Dogovorite s učenicima da u zadanom roku svi pročitaju isti roman koji tematizira igranje online igara, komunikaciju na društvenim mrežama i sl. Može to biti, primjerice, roman Melite Rundek Haj, ja sam online, ali i mnogi suvremeni dječji romani koji problematiziraju tu tematiku. Učenici neka usmeno iznesu svoj doživljaj pročitanog potaknuti pitanjima o tome što ih je oduševilo, što razljutilo, što nasmijalo, što razočaralo, a što iznenadilo. Pitanja možete postaviti i u digitalnom alatu Mentimeter i prikazati odgovore u obliku oblaka riječi. Projicirajte odgovore na platnu ili ploči i komentirajte kakvi dojmovi prevladavaju (s obzirom na to da će biti istaknutiji u oblaku riječi).
Na mrežnoj stranici Pixabay preuzmite nekoliko besplatnih fotografija koje predstavljaju motive/probleme/događaje iz romana. Neka to budu motivi koji će učenike potaknuti na razmišljanje o problemima koji nastaju nakon duge izloženosti sadržajima na mreži, ali i na razmišljanje o međuljudskim odnosima, prijateljstvu, zaljubljenosti… Učitajte te fotografije na virtualnu ploču izrađenu u digitalnom alatu Lino. Razvrstajte fotografije bez određenog redoslijeda po ploči. Duplicirajte tu ploču nekoliko puta i podijelite učenike u grupe. Podijelite poveznice na virtualne ploče s učenicima (članovi iste grupe dobivaju jednu poveznicu).
Učenici trebaju u grupama razgovarati o fotografijama na ploči. Predlažu koji motiv/problem/dio sadržaja romana predstavljaju. Svaki učenik u grupi opisuje jednu fotografiju. Zajedno dogovaraju kojim se redoslijedom motivi na fotografijama pojavljuju u romanu. Surađuju na virtualnoj ploči i redaju fotografije redoslijedom kojim se pojavljuju u romanu. Iznose svoje mišljenje o predstavljenim motivima/problemima i obrazlažu kako je čitanje romana utjecalo na njihovo mišljenje i stavove o navedenome.
Slijedi predstavljanje rezultata rada. U međuvremenu poredajte fotografije pravilnim redoslijedom na svojoj inačici ploče (koju niste podijelili s učenicima i koju učenici nisu uređivali). Projicirajte tu ploču na platnu/zidu nakon što učenici objave svoje prijedloge redoslijeda fotografija.
Učenici nastavljaju raditi u grupama. Uputite ih na to da na mrežnoj stranici Pixabay pronađu fotografije koje će predstavljati motive/događaje/likove/probleme iz romana koji su ih se najviše dojmili (i koje su iskazali u početnom dijelu aktivnosti). Neka odaberu fotografije i besplatno ih preuzmu na svoje tablete. Zatim u digitalnom alatu Sutori izrađuju vremensku crtu u kojoj će tekstom i fotografijama prikazati najvažnije događaje u romanu, tj. događaje koji su ih se najviše dojmili. Učitavaju odabrane fotografije i opisuju svaku fotografiju (objašnjavaju na koji se događaj/lik/problem fotografija odnosi). Grupe dijele poveznice na vremenske crte s ostalim učenicima u razredu. Projicirajte sve vremenske crte na platnu/zidu/ploči tijekom predstavljanja. Grupe predstavljaju svoje vremenske crte tako da svaki član grupe predstavi najmanje jednu fotografiju i njezin opis.
Izrađene vremenske crte mogu u budućim aktivnostima poslužiti kao motivacija i predložak za sažeto, opširno ili stvaralačko prepričavanje.
