkom razreda unutar zajedničke razredne grupe te će, nakon utvrđenih ishodišnih riječi od kojih su nastale tvorenice, svaki par na primjerima koje su dobili označiti mjesta tvorbenoga šava te njihovu tvorbenu osnovu.

Označeni primjeri iznova se okupljaju u digitalnoj mapi razreda te ih parovi nastoje razvrstati po istom tvorbenom obrascu nudeći prijedlog za imenovanje uočenog tvorbenog načina, uz pojašnjenje naziva.

Prijedlozi se predlažu javno u razredu, uz argumentaciju, te se biraju tri najdomišljatija, nakon čega ispravite nazive tvorbenih načina i, prema potrebi, dopunite ih odgovarajućim primjerima tvorenica.

Nakon razredne analize i utvrđenih osobitosti u obliku umne mape napravljene alatom Coggle, svaki će učenik zabilježiti pregled svih tvorbenih načina.

Uputite učenike na to da u već formiranim parovima odaberu neku njima zanimljivu aktualnu temu koju bi željeli slojevitije istražiti te neka o njoj pronađu jedan tekst iz znanstvene ili popularnoznanstvene publikacije, jednu objavu na društvenim mrežama i sl. Zadatak je izdvojiti sve tvorenice i usporediti ih prema tvorbenim načinima, porijeklu osnova, kao i provjeriti jesu li oblikovane u skladu s normom hrvatskoga standardnog jezika. Zaključke mogu prezentirati u razrednoj grupi koristeći se alatom Canva u kojem se naknadno mogu objediniti zajedničke spoznaje o osobitostima tvorenica i različitih funkcionalnih stilova.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učenicima s teškoćama najavite temu sata, kako bi se pripremio za aktivnosti na satu. Učenika s teškoćama stavite u par s učenikom s kojim se dobro slaže i koji mu može pomoći. Jasno odredite zadatak i ulogu učenika s teškoćama unutar para. Provjerite razumiju li učenici s teškoćama zadatak. Ako je potrebno, omogućite učenicima s teškoćama dodatno vrijeme za završetak zadatka. Pružite učenicima jasne i sažete upute o tome što se od njih očekuje u zadatku. Provjerite s učenikom s teškoćama razumije li kako se radi u digitalnim alatima: Crossword Labs, Coggle, Canva. Napravite pisane upute za korištenje tih digitalnih alata. Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više poručavaju na koji način nastaju tvorenice u stranim jezicima koje uče, nastojeći pronaći dodirne točke s osobitostima tvorbe u hrvatskome standardnom jeziku.

Zadajte učenicima neka pokušaju oblikovati (novo(s)tvoriti) dosad nepostojeće imenice i pridjeve – kombinirajući različite tvorbene osnove i tvorbene načine. Možete im na primjerima kratko predstaviti sve tvorbene načine ili se možete poslužiti spozajama na temelju primjera iz prethodnih aktivnosti. Novo(s)tvorenice će zabilježiti i podijeliti digitalnim alatom (One Note), a ostatak će razreda morati detektirati njihovo značenje, napraviti preobliku te utvrditi kojim su tvorbenim načinom riječi nastale.

U sljedećoj fazi zadajte učenicima neka prouče povijest svoje mrežne komunikacije ili poruka na društvenim mrežama tako da obrate pažnju na pokrate na koje nailaze, uključujući i najraznovrsnije tvorenice svakodnevne mrežne komunikacije (primjerice OMG, LOL i sl.), za koje učenici trebaju nastojati utvrditi model po kojem nastaju. Najčešće pokrate i načine njihova nastanka objedinjuju na infografici (oblikovanoj alatom Canva) i dijele na zidu alata Padlet.

U završnoj fazi učenicima podijeljenima u parove zadajte neka, u potrazi za polusloženicama, čitaju i proučavaju aktualne objave na portalima koje najradije posjećuju, izdvoje one za koje smatraju da su nepravilnosti u odnosu na normu hrvatskoga standardnog jezika i isprave ih u skladu s normom. Uputite ih na stranicu IHJJ-a Bolje je hrvatski na kojoj mogu pronaći konkretne primjere, najčešće pogreške i dvojbe, a zatim neka iznova prouče povijest svoje digitalne komunikacije i zapišu najčešće modele tvorbe vlastitih polusloženica.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učenicima s teškoćama pripremite pisani podsjetnik o tvorbenim osnovama i načinima tvorbe imenica i pridjeva. Učenika s teškoćama stavite u par s učenikom s kojim se dobro slaže i koji mu može pomoći. Jasno odredite zadatak i ulogu učenika s teškoćama unutar para. Provjerite razumije li učenik s teškoćama zadatak. Ako je potrebno, omogućite učenicima s teškoćma dodatno vrijeme za završetak zadatka. Pružite učenicima jasne i sažete upute o tome što se od njih očekuje u zadatku. Provjerite razumije li učenik s teškoćama kako se radi u digitalnim alatima: One Note, Canva, Padlet. Pipremite pisane/slikovne upute za rad u tim digitalnim alatima ili im pokažite kako se u njima radi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresiranim učenicima možete zadati da osmisle hrvatske inačice nekih najčešćih mrežnih tvorenica, poput pokrata ili polusloženica, kao i najčešćih mrežnih barbarizama. Možete provesti interni eksperiment u razredu − dogovor po kojem ćete se tjedan dana unutar razredne grupe dopisivati koristeći se samo hrvatskim inačicama. Nakon dogovorenog razdoblja komentirajte za koji od prijedloga smatrate da bi mogao zaživjeti i izvan zatvorene razredne grupe.