Učenici imaju zadatak tijekom zadanoga vremenskog roka istražiti svoje pretke. Od različitih članova obitelji prikupljaju podatke o svojim precima (kada su živjeli, što su radili, pojedinosti iz obiteljskoga života, životna postignuća, karakterne osobine…). Prikupljene podatke učenici bilježe u obliku natuknica. Odabiru najzanimljivijega pretka i o njemu pokušavaju prikupiti što više informacija iz različitih izvora. Neke razgovore s članovima obitelji mogu i snimiti s pomoću aplikacije za snimanje zvuka pa kasnije preslušati i zabilježiti najvažnije informacije. Ako je dostupna, donose i fotografiju odabrane osobe iz svoje prošlosti.

Na temelju svojih bilježaka učenici individualno pišu odabrane opise osobe iz svoje prošlosti. Naglasak je na uporabi glagolskih vremena za izricanje prošlosti. U rečenicama trebaju prilikom opisa rabiti što više glagola u aoristu, imperfektu i pluskvamperfektu (gdje je moguće). Opisi predaka koji nastanu bit će i napisani „u duhu starih vremena“. U svojim opisima osobe učenici ne opisuju samo izgled te osobe, nego i karakterne osobine i navode činjenice iz života te osobe pazeći pritom na redoslijed opisivanja i iznošenja podataka. Svoje opise učenici objavljuju u digitalnom alatu Padlet. Uz opise mogu priložiti i fotografiju.

Učenici zatim rade u grupama. Svakoj grupi dodijelite nekoliko opisa osoba na kojima će raditi. Grupe imaju zadatak analizirati dodijeljene opise osoba s obzirom na uporabu glagolskih vremena. Izrađuju tablicu s četiri stupca: perfekt, aorist, imperfekt i pluskvamperfekt. Tablicu mogu izraditi u digitalnom alatu Word. U isti dokument kopiraju onoliko tablica koliko su opisa osoba dobili za analizu. Učenici u grupi zajedno uređuju dokument tako da međusobno podijele poveznicu na taj dokument i uključe opciju zajedničkog uređivanja. Ispunjavaju tablicu s glagolima iz tekstova koje su dobili. Svoje tablice učitavaju u virtualnu ploču u digitalnom alatu Padlet gdje su objavljeni opisi osoba.

Učenici nastavljaju rad u grupama. Čitaju tablice drugih grupa i provjeravaju jesu li dobro razvrstali glagole. Crvenom bojom u dokumentu označavaju glagole za koje misle da su pogrešno razvrstani. Dodaju nove glagole (ako ih učenici prethodne grupe nisu naveli) i označavaju ih nekom bojom po dogovoru. Slijedi objava rezultata rada. Projicirajte sve dokumente na ploči/platnu prilikom izlaganja grupa. Komentirajte sve uporabljene glagole i korigirajte u tablicama pogrešno razvrstane glagole ako je potrebno.

Tablice u Word dokumentima mogu poslije poslužiti kao predlošci za vježbu određivanja glagolskoga vida i pretvaranja svršenih glagola u nesvršene i obratno te određivanje gramatičkih kategorija lica, roda i broja svim glagolima.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Učenicima će biti lakše izvršiti uvodni zadatak ako unaprijed dobiju podsjetnik, plan istraživanja u kojem će biti navedeno što sve trebaju doznati o svojim pretcima.

Prije pisanja sastavaka ponovite glagolska vremena za izricanje prošlosti te izradite podsjetnik s primjerima koji će učenicima stalno biti dostupan.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima, izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Pri radu u grupi učeniku s teškoćama dajte konkretan zadatak i ulogu u grupi. On može ispisivati samo jedan stupac u tablici ili upisivati primjere koji drugi učenici pronađu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele mogu u digitalnom alatu Coggle izraditi svoje obiteljsko stablo u kojem će predstaviti svoje pretke prema informacijama prikupljenim tijekom istraživanja. Tekst uz opis svake osobe u umnoj mapi treba biti napisan glagolskim vremenima za izricanje prošlosti.

Izradite u digitalnom alatu Prezi prezentaciju o odabranim spomenicima hrvatske pismenosti i znamenitim osobama iz hrvatske prošlosti. Neka tekst prezentacije bude napisan u prezentu. Podijelite s učenicima poveznicu na prezentaciju i omogućite im uređivanje.

