Odaberite neku aktualnu društvenu temu koja je učenicima zanimljiva i koja ih se neposredno tiče, do čega možete doći uvodnim razgovorom s učenicima te pronađite primjere na koji je način ista tema obrađena, primjerice, u časopisu Vijenac, potom u nekom od najpopularnijih mrežnih glasila, zatim u podcastu te prilogu komercijalnih televizija. Podijelite odabrane priloge u zajedničkoj razrednoj grupi.

Učenici, koristeći se alatom Mentimeter koji omogućuje anonimno glasanje i na taj način neposrednije iznošenje osobnoga stava, odabiru koji im je od ponuđenih medija najprivlačniji. Nakon što se utvrdi ljestvica najprivlačnijih, odnosno najpopularnijih medija po učeničkom odabiru, zadatak je da, podijeljeni u parove, učenici detaljnije uspoređuju prvi medij s posljednjim na ljestvici te dva u sredini razrednog odabira – nastojeći pronaći što više sličnosti i razlika, usredotočujući se i na sadržaj i na stilska obilježja tekstova.

Također im zadajte da rasprave i o razlozima zbog kojih im je određeni medij privlačniji od drugog, pokušavajući navesti što više odgovora, kao i o svrhama i namjenama svakog pojedinog teksta koji su proučavali.

Sva zapažanja neka podijele s razredom u obliku postera koji mogu napraviti alatom Piktochart, nakon čega razred mogu okupiti spoznaje o obilježjima najprivlačnijih medija u odnosu na one njima najmanje privlačne te ih dovesti u vezu s temeljnom svrhom i namjenom tamo objavljenih tekstova.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Grafički i sadržajno prilagodite materijale na kojima će učenici raditi.

Upotrebljavajte jednostavan jezik koji je prilagođen razini učenikova razumijevanja. Izbjegavajte složene i tehničke izraze. Dodajte vizualne elemente kako biste omogućili bolje razumijevanje teksta.

Koristite se podnaslovima kako biste organizirali tekst i istaknuli važne informacije. Natuknice ili popisi mogu biti korisni za izdvajanje bitnih točaka ili postupaka.

Podebljajte ili naglasite ključne riječi i pojmove, kako bi se učenici na njih lakše usredotočili. To može pomoći učenicima da bolje uoče bitne informacije.

Povećajte veličinu fonta kako bi tekst bio čitljiviji. Također povećajte razmak između linija kako bi tekst bio pregledniji i kako bi se učeniku olakšalo praćenje teksta.

Ako tekst sadrži složene pojmove, osigurajte definicije tih pojmova ili im osigurajte rječnik s objašnjenjima ključnih pojmova.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Piktochart, Mentimeter.

Izradite pisane ili slikovne upute za njihovo korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Ambicioznijim učenicima možete zadati da istraže najpopularnije medije tijekom povijesti − neka opišu i usporede njihova stilska obilježja s današnjim najpopularnijim javnim medijima te ih predstave razredu.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Aktivnost se provodi putem digitalnog alata za suradnju (npr. MS Teams). Odaberite neku aktualnu društvenu temu koja je učenicima zanimljiva i koja ih se neposredno tiče do čega možete doći uvodnim razgovorom s učenicima te pronađite primjere na koji je način ista tema obrađena, primjerice, u časopisu Vijenac, potom na nekom od najpopularnijih internetskih glasila, zatim u podcastu te prilogu komercijalnih televizija. Podijelite poveznice na odabrane priloge u zajedničkom prostoru za komunikaciju i suradnju.

Učenici, koristeći se alatom Mentimeter koji omogućuje anonimno glasanje i na taj način neposrednije iznošenje osobnoga stava, odabiru koji im je od ponuđenih medija najprivlačniji. Nakon što se utvrdi ljestvica najprivlačnijih, odnosno najpopularnijih medija po odabiru učenika, zadatak je da, podijeljeni u parove u virtualnim sobama za rad, učenici detaljnije upoređuju prvi medij s posljednjim na ljestvici te dva u sredini razrednog odabira – nastojeći pronaći što više sličnosti i razlika, koncentrirajući se i na sadržaj i na stilska obilježja.

Također im zadajte da rasprave i o razlozima zašto im je određeni medij privlačniji od drugog, pokušavajući navesti što više odgovora, kao i o svrhama i namjenama svakih pojedinih tekstova koje su proučavali.

