Aktivnost započnite razgovorom o motivaciji. Povežite razgovor sa svakodnevnim životom učenika (pitajte učenike što ih, primjerice, motivira za učenje ili obavljanje svakodnevnih poslova itd.) i pozitivnim propisima RH (pitajte učenike što im je motivacija za pristojno ophođenje i iskazivanje poštovanja prema drugima). Potom pažnju učenika usmjerite na motivaciju likova u dosad pročitanim djelima. Povedite razgovor o motivaciji likova u realizmu, koji su gotovo uvijek socijalno-psihološki motivirani. Razgovor usmjerite na etičku karakterizaciju likova. Neka vam učenici navedu primjer etičke karakterizacije bilo kojeg lika iz romana Zločin i kazna. Potom se usmjerite na lik Raskoljnikova i upitajte učenike bi li ga opisali kao nemoralnog lika i ovisi li njihov stav o tome što Raskoljnikova motivira za zločin (nemojte im zasad ponuditi odgovor da je njegov zločin nemoralan bez obzira na motivaciju).

Razgovor usmjerite na motivaciju glavnog lika romana Zločin i kazna, Rodiona Romanoviča Raskoljnikova. Nakon što učenici navedu koje su motivacije glavnog lika uočili, podijelite učenike na tri grupe koje će obraditi različite motivacije.

Prva grupa predstavlja društvenu/socijalnu motivaciju lika navodeći: kako društveni položaj lika utječe na njegove postupke, motivira li ga i siromaštvo drugih likova te koji su to likovi, smatra li da će svojim zločinom pomoći sebi ili drugima i na koji način.

Druga grupa predstavlja idejnu motivaciju navodeći: gdje glavni lik objavljuje svoj članak, na koje dvije skupine dijeli ljude (i koje primjere nudi) te u koju skupinu smješta sebe i kako želi provjeriti svoju pripadnost toj skupini.

Treća grupa predstavlja Raskoljnikovljevu motivaciju snom navodeći: o čemu sanja glavni lik, kako se zbog tog sna osjeća te na koji se način situacija glavnog lika može povezati sa snom.

Svaka grupa oprimjeruje svoje zaključke ulomcima iz romana ili isječcima iz filma Zločin i kazna, koristeći se digitalnim alatom koji im omogućuje da s ostalima dijele ulomke iz djela te isječke iz filma, poput PowerPointa. Po završetku predstavljanja usmjerite se na idejnu motivaciju te o njoj pokrenite raspravu, dovodeći ju u vezu s Machiavellijevom idejom (renesansa) i Napoleonovim djelovanjem.
Učenike podijelite u dvije grupe koje će na satu raspravljati o ideji da cilj opravdava sredstvo, pri čemu jedni afirmativno, a drugi negacijski obrađuju/argumentiraju ideju glavnog lika da u pojedinim slučajevima cilj opravdava sredstvo te da je zločin moguće opravdati ako služi „većem/boljem cilju“.

Po završetku rasprave učenicima predstavite ulomak Marinkovićeva romana Kiklop koji sadrži Fernandovu ideju o preventivnoj dehumanizaciji te im, nakon zajedničke analize ulomka, zadajte da napišu usporedbu između dviju ideja (Raskoljnikovljeve i Fernandove) tako da navedu barem tri sličnosti i tri razlike. Nakon pisanje pročitajte neke radove pa na ploču ispišite sve uočene sličnosti i razlike.

Aktivnost zaključite zajedničkim dogovorom da je zločin (ubojstvo) nemoralan čin bez obzira na motivaciju.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Tijekom planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje postupaka podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnog sata o motivaciji, kako bi se mogao pripremiti i razmisliti te aktivno sudjelovati u razgovoru u uvodnoj aktivnosti. Učeniku s teškoćama pripremite pisani podsjetnik o glavnom liku romana Zločin i kazna Rodionu Romanoviču Raskoljnikovu.