Učenici rade u grupama. Svaka grupa odabire jedan spomenik ili znamenitu osobu iz hrvatske prošlosti o kojoj će detaljnije istraživati. Rezultate istraživanja potrebno je prikazati u obliku plakata u digitalnom alatu Canva. Na plakatu tekst treba biti napisan u prošlim glagolskim vremenima. Učenici se u grupama dogovaraju o podjeli poslova. Jedan će učenik istražiti više podataka o odabranom spomeniku/osobi. Dvoje će učenika raditi na izradi plakata kojim će predstaviti odabran spomenik/osobu. Jedan ima zadatak pregledati sav tekst na plakatu i provjeriti jesu li u tekstu pravilno uporabljena glagolska vremena za izricanje prošlosti. Svi članovi grupe usmeno predstavljaju plakat. Dogovaraju koji će dio života osobe tko predstaviti i svatko individualno priprema kratko usmeno izlaganje. Tijekom predstavljanja učenici objašnjavaju neke primjere glagolskih vremena za izricanje prošlosti koje su uporabili na svojem plakatu.

Nakon što sve grupe izrade plakat, svoje plakate učitavaju u prezentaciju u digitalnom alatu Prezi čije ste im uređivanje prethodno omogućili. Prilikom predstavljanja projicirajte prezentaciju na ploči/zidu i prikažite svaki pojedini plakat. Možete zumirati pojedine dijelove kad određeni učenici izlažu. U digitalnom alatu Mentimeter izradite kratku anketu na temelju koje će učenici vrednovati predstavljanja ostalih učenika. Neka u anketi budu zastupljeni sljedeći kriteriji: predstavljanje (stav govornika i govorenje), točnost i način prikaza podataka (uporaba glagolskih vremena) i zanimljivost i izgled plakata. Učenici nakon svakoga predstavljanja vrednuju to predstavljanje, rezultate također projicirajte na ploči/zidu nakon glasanja svih učenika. Komentirajte rezultate vrednovanja. Neka učenici daju prijedloge što bi u pojedinim predstavljanjima trebalo popraviti ili izmijeniti. Posebnu pozornost obratite na komentiranje uporabe glagolskih vremena za izricanje prošlosti. Prije glasanja sljedećeg predstavljanja resetirajte rezultate glasanja.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Tekst u prezentaciji grafički i sadržajno prilagodite učenicima s teškoćama.

Uputite učenika u ključne odrednice sadržaja prije gledanja prezentacija, zaustavite i komentirajte prezentaciju, usmjeravajte pažnju učenika na bitno, unaprijed zadajte predloške s pitanjima za praćenje, pripremite sažetak koji će učenici dobiti poslije prezentiranja.

Omogućite razumijevanje izgovorenog u odnosu na odrednice sadržaja (primjerice, uporabu poznatih riječi, jednostavnih, semantički razumljivih rečenica) i njegovu realizaciju (primjerice, primjerenost tempa, brzine, glasnoće i izražajnosti govora ili čitanja). Dajte jasne i kratke upute uz provjeru shvaćenog (primjerice, upute za izvođenje usmenih, pisanih, praktičnih zadataka, radnji i radnih operacija). Slijedite redoslijed u komunikaciji, prvo slušanje i govor pa pisanje.

Unaprijed planirajte i strukturirajte grupne aktivnosti. Definirajte ciljeve i očekivanja te razmislite o načinima na koje učenik s teškoćama može doprinijeti radu u grupi. Osigurajte da su zadatci jasni i prilagođeni sposobnostima učenika. Potičite inkluzivno i podržavajuće ozračje u grupi. Podignite svijest o važnosti uvažavanja različitosti među članovima grupe. Potaknite suradnju i međusobnu podršku te potičite sve učenike da sudjeluju i izraze svoje ideje. Prilagodbe za učenike s teškoćama mogu biti ​​fizičke prilagodbe (npr. prilagođene stolice, pomagala), prilagođeni materijali ili komunikacijske strategije (npr. vizualne pomagala, upute u pisanom obliku).

Omogućite svim učenicima da preuzmu različite uloge u grupnom radu. To može promicati odgovornost, samopouzdanje i razvijanje vještina komunikacije. Osigurajte da učenik s teškoćama ima priliku preuzeti odgovornost za zadatke koji su primjereni njihovim sposobnostima i interesima.