U digitalnom alatu u kojem inače provodite nastavu na daljinu, primjerice alatu MS Teams, dogovorite s učenicima da u zadanom roku svi pročitaju isti roman koji tematizira igranje online igara, komunikaciju na društvenim mrežama i sl. Može to biti, primjerice, roman Melite Rundek Haj, ja sam online, ali i mnogi suvremeni dječji romani koji problematiziraju tu tematiku. Dogovorite i termin online sastanka. Tijekom videosastanka učenici neka usmeno iznesu svoj doživljaj pročitanog potaknuti pitanjima o tome što ih je oduševilo, što razljutilo, što nasmijalo, što razočaralo, a što iznenadilo. Pitanja možete postaviti i u digitalnom alatu Mentimeter i prikazati odgovore u obliku oblaka riječi s pomoću opcije dijeljenja zaslona kako bi svi mogli vidjeti odgovore. Komentirajte s učenicima kakvi dojmovi prevladavaju (s obzirom na to da će biti istaknutiji u oblaku riječi).
Na mrežnoj stranici Pixabay preuzmite nekoliko besplatnih fotografija koje predstavljaju motive/probleme/događaje iz romana. Neka to budu motivi koji će učenike potaknuti na razmišljanje o problemima koji nastaju nakon duge izloženosti sadržajima na mreži, ali i na razmišljanje o međuljudskim odnosima, prijateljstvu, zaljubljenosti… Učitajte te fotografije na virtualnu ploču izrađenu u digitalnom alatu Lino. Razvrstajte fotografije bez određenog redoslijeda po ploči. Duplicirajte tu ploču nekoliko puta i podijelite učenike u grupe tako da svakoj grupi otvorite posebno grupno čavrljanje. Podijelite poveznice na virtualne ploče s učenicima (članovi iste grupe dobivaju jednu poveznicu).
Učenici trebaju u grupama tijekom videopoziva razgovarati o fotografijama na ploči. Predlažu koji motiv/problem/dio sadržaja romana predstavljaju. Svaki učenik u grupi opisuje jednu fotografiju. Zajedno dogovaraju kojim se redoslijedom motivi na fotografijama pojavljuju u romanu. Surađuju na virtualnoj ploči i redaju fotografije redoslijedom kojim se pojavljuju u romanu. Iznose svoje mišljenje o predstavljenim motivima/problemima i obrazlažu kako je čitanje romana utjecalo na njihovo mišljenje i stavove o navedenome.
Slijedi predstavljanje rezultata rada. Dogovorite termin online sastanka. U međuvremenu poredajte fotografije pravilnim redoslijedom na svojoj inačici ploče (koju niste podijelili s učenicima i koju učenici nisu uređivali). Tijekom videopoziva omogućite učenicima dijeljenje zaslona kako bi sve grupe predstavile svoje prijedloge redoslijeda fotografija, zatim podijelite s učenicima poveznicu na ploču na kojoj ste pravilno poredali fotografije da učenici korigiraju svoje uratke ako je potrebno.
Učenici nastavljaju raditi u grupama. Uputite ih na to da na mrežnoj stranici Pixabay pronađu fotografije koje će predstavljati motive/događaje/likove/probleme iz romana koji su ih se najviše dojmili (i koje su iskazali u početnom dijelu aktivnosti). Neka odaberu fotografije i besplatno ih preuzmu na svoje tablete. Zatim u digitalnom alatu Sutori izrađuju vremensku crtu u kojoj će tekstom i fotografijama prikazati najvažnije događaje u romanu, tj. događaje koji su ih se najviše dojmili. Učitavaju odabrane fotografije i opisuju svaku fotografiju (objašnjavaju na koji se događaj/lik/problem fotografija odnosi). Svaki član grupe može odabrati i opisati jednu fotografiju. Grupe dijele poveznice na vremenske crte s ostalim učenicima u razredu. Prikažite s pomoću opcije dijeljenja zaslona sve vremenske crte tijekom predstavljanja. Grupe predstavljaju svoje vremenske crte tako da svaki član grupe predstavi najmanje jednu fotografiju i njezin opis tijekom videopoziva.