Učenika s teškoćama stavite u grupu učenika s kojima dobro surađuje te koji su motivirani za rad. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovim jakim stranama i mogućnostima. Potaknite pozitivnu atmosferu unutar grupe. Motivirajte učenika s teškoćama na aktivno sudjelovanje u zadatku. Provjerite razumije li učenik uporabu digitalnog alata PowerPoint. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Učenika s teškoćama aktivno uključite u raspravu ako on to sam želi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Zainteresirane učenike uputite na ulomak iz Marinkovićeva Kiklopa u kojem Don Fernando predstavlja svoju teoriju „preventivne dehumanizacije“ kako bi usporedili Raskoljnikovljevu i Fernandovu teoriju.

Na početku aktivnosti pokrenite razgovor o tome zašto roman nije završio Raskoljnikovljevim priznanjem zločina i odlaskom u zatvor. Upitajte učenike koja bi poruka proizlazila iz takvog kraja (primjerice, poruka bi tada mogla biti da se svaki zločin prije ili kasnije otkrije i rezultira kaznom itd.).
Usmjerite pažnju učenika na završni dio romana, odnosno na Epilog (boravak glavnog lika u sibirskom zatvoru) i njegovu funkciju (upitajte ih do kojih spoznaja lik dolazi tijekom boravka u zatvoru, što je zapravo prava kazna – zatvor ili nešto drugo itd.). Učenicima zadajte da analiziraju dio teksta iz Epiloga koji govori o negativnom odnosu drugih zatvorenika prema Raskoljnikovu i pozitivnom odnosu drugih zatvorenika prema Sonji. Uputite učenike na to da analiziraju sadržaj i stil ulomka, odnosno da navedu razloge zbog kojih zatvorenici vole Sonju (blagost i milostivost) te kojim je književnim postupkom autor to naglasio (npr. nabrajanjem njezinih postupaka i postupaka zatvorenika).
Učenike potom podijelite u tri grupe koje istražuju autorovu biografiju (revolucionarno djelovanje Dostojevskog, izricanje smrtne presude, preoblikovanje kazne i boravak u zatvoru), nakon čega u grupama oblikuju poruku romana za koju smatraju da proizlazi iz kraja djela.
Svaka grupa pritom treba odgovoriti na pitanje: što je pravi zločin, odnosno što je nemoralna ideja iz koje zločin proizlazi (primjerice, uz očigledna ubojstva, moralno je pogrešan i stav da čovjek ima pravo odlučivati o trenutku smrti drugog čovjeka te mu, oduzimanjem života, uskratiti priliku za promjenom/iskupljenjem) i što je prava kazna (uz zatvorsku kaznu naglašava se i grižnja savjesti).
Grupe potom svoju poruku povezuju s drugim književnim djelima uz obrazloženje povezanosti tih djela (primjerice, poruku je moguće povezati s Antigoninim uvjerenjem da treba činiti ono što je moralno, odnosno slijediti volju bogova) te ih prezentiraju ostalima uz pomoć digitalnog alata za izradu plakata Canva radi lakog dijeljenja s drugima.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Tijekom planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje postupaka podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnog sata o romanu Zločin i kazna. Možete mu pripremiti kratak pisani sažetak, kako bi lakše sudjelovao u uvodnoj aktivnosti.

Učenika s teškoćama podijelite u grupu učenika s kojima dobro surađuje te koji su motivirani za rad. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovim jakim stranama i mogućnostima. Provjerite razumije li učenik s teškoćama zadatak. Osigurajte mu dovoljno vremena za rad, a ako je potrebno, produžite mu vrijeme za rad. Potaknite pozitivnu atmosferu unutar grupe. Motivirajte učenika s teškoćama na aktivno sudjelovanje u zadatku. Provjerite razumije li uporabu digitalnog alata Canva. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Učenika s teškoćama aktivno uključite u raspravu ako on to sam želi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Zainteresirani učenici mogu dodatno istražiti biografiju i stvaralaštvo Fjodora Mihajloviča Dostojevskog pa odabrati djelo koje će, po završetku čitanja, prezentirati ostalima.

Na početku aktivnosti podsjetite učenike na obrađena realistička obilježja, dovodeći ih u vezu s predmetima Likovne umjetnosti i Glazbene umjetnosti.