Sva zapažanja neka podijele s razredom u obliku postera koji mogu napraviti alatom Piktochart nakon čega razred može okupiti spoznaje o obilježjima najprivlačnijih medija u odnosu na one njima najmanje privlačne te ih dovesti u vezu s temeljnom svrhom i namjenom tamo objavljenih tekstova.

Potaknite učenike na to da na početku aktivnosti rasprave o nekima od, po njihovu mišljenju, važnih aktualnih problema koji ih se tiču te odaberu one o kojima bi željeli više istražiti u dostupnim medijskim tekstovima. Podijeljeni u grupe učenici se okupljaju oko odabranog problema koji smatraju gorućim, nastojeći ga što detaljnije rasvijetliti, kao i pronaći moguća rješenja. To čine istražujući što više dostupnih medijskih tekstova − sve medijske priloge na koje naiđu okupljaju u zajedničkoj grupi otvorenoj za tu prigodu ili ih međusobno dijele unutar grupe koristeći se alatom Teams.

Grupe potom analiziraju i uspoređuju tekstove i medije stupnjujući ih prema korisnosti, odnosno njihovu doprinosu u rasvjetljavanju problema, izdvajajući posebno i one medije koji u potrazi za rješenjem problemske situacije korisnika navode na potpuno pogrešan trag ili čak nude nepotpune i neprovjerene informacije. Možete ih uputiti na to da utemeljenost nekih informacija mogu pokušati provjeriti na specijaliziranim stranicama za borbu protiv neutemeljenih činjenica, poput domaće stranice Faktograf koja je članica europske i međunarodne mreže za suzbijanje dezinformacija u javnom prostoru.

Mogu usporediti ljestvicu korisnosti i točnosti informiranja s top-ljestvicom najprivlačnijih i najpopularnijih medija iz prethodne aktivnosti. Ako ne želite raditi prethodnu aktivnost, učenicima možete zadati da u grupi rangiraju top-ljestvicu prva tri njima najdraža i najpopuarnija medija na kojima se najradije informiraju. Nakon što usporede vjerodostojnost informacija i popularnost medija prema vlastitu odabiru, svaka grupa spoznaje do kojih je došla predstavlja u obliku infografike, napravljene alatom Piktochart. Zajednički komentirajte rezultate i potaknite raspravu o odnosima vjerodostojnosti i popularnosti u javnom medijskom prostoru, kao i o uzrocima i mogućim posljedicama takvih odnosa, ostvarujući neke od ishoda međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Osigurajte da se učenici osjećaju sigurno, kako bi mogli izraziti svoje ideje. Kreirajte atmosferu u kojoj se poštuju različita mišljenja i u kojoj se svaki učenik osjeća dobrodošlim da doprinese raspravi.

Upute za sudjelovanje u raspravi neka budu jasne i strukturirane. Postavljajte otvorena pitanja koja potiču razmišljanje i raspravu. Učenicima s teškoćama može biti korisno da rade u paru ili u grupi. To im može pružiti podršku i osjećaj sigurnosti, a također ih potiče na aktivno sudjelovanje u raspravi. Povežite ih s parom ili grupom u kojoj će se osjećati ugodno i u kojoj će se poštovati njihova mišljenja.

Nekim učenicima može trebati dodatno vrijeme za razmišljanje i pripremu odgovora.

Prilikom čitanja tekstova koristite se podnaslovima kako biste organizirali tekst i istaknuli važne informacije. Natuknice ili popisi mogu biti korisni za izdvajanje bitnih točaka ili postupaka.

Podebljajte ili stavite naglasak na ključne riječi i pojmove, kako bi se učenici na njih lakše usredotočili. To može pomoći učenicima da identificiraju bitne informacije.

Povećajte veličinu fonta kako bi tekst bio čitljiviji, kao i razmak između linija kako bi tekst bio pregledniji i kako bi se olakšalo njegovo praćenje.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Piktochart. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovo korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresiranim učenicima zadajte neka prouče javne medije u totalitarističkim sustavima, u prošlosti ili sadašnjosti, na koji se način u takvim sustavima oblikuju informacije te kako se (pr)ovjerava njihova istinitost. Neka spoznaje povežu s ishodima međupredmetne teme Građanski odgoj.