Izrađene vremenske crte mogu u budućim aktivnostima poslužiti kao motivacija i predložak za sažeto, opširno ili stvaralačko prepričavanje.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Ako je knjiga koju predlažete preduga ili prekompleksna za učenika, potražite njezine kraće inačice ili adaptirane verzije namijenjene učenicima s teškoćama (tekst lakši za čitanje ima jednostavniji jezik i strukturu). Omogućite učenicima pristup audiolektirama. Mnoge knjige imaju audioizdanja koja učenicima omogućuju da prate priču slušanjem. Također možete razmotriti upotrebu tehnologije koja će čitati tekst učenicima.
Dopustite učenicima da izaberu alternativne načine obrade lektire umjesto pismenih zadataka. Učenici mogu izraditi plakat, prezentaciju ili nacrtati priču. Neka zadatci budu prilagođeni sposobnostima učenika. Omogućite im da pokažu razumijevanje priče na način koji im je najprikladniji.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu u digitalnom alatu Sutori izraditi vremensku crtu kretanja odabranoga lika. Može to biti i glavni junak romana. Važno je pripaziti na događaje koje pripovjedač pripovijeda povremeno vraćajući se u prošlost. Učenici trebaju izraditi vremensku crtu u kojoj će prikazati što je lik radio od početka do kraja radnje romana, ali redoslijedom kako bi se radnja odvijala u stvarnosti, a ne kako je prikazana u romanu.
S pomoću opcije nasumičnog odabira učenika u e-Dnevniku podijelite učenike u nekoliko grupa od pet učenika. Svakoj grupi zadajte jedan roman za djecu i mlade koji će učenici pročitati u dogovorenom roku. Neka to budu romani koji tematiziraju suvremene probleme tinejdžera, pustolovni romani ili fantastični. Odaberite roman prema interesima učenika koje ste nasumičnim odabirom rasporedili u grupe.
Dogovorite s grupama učenika da u digitalnom alatu MS Teams otvore grupno čavrljanje (posebno za svaku grupu) i tamo iznose svoje dojmove, komentare, pitanja i odgovore tijekom čitanja romana. Učenici u čavrljanju potiču jedni druge na čitanje i javljaju na kojem su dijelu romana, tako da svi članovi grupe imaju motivaciju što prije pročitati roman. Pratite njihov razgovor i komentare, usmjerite ih potpitanjima.
Nekoliko dana prije isteka zadanoga roka za čitanje, u čavrljanju svake grupe zadajte zadatak da učenici nakon čitanja romana razmisle koji bi predmeti, materijali, boje i oblici mogli predstavljati asocijacije na pročitani roman. Učenici u čavrljanju dogovaraju što će tko donijeti na dogovoreni sat interpretacije romana. Objasnite učenicima da će u grupi izrađivati 3D plakat na kojem će asamblaž tehnikom predstaviti pročitani roman. Ova se aktivnost može provesti u korelaciji s Likovnom kulturom. Učenici se u grupnom čavrljanju trebaju dogovoriti i tko će u grupi preuzeti koju ulogu – glasnogovornika, moderatora, likovnog urednika, ilustratora, autora teksta.
Učenici u dogovoreno vrijeme donose sve potrebne materijale i započnu s izradom plakata. Na nastavi Likovne kulture učenici različitim likovnim tehnikama ukrašavaju plakat. Ilustriraju motive koje su odabrali, uklapaju predmete i materijale koje su donijeli stvarajući 3D učinak. Autor teksta piše dogovorene rečenice/citate/slogane.
Slijedi predstavljanje plakata. Glasnogovornik svake grupe predstavlja rad svoje grupe, objašnjava ideje i motive koji su predstavljeni plakatom, opisuje tijek rada grupe i izdvaja ključne poruke iz pročitanoga romana. Potiče ostale učenike na čitanje toga romana. Izrađene plakate izložite na izdvojeno mjesto u školi kako bi ih i ostali učenici mogli pogledati i zainteresirati se za čitanje predstavljenih romana.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Svakom učeniku treba omogućiti da lektiru čita svojim tempom – lektiru podijelite na dijelove ili odredite samo dio lektire koji će učenik s teškoćama pročitati. Važno je zahtjeve u odnosu na lektiru prilagoditi čitalačkim, spoznajnim i doživljajnim sposobnostima učenika. Nekim učenicima može biti korisno pročitati sažetak lektire ili sličnih materijala koji se usredotočuju na ključne elemente radnje, likova i teme. Ti materijali mogu biti pisani ili vizualni. Pažljivo birajte grupu u koju ćete uključiti učenika s teškoćama. Neka bude aktivan sudionik čavrljanja i svih ostalih aktivnosti vezanih uz obradu lektire.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu u dogovoru s učiteljem/učiteljicom Tehničke kulture izraditi/nacrtati maketu/tlocrt omiljenoga mjesta radnje iz romana (primjerice sobe glavnoga junaka / glavne junakinje) ili nekoga motiva koji asocira na događaje i radnju iz romana.