Učenicima možete zadati da sastave umne mape realističkih obilježja u digitalnom alatu MindMeister radi preglednosti.
Potom podijelite učenike na tri grupe od kojih svaka grupa obrađuje jedno realističko obilježje (pripovjedač, tipični likovi, socijalno-psihološka tema i motivacija lika) na temelju ulomaka po vašem izboru (ili možete učenicima dati da sami izaberu ulomke).
Svaka grupa analizira odabrani ulomak i u ulomku pronalazi potvrdu i primjere za zadano obilježje koje će predstaviti ostalima. Po završetku analize ulomka svaka grupa oblikuje kviz u digitalnom alatu Kahoot! o ulomku i određenom realističkom obilježju koji dijele s ostalima čiji je zadatak riješiti kviz nakon što pročitaju ulomak na kojem se kviz temelji. Po završetku (rješavanju kvizova) povedite razgovor o tipičnim likovima i njihovoj socijalnoj karakterizaciji i motivaciji, potičući učenike na raspravu o socijalno ugroženim pojedincima u našem društvu te o tome kako im pomoći, ističući pozitivne propise i zakone RH koji, primjerice, zabranjuju "lihvarenje".
Nakon razgovora o realističkim obilježjima, predstavite učenicima tri ulomka romana:

- jedan koji sadrži pripovijedanje o tome što, npr. glavni lik radi

- drugi koji sadrži unutarnji monolog

- treći koji sadrži Raskoljnikovljev san (o konju).

Učenike podijelite na dvije grupe od kojih će svaka analizirati prvi ulomak (pripovijedanje) te po jedan od preostala dva ulomka. Svaka grupa mora odrediti koji je od dva ulomka realistički i po čemu, a potom analizirati drugi ulomak na sadržajnoj i stilskoj razini te odrediti funkciju ulomka (približiti/iznijeti Raskoljnikovljeve misli, unutarnje dvojbe, motivirati ga na djelovanje itd.). Po završetku rada grupe predstavljaju svoje analize tako da po ulomcima vlastitim mobitelima snimaju film utemeljen na dvama ulomcima. Filmove montiraju u digitalnom alatu Kizoa, kako bi dodavanjem glazbe i efekata prikazali razliku između pripovijedanja i unutarnjeg monologa, odnosno sna. Nakon gledanja filmova porazgovarajte o tome što njihovi ulomci prikazuju, o funkciji ulomaka u romanu te o učeničkom prikazu ulomaka, nakon čega zajednički zaključite da se unutarnjim monolozima i motivacijom snom najavljuje novo razdoblje (modernizam).

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Tijekom planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje postupaka podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnog sata, kako bi mogao ponoviti realistička obilježja te sastaviti mentalnu mapu. Dajte mu jasne pisane/slikovne smjernice za izradu mentalne mape. Provjerite razumije li učenik zadatak te je li mu potrebna podrška tijekom izrade mape.

Učenika s teškoćama podijelite u grupu učenika s kojima dobro surađuje te koji su motivirani za rad. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovim jakim stranama i mogućnostima. Provjerite razumije li učenik s teškoćama zadatak. Osigurajte dovoljno vremena za rad. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme potrebno za rad. Potaknite pozitivnu atmosferu unutar grupe. Motivirajte učenika s teškoćama na aktivno sudjelovanje u zadatku. Provjerite razumije li učenik uporabu digitalnog alata Kahoot!. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Učenicima tijekom izrade kviza jasno odredite kojim se fontom, bojom i pozadinom mogu koristiti, kako bi učenici s teškoćama mogli lakše rješavati kviz.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Zainteresirani učenici mogu, čitanjem Gogoljeve Kabanice, istražiti zašto je Dostojevski izjavio: „Svi smo izašli iz Gogoljeve Kabanice.“ Trebaju analizirati realistička obilježja toga djela i predstaviti ih ostalima, kao i istaknuti odstupanja od realizma (poput fantastičnih događaja, ironičnog pripovjedačeva tona itd.).