Aktivnost započnite pitanjem što su tiskani mediji. Navedite učenike na to da nabroje što više medija u tiskanom obliku, a potom ih pitajte čitaju li novine ili časopise rijetko, ponekad ili često.

Na ploču napišite najčešće naslove novina ili časopisa koