Svim aktivnostima u ovome scenariju poučavanja prethodi cjelovito samostalno čitanje drame Gospoda Glembajevi kojoj učenici mogu pristupiti preko portala e-Lektire ili ju čitati u tiskanom obliku. Učenici tijekom sata moraju imati pristup cjelovitu tekstu.
U cijeloj prvoj aktivnosti zajedno s učenicima bavit ćete se prvim činom drame Gospoda Glembajevi u kojem se u didaskalijama i dijalozima likova prikazuje glembajevska sredina. Uputite učenike na to da uoče prostor i vrijeme radnje, ugođaj i zvukove u početnoj didaskaliji. Trebali biste ih pitanjima dovesti do pojma kvantitativne početne scene u kojoj je mnogo likova, glazbe, žamora i nejasnih dijaloga. Također bi iz polazne didaskalije trebali iščitati društveni sloj kojem likovi pripadaju, dakle zagrebačku društvenu elitu prije Prvoga svjetskog rata. Budući da je u uvodnim didaskalijama prezime obitelji pisano u inačici koja nije kroatizirana, prilika je da uputite učenike na to da se uz pomoć tiskane ili mrežne gramatike prisjete pravila sklonidbe stranih imena i prezimena.
Razgovarajte s učenicima o temi obiteljskih odnosa. Neka iznesu mišljenje o tome koliko obiteljski odnosi općenito utječu na ponašanje pojedinca. Kasnije će tu temu povezati s dramskim tekstom. Neka učenici u svojim bilježnicama ili u alatu Coggle izrade mapu likova koji se pojavljuju u prvome činu. U središte mape trebaju staviti glavnog protagonista, Leonea Glembaya, a ostale likove ucrtati tako da je vidljiv njihov međusobni odnos. Neka podijele svoj rad u alatu OneNote, u kojem ste postavili zajedničku bilježnicu.
Razgovor o glembajevskoj sredini vodite tako da učenici zaigraju igru vrući stolac. Odaberite učenike koji će utjeloviti likove Leonea, Angelike, starog Fabriczyja, Pube Fabriczyja, dr. Altmana, Ignjata Glembaya, barunice Castelli i Silberbranta. Uputite učenike na to da odgovaraju na pitanja koja će im ostali učenici postavljati iz perspektive lika kojeg utjelovljuju.
Ostalim ćete učenicima dati pisanu uputu o pitanjima koja će postavljati „likovima“ u alatu Word. Usmjerite ih na to da se usredotoče samo na dramsku radnju koja se odvija u prvome činu te da pitaju „likove“ o njihovim iskustvima, stavovima i mišljenjima u vezi s temama koje se pojavljuju u prvome činu. Primjerice, što oni iz perspektive lika kojeg utjelovljuju misle o barbocijevskoj legendi, obiteljskoj prošlosti, što o slučaju Rupert-Canjeg, kako komentiraju odnos barunice Castelli i Silberbranta, kako vide odnos Leonea i Angelike, što misle o Leoneu i slično. Prilika je to da se prikaže cjelovit "portret" obitelji Glembay, da učenici komentiraju odnose među članovima obitelji te njihov utjecaj na ponašanje glavnog lika. Nastavnik je u ulozi moderatora te ima priliku ispravljati eventualne učeničke propuste.
Cilj je ove aktivnosti i odgojnog karaktera jer učenici trebaju doći do svih negativnih značajki glembajevske sredine igrajući uloge likova. Učenici na kraju trebaju navesti pet ključnih pojmova kojima bi opisali glembajevsku sredinu. Primjerice: glembajevština, barbocijevska legenda, društvena neosjetljivost, licemjerje, grabežljivost. Prilika je to da aktualizirate temu i potaknete razgovor o društvenoj nepravdi.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Prilagodba čitanja lektire učenicima s teškoćama ključna je kako bi im se omogućilo sudjelovanje u školskom programu na način koji je prilagođen njihovim potrebama i sposobnostima. Učenicima omogućite slušanje audioinačice lektire. Stvaranje vizualnih prilagodbi teksta može pomoći učenicima da bolje razumiju radnju i likove. To može uključivati ilustracije, dijagrame, grafikone ili infografike koji prikazuju ključne elemente lektire. Učenicima koji imaju teškoće s dugim ili složenim tekstovima možete dati skraćene inačice lektire koje sadrže ključne događaje, likove i teme. Umjesto tradicionalnog čitanja možete se koristiti metodom razgovora o lektiri. Ona podrazumijeva da učenici slušaju ili čitaju dio lektire, a da zatim raspravljaju o ključnim pitanjima, temama i likovima. To će im omogućiti da sudjeluju u analizi i interpretaciji teksta bez potrebe za čitanjem cjelokupnog djela. Dodavanje dopunske literature koja se tematski ili stilski povezuje s lektirom učenicima može biti dodatna podrška.
Omogućite učenicima upotrebu tehnoloških alata kao što su tekstualno-govorni programi ili elektronički čitači koji im mogu pomoći da lektiru čitaju s manje napora. Navedeni alati omogućuju pretvaranje teksta u govor, prilagodbu veličine fonta i pristupačnost drugim funkcijama, što sve olakšava čitanje.
Važno je individualno pristupiti učenicima s teškoćama i prilagoditi čitanje lektire njihovim potrebama.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Coggle i OneNote. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovu uporabu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više trebaju sastaviti popis domaćih i stranih glumaca kojima bi dodijelili uloge dramskih likova u drami Gospoda Glembajevi.
Na početku ove aktivnosti ponovite s učenicima vrste dramskih sukoba među likovima. Potom pogledajte ili poslušajte s učenicima videozapis čitanja ulomka drugog čina koji su pripremili glumci HNK Osijek, i to od 4.35 do 13.25 minute. Pripremite obrazac u alatu Google Forms koji će učenici rješavati dok gledaju ili slušaju ulomak drugog čina. Pitanja se trebaju ticati vrste i načina razvoja sukoba, osobina likova, ugođaja u dijalogu kojem pridonose promjene u prirodi, agramerskog jezika koji likovi upotrebljavaju i sl. Projicirajte učeničke odgovore i o njima razgovarajte. Budući da zvučni zapis ne obuhvaća cjelovit dijalog iz drugog čina, pitajte učenike što se događa u daljnjem tijeku dramske radnje, odnosno o kulminaciji sukoba. Razgovarajte s učenicima o tome zašto je upravo taj čin dobra potvrda da je riječ o komornoj drami.
Sada podijelite učenike u četveročlane ili peteročlane grupe i svakoj grupi dajte po jednu temu koja se pojavljuje u ovome dijalogu: tema povratka, tema umjetnosti, tema samoubojstva i/ili psihičke nestabilnosti, tema nasljeđa i tema preljuba. Svaka se grupa treba usredotočiti na sve likove koji su povezani s temom te opisati način na koji je tema prikazana u dijalogu Leonea i Ignjata Glembaja. Ovdje ćete se koristiti tehnikom svjetskog kafića: svi će članovi grupe (osim jednog) nakon četverominutnog rada na temi otići za sljedeći stol i raditi na sljedećoj temi. Uz pomoć člana grupe koji je ostao, pročitat će i komentirati bilješke prethodne grupe, a onda ih eventualno dopuniti ili ispraviti, ako to smatraju potrebnim. Aktivnost je gotova onda kad se svaka grupa vrati na početnu poziciju, pročita sve dopune i ispravke koje su navele ostale grupe te podijeli sve bilješke u zajedničkoj bilježnici u alatu OneNote.
Na kraju aktivnosti potaknite učenike na to da odaberu onu od ponuđenih tema koja ih je osobno najviše zainteresirala te da o njoj, potaknuti tekstom, napišu esejski zadatak od 400 riječi u kojem će iznijeti svoje mišljenje o temi. Učenicima možete ponuditi konkretne naslove (Od svojih korijena ne možemo pobjeći, Odnos umjetnika i sredine koja ga okružuje, Zaslužuje li preljub oprost ili osudu?) ili im dopustiti da ih samostalno oblikuju. Sastavke će podijeliti u alatu Padlet u kojem ćete učenicima omogućiti i vršnjačko vrednovanje. Budući da će se učenici u sastavku koristiti stranim imenima likova, upozorite učenike na to da tijekom pisanja vode računa o pravilnom pisanju stranih imena te ih uputite na mrežne ili tiskane izvore (pravopis, gramatiku) koji im u ponavljanju pravila mogu pomoći.
Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Potaknite učenike na to da prije početka pisanja eseja naprave plan. To može uključivati izradu osnovne sheme ili skice eseja, nabrajanje ključnih ideja ili izradu rasporeda za svaki odlomak. Vizualna organizacija učenicima može pomoći u tome da jasnije oblikuju svoje misli.