Učenici još jednom izdvajaju najprofitnije i najpopularnije medije s kojima su se suretali (možete se referirati na prethodne aktivnosti ili im iznova ponuditi poveznice na neka od najpopularnijih mrežnih glasila) i one neprofitne (kao sugestiju ponudili smo časopis Vijenac u prvoj aktivnosti) ili učenici sami predlažu neke njima poznate medije koji bi po njihovu sudu bili profitabilniji, odnosno neprofitabilni. Zadajte im da u paru usporede najčešće sadržajne preoukupacije odabranih medija, temeljnu namjenu tekstova, ali također i njihove stilske osobitosti − koje su ključne razlike u načinima na koji je medijski sadržaj posredovan. Posebno ih uputite neka pažnju obrate na veličinu naslova, odnos fotografija i teksta, boju, vrstu slova, grafičko uređenje i slično. Svoje spoznaje parovi mogu predstaviti ostatku razreda usmeno ili oblikujući prezentaciju koristeći se alatom Canva, gdje mogu uključiti i vizualne priloge medija kojima su se bavili.

Nakon istraživanja o sadržajnim i stilskim osobitostima različitih javnih, komercijalnih i neprofitnih medija, odabiru neku u školi aktualnu temu (smotra Lidrano, probna matura, problemi kabinetske nastave, zdravi međuobroci učenika pod velikim odmorom i slično) te je, podijelivši se u grupe, nastoje obraditi na način odabranog medija – neka budu zastupljeni i oni najpopularniji i oni najmanje popularni.

Ako se rade novinski prilozi, moguće ih je prelomiti u alatu Book Creator (uza sve pripadajuće foto ili videopriloge), a ako je riječ o audio ili videomaterijalu (podcast, vlog, radijska emisija, televizijska reportaža/prilog…), medijski je prilog moguće snimiti kamerama mobilnih uređaja te montirati kombinirajući zvuk (vrlo je pogodan za tu namjenu alat Audacitiy) i sliku odnosno video (jednostavno se može objediniti i urediti u alatu Kizoa).

Nastavnik svakako upućuje učenike na to da vode računa o naslovima i popratnom tekstu, tzv. opremi ako je riječ o članku/objavi, kao i da učenici posebno razrade i iskoriste sredstva komunikacije atraktivnih audiovizualnih medija, pazeći pritom i na govorene vrednote hrvatskoga jezika ili ih pak svjesno zanemarujući sa svrhom željenog učinka i približavanja ciljanoj publici.

Radove je moguće objaviti na zidu alata Padlet gdje ih ostali učenici mogu vidjeti i komentirati na mreži ili pak organizirajte sat u kojem grupe uživo predstavljaju svoje radove te ih ostatak razreda, uz prethodno pripremljenu tablicu s utvrđenim kriterijima među kojima trebaju biti zastupljeni i kriteriji točnosti odnosno istinitosti informacija, kao i popularnosti/atraktivnosti forme, može vršnjački međuvrednovati.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Razgovarajte s učenikom o temi koju želi istražiti i o kojoj bi želio napisati članak. Pomažite mu da odabere temu koja ga zanima i za koju ima dovoljno izvora informacija.

Potaknite učenika na to da provjeri različite izvore informacija o temi. To mogu biti knjige, mrežne stranice, članci ili intervjui sa stručnjacima. Pomozite mu u filtriranju relevantnih informacija i stvaranju bilješki.

Pomozite učeniku u tome da razumije osnovnu strukturu novinskog članka. Objasnite mu važnost uvoda, tijela članka i zaključka. Potaknite ga na to da razmisli o glavnoj poruci koju želi prenijeti i kako će organizirati informacije.

Nakon što učenik završi s pisanjem nacrta članka, potaknite ga da provjeri pogreške i sadžaj onoga što je napisao.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Padlet, Kizoa, Audacitiy i Book Creator.

Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zadajte zainteresiranim učenicima neka prouče odnos slike/fotografije i teksta, kao i "opremu" medijskog teksta (naslove, podnaslove, potpise pod slikama) tijekom povijesti javnih medija − neka u obliku plakata zabilježe najzanimljivije spoznaje koje su stekli tijekom istraživanja.