U digitalnom alatu Padlet objavite nekoliko ulomaka iz romana za djecu i mlade u kojima je izražen neki problem s kojim se susreću tinejdžeri u svakodnevnom životu. Mogu to biti dječji strahovi, prve ljubavi, prijateljstvo, izazovi koje nose društvene mreže, pretjerano igranje računalnih igara, problemi u školi i sl.
Učenici rade u paru. Čitaju ulomke iz romana i razgovaraju o pročitanim tekstovima. Iznose svoje stavove o prikazanim problemima s kojima se susreću likovi u ulomcima iz romana. Povezuju prikazane događaje sa stvarnim životom. Zaključke svojih razgovora upisuju u obliku komentara ispod svakog ulomka.
Parovi se potom spajaju u grupe i komentiraju sve objave učenika ispod ulomaka iz romana. Vode kratak razgovor u grupi o zaključcima koje su iznijeli parovi. Uspoređuju mišljenje i stavove unutar grupe.
Učenici zatim rade individualno. Osmišljavaju govor u kojem će se osvrnuti na odabrani ulomak iz romana za djecu i mlade i obratiti se liku iz romana. U svojem govoru učenici trebaju predložiti liku iz romana kako da riješi svoj problem ili prikazati mu primjer iz svojega života u kojemu pokazuju da razumiju i suosjećaju s odabranim likom.
Izradite razrednu grupu u digitalnom alatu Flipgrid i podijelite s učenicima njihova korisnička imena. Podijelite s učenicima kod za pristup grupi. Kreirajte i temu i opis zadatka. Učenici trebaju snimiti govor prema predlošku koji su napisali. U svoj govor mogu uvrstiti i različite efekte (osjećajnike, naljepnice, okvire, fotografije). Nakon što svi učenici učitaju svoje govore, dogovorite rok za pregledavanje i vršnjačko vrednovanje govora prema kriterijima koje prethodno postavite unutar zadatka.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatom. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Tekstove koje će učenici čitati grafički prilagodite. Neke od preporuka za prilagodbu su: margina barem 2,5 centimetara sa svih strana, lijevo poravnanje teksta, fontovi Arial, APHont, Antique Olive, Gotham, Futura, Helvetica, Tahoma, Verdana, prored 1,25 između redova, crni ili tamnoplavi tekst kombiniran s bijelom podlogom koja ne bliješti, podebljavanje i podcrtavanje teksta puno su bolja opcija za naglašavanje teksta nego ukošena slova, izbjegavati rastavljanje riječi na kraju retka. Naglasite ključne pojmove, ideje ili činjenice bojama, podcrtavanjem ili korištenjem drugih vizualnih oznaka. Ovo može pomoći učenicima da uoče najvažnije informacije i lakše ih zapamte.
Koristite se strukturiranim obrascima ili šablonama za rezimiranje informacija. Ti će obrasci pomoći učeniku i u završnoj aktivnosti pripremanja govora.
Ne inzistirajte na javnome govoru ili čitanju ako učenik to ne želi.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu pročitati roman čiji im se ulomak najviše svidio i napisati e-poruku liku iz romana u kojemu će iznijeti svoje misli i stajališta o postupcima glavnoga junaka. Dat će mu prijedloge kako bi trebao postupiti u pojedinim situacijama.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.