Predlošci ili obrasci eseja mogu biti korisni za učenike s teškoćama jer daju strukturu i smjernice za svaki dio eseja. Predloške možete prilagoditi učenikovim potrebama, uključujući primjere ili upute za svaki dio eseja. Postoje mnogi dostupni tehnološki alati koji mogu pomoći učenicima s teškoćama pri pisanju eseja. Softveri za obradu teksta s funkcijama govorne sinteze mogu učenicima pročitati tekst naglas, što im može pomoći u pregledavanju i uređivanju eseja. Također, postoje alati za provjeru pravopisa i gramatike koji mogu identificirati pogreške i dati prijedloge za ispravke. Osigurajte učenicima dovoljno vremena za pisanje.
Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnima alatom Padlet pa im, ako ne znaju, izradite pisane ili slikovne upute za njegovo korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više trebaju, motivirani dramskim skukobom u drugome činu, napraviti plakat za kazališnu predstavu u alatu Canva.
Neka se učenici na početku aktivnosti usredotoče na izradu mape glavnih likova koji sudjeluju u cjelovitom dramskom tekstu u alatu Coggle i zatim ih podijele u zajedničkoj bilježnici u alatu OneNote. Razgovarajte o vrstama karakterizacije, odnosno motivacije likova: psihološkoj, socijalnoj, govornoj i biološkoj karakterizaciji, odnosno motivaciji. Neka ukratko ponove značajke svake od njih. U mapi likova uz ime lika trebaju napisati vrstu karakterizacije, odnosno motivacije koju su prepoznali kod glavnih likova i uz pomoć teksta izdvojiti dramske situacije u kojima je ona vidljiva. Projicirajte odgovore učenika i razgovarajte s njima o karakterizaciji likova i odabranim prizorima. Razgovarajte osobito o onim prizorima koji se tiču trećeg čina jer se u njemu postupno razotkriva i materijalna propast obitelji Glembay i osobine glavnog protagonista Leonea Glembaya. Pitanjima potaknite učenike na interpretaciju dramskog teksta kao psihološke drame. Potaknite razgovor o tome je li Leone cijelo vrijeme bio svjestan svoje unutarnje podvojenosti ili je to osvijestio u nekome trenutku i koji je to trenutak.
Razgovarajte s učenicima o tome koliko je važno poznavati sebe da bismo bili vjerodostojni u komunikaciji s drugim osobama i što sve pojedinac treba činiti kako bi upoznao sebe, izgradio svoje vrijednosti, definirao stavove, uočio svoje mane, propuste i s njima se suočio.
Neka sada učenici među ponuđenima odaberu one dramske situacije u kojima se dobro vidi karakter likova. Primjerice, to može biti Leoneova unutarnja podvojenost, Ignjatova grabežljivost, Angelikina suosjećajnost i pribranost, nagonsko ponašanje barunice Castelli itd. Učenici tijekom odabira dramskih situacija imaju priliku iznijeti vlastito mišljenje i stav o osobinama i postupcima likova u pojedinim prizorima.
Potom neka te prizore uprizore, snime i montiraju najavni film za dramu Gospoda Glembajevi u alatu Audacity.
Upozorite učenike na to da prilikom utjelovljenja likova pripaze na specifičnosti agramerskog jezika, da dobro uvježbaju govorenje rečenica koje su u cijelosti ili djelomice napisane njemačkim jezikom ili na one u kojima se pojavljuju njemački barbarizmi. U pripremi izvedbe mogu im pomoći njihovi nastavnici njemačkoga jezika.
Naglasite učenicima to da najavni film ne smije u cijelosti otkriti radnju drame, već da se treba usredotočiti na najnapetije dramske prizore koji bi trebali privući čitateljsku publiku da pročita cjelovit dramski tekst (videomamac). Potom najavni film postavite na školski YouTube kanal, kako bi bio dostupan i ostalim učenicima te zaista imao svrhu zainteresirati učenike za čitanje cjelovita teksta.
Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Za dramatizaciju izaberite dijelove teksta koji su prilagođeni učenikovim sposobnostima i interesima.
Pomozite učenicima u tome da razumiju tekst prije nego što ga dramatiziraju. Pročitajte tekst zajedno s učenicima, objasnite nepoznate riječi i koncepte, postavljajte pitanja o radnji, likovima i temama.
Razgovarajte o likovima iz teksta i pomozite učenicima da ih bolje razumiju. Raspravljajte o njihovim osobinama, motivima i osjećajima. Možete se koristiti vizualnim materijalima poput slika ili ilustracija, kako biste vizualno prikazali likove.