Pratite napredak učenika i redovito pružajte povratne informacije. Identificirajte njihove uspjehe i pružite podršku za razvoj vještina.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele mogu na temelju prezentacije izraditi videozapis u digitalnom alatu ThingLink. U videozapisu mogu prikazati sve znamenitosti i znamenite osobe prikazane u prezentaciji i "oživjeti" tekstove i fotografije kako bi ostalim učenicima dijelovi hrvatske prošlosti bili zanimljiviji. Svoj videozapis mogu objaviti na mrežnim stranicama škole.

Dogovorite s učenicima da prije ove aktivnosti pročitaju četiri bajke Ivane Brlić-Mažuranić iz njezine zbirke Priče iz davnina. Mogu to biti bajke Kako je Potjeh tražio istinu, Sunce djever i Neva Nevičica, Ribar Palunko i njegova žena te Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica. Neka prilikom čitanja izrade kratke bilješke u kojima će izdvojiti najzanimljivije citate, karakterne osobine pojedinih likova i detalje izgleda.

Istražite na internetu i prikupite različite ilustracije likova iz navedenih bajki. Također, u dogovoru sa školskom knjižničarkom / školskim knjižničarom pripremite izdanja Priča iz davnina koja sadrže ilustracije. Neka učenici pogledaju sve ilustracije i komentiraju prema svojim bilješkama odgovaraju li ilustracije pojedinim likovima.

U digitalnom alatu Mentimeter provedite kratku anketu u kojoj ćete provjeriti koja se bajka učenicima najviše svidjela. Prvo pitanje oblikujte kao pitanje višestrukog odgovora. Navedite nazive svih četiriju zadanih bajki i učenici mogu odabrati jedan naslov (one bajke koja im se najviše svidjela). Drugi slajd ankete oblikujte tako da učenici mogu napisati zašto im se odabrana bajka posebno svidjela.

Učenike podijelite u grupe prema interesima, tj. prema njihovim odgovorima koja im je bajka bila najdraža. Ako se dogodilo u anketi da neka bajka nije imala dovoljno glasova, u grupu učenika koji će raditi na bajci s najviše glasova postavite samo one učenike koji su imali najkreativniji/najzanimljiviji odgovor na drugo pitanje u anketi, tj. koji su ponudili najbolje obrazloženje zašto im se određena bajka najviše sviđa. Ostale učenike rasporedite u grupe tako da svaka bajka ima podjednak broj učenika.

Ova se aktivnost može provesti u korelaciji s Likovnom kulturom. Učenici imaju zadatak izraditi strip na temelju pročitane bajke. Učenici svake grupe dogovaraju tko će preuzeti koji posao u grupi, tj. tko će biti autor scenarija stripa (odlučiti koji će se dio radnje i koje karakterne osobine likova istaknuti u stripu), tko će pripaziti na jezičnu i gramatičku točnost (primjerice, provjeriti da glagoli budu napisani u prošlim glagolskim vremenima po uzoru na originalni tekst bajke), tko će biti ilustrator i crtač stripa i tko će obojiti sve kvadratiće stripa i grafički urediti strip kako bi bio spreman za objavu.

Nakon što dovrše svoje stripove, neka ih učenici fotografiraju i učitavaju na dogovoreno mrežno mjesto. Projicirajte te fotografije kako biste imali uvećan prikaz prilikom predstavljanja. Učenici u grupama predstavljaju izrađene stripove, ali na način da svaki učenik u grupi preuzima ulogu jednog od likova ili pripovjedača i izražajno čitaju tekst svoga stripa. Ostali učenici pažljivo slušaju i provjeravaju jesu li pravilno uporabljena sva glagolska vremena za izricanje prošlosti.

U digitalnom alatu u kojem inače provodite nastavu na daljinu, primjerice alatu MS Teams, u razrednom kanalu dogovorite s učenicima da u dogovorenom roku pročitaju četiri bajke Ivane Brlić-Mažuranić iz njezine zbirke Priče iz davnina. Mogu to biti bajke Kako je Potjeh tražio istinu, Sunce djever i Neva Nevičica, Ribar Palunko i njegova žena te Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica. Bajke mogu čitati i slušati na mrežnim stranicama e-Lektire. Neka prilikom čitanja izrade kratke bilješke u kojima će izdvojiti najzanimljivije citate, karakterne osobine pojedinih likova i detalje izgleda.

Istražite na internetu i prikupite različite ilustracije likova iz navedenih bajki. Također, u dogovoru sa školskom knjižničarkom / školskim knjižničarom pripremite izdanja Priča iz davnina koja sadrže ilustracije. Knjižničar/knjižničarka može fotografirati neke od navedenih ilustracija i učitati u mapu u razrednom kanalu u digitalnom alatu MS Teams. Neka učenici pogledaju sve ilustracije i komentiraju prema svojim bilješkama odgovaraju li ilustracije pojedinim likovima.

Zatim u kanalu u digitalnom alatu MS Teams postavite učenicima pitanja kojima ćete provjeriti koja se bajka učenicima najviše svidjela. Učenici mogu u odgovoru napisati i zašto im se odabrana bajka posebno svidjela.

Učenike podijelite u grupe prema interesima, tj. prema njihovim odgovorima koja im je bajka bila najdraža. Ako ispadne da neka bajka nije bila omiljena, u grupu učenika koji će raditi na bajci s najviše glasova postavite samo one učenike koji su imali najkreativniji/najzanimljiviji odgovor na drugo pitanje u anketi, tj. koji su ponudili najbolje obrazloženje zašto im se određena bajka najviše sviđa. Ostale učenike rasporedite u grupe tako da svaka bajka ima podjednak broj učenika.

Ova se aktivnost može provesti u korelaciji s Likovnom kulturom. Učenici imaju zadatak izraditi strip na temelju pročitane bajke. Učenici svake grupe dogovaraju tko će nacrtati koji dio radnje bajke. Svi članovi grupe tijekom zajedničkog videopoziva rade na scenariju stripa (odlučuju koji će se dio radnje i koje karakterne osobine likova istaknuti u stripu), paze na jezičnu i gramatičku točnost (primjerice, provjeravaju jesu li glagoli napisani u prošlim glagolskim vremenima po uzoru na originalni tekst bajke). Dogovaraju se nakon kojeg vremenskog roka se ponovno sastaju. Tijek izrade svojih kvadratića stripa pojedini članovi grupe šalju u čavrljanje kako bi se na vrijeme mogle ispraviti eventualne pogreške.

Nakon što dovrše svoje stripove, neka ih učenici fotografiraju i učitavaju na dogovoreno mrežno mjesto. Tijekom videosastanka cijeloga razreda prikažite te stripove s pomoću opcije dijeljenja zaslona kako biste imali uvećan prikaz prilikom predstavljanja. Učenici u grupama predstavljaju izrađene stripove, ali na način da svaki učenik u grupi preuzima ulogu jednog od likova ili pripovjedača i izražajno čita tekst svoga stripa. Ostali učenici pažljivo slušaju i provjeravaju jesu li pravilno uporabljena sva glagolska vremena za izricanje prošlosti. Pripazite da tijekom predstavljanja mikrofone imaju uključene samo oni učenici koji čitaju svoje dijelove stripa.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Rabite ilustracije, slike ili crteže kako biste vizualno prikazali ključne događaje, likove ili lokacije u priči. Ovi vizualni prikazi mogu pomoći učenicima da bolje razumiju radnju i stvore sliku bajke. Osigurajte audiozapis djela. Možete se koristiti snimkama profesionalnih čitača ili čak snimiti vlastitu inačicu čitanja. Prilagodite tekst na način da se rabe jednostavnije rečenice, kraći ulomci i manje složene riječi. Arhaične pojmove iz bajke slikovno pojasnite. Ispišite tekst djela povećanim fontom, s većim proredom između redaka ili sažetim ulomcima kako bi se olakšalo praćenje teksta. Upotrijebite razna vizualna pomagala poput boja, markera ili podvlačenja kako biste naglasili važne dijelove teksta, ključne riječi ili likove. Ova vizualna pomagala mogu pomoći učenicima da se usredotoče na bitne informacije i bolje shvate priču.

Za izradu stripa unaprijed odredite broj polja koje učenici trebaju ispuniti, a pomozite im i naputcima što treba nacrtati u neki od kvadratića.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele mogu pročitati sve bajke iz zbirke Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić i nacrtati strip u kojem će se pojaviti likovi iz različitih bajki. Učenici osmišljavaju svoj tekst i svoju radnju, ali likovi imaju prepoznatljive karakterne osobine i izgled prema književnom predlošku. Pripovjedni dijelovi u tekstu stripa trebaju biti napisani u aoristu, imperfektu ili pluskvamperfektu dok dijalog likova ne mora imati zadano glagolsko vrijeme. Učenici svoje stripove objavljuju na vidljivome mjestu u školi, a ostali učenici kasnije pogađaju iz kojih su bajki pojedini likovi.