Radite vježbe izražavanja s učenicima kako bi razvili djelatnost govora, mimiku i gestikulaciju. Možete se koristiti igrama uloga, pantomimom ili vježbama vokalnog izraza, kako biste učenike potaknuli na to da se izraze na različite načine.
Provedite praktične vježbe na temelju teksta, kako biste učenicima pomogli u tome da razumiju i dožive radnju. Podijelite uloge među učenicima ili prilagodite uloge kako bi odgovarale njihovim sposobnostima.
Prilagodite svoju podršku i upute svakom učeniku, u skladu s njihovim potrebama. Osigurajte dodatnu podršku učenicima koji to trebaju, bilo da je riječ o dodatnom vremenu za pripremu ili prilagođenim materijalima.
Učenike ohrabrujte i dajte im podršku tijekom cijelog procesa pripreme. Pohvalite njihov trud i napredak, kako bi se osjećali motivirano i samopouzdano. Učenicima koji ne žele javno nastupati, dodijelite neku drugu ulogu, npr. ulogu snimatelja, montažera i slično.
Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Audacity i Coggle. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovo korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više trebaju pročitati i usporediti dramu Nora H. Ibsena s dramom Gospoda Glembajevi te protumačiti obilježja komorne drame. Svoje spoznaje mogu prezentirati u obliku plakata izrađenog u alatu Canva ili snimiti videozapis u alatu Audacity.
Na početku aktivnosti putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) podijelite s učenicima mapu likova u drami Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže u digitalnom alatu OneNote. Razgovarajte o vrstama karakterizacije, odnosno motivacije likova: psihološkoj, socijalnoj, govornoj karakterizaciji te biološkoj motivaciji. Neka ukratko ponove značajke svake od njih. Uz ime lika trebaju napisati vrstu karakterizacije, odnosno motivacije koju su prepoznali kod glavnih likova i uz pomoć teksta izdvojiti dramske situacije u kojima je ona vidljiva. Pokažite učeničke odgovore dijeleći zaslon i razgovarajte s njima o karakterizaciji likova i odabranim prizorima. Razgovarajte osobito o onim prizorima koji se tiču trećeg čina jer se u njemu postupno razotkriva i materijalna propast obitelji Glembay i osobine glavnog protagonista Leonea Glembaya. Pitanjima potaknite učenike na interpretaciju dramskog teksta kao psihološke drame. Potaknite razgovor o tome je li Leone cijelo vrijeme bio svjestan svoje unutarnje podvojenosti ili je to osvijestio u nekome trenutku i koji je to trenutak.
Razgovarajte s učenicima o tome koliko je važno poznavati sebe da bismo bili vjerodostojni u komunikaciji s drugim osobama, i što sve pojedinac treba činiti kako bi upoznao sebe, izgradio svoje vrijednosti, definirao stavove, uočio svoje mane, propuste i s njima se suočio.
Sada neka učenici među ponuđenima odaberu one dramske situacije u kojima se dobro vidi karakter likova. Primjerice, to može biti Leoneova unutarnja podvojenost, Ignjatova grabežljivost, Angelikina suosjećajnost i pribranost, nagonsko ponašanje barunice Castelli itd. Učenici tijekom odabira dramskih situacija imaju priliku iznijeti vlastito mišljenje i stav o osobinama i postupcima likova u pojedinim prizorima.
Potom neka te prizore uprizore, snime i montiraju najavni film u alatu Audacity.
Upozorite učenike na to da prilikom utjelovljenja likova pripaze na specifičnosti agramerskog jezika, da dobro uvježbaju govorenje rečenica koje su u cijelosti ili djelomice napisane njemačkim jezikom ili na one u kojima se pojavljuju njemački barbarizmi. U pripremi izvedbe mogu im pomoći njihovi nastavnici njemačkoga jezika.
Naglasite učenicima to da najavni film ne smije u cijelosti otkriti radnju drame, već da se treba usredotočiti na najnapetije dramske prizore koji bi trebali privući čitateljsku publiku da pročita cjelovit dramski tekst (videomamac). Potom najavni film postavite na školski YouTube kanal, kako bi bio dostupan i ostalim učenicima te zaista imao svrhu zainteresirati učenike za čitanje cjelovita teksta.
Đordić, Ana (2021). Film u školi. Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Hrvatski institut za jezikoslovlje.
Silić, Josip, Pranjković, Ivo (2007). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Visković Velimir i dr. (1993.) Krležijana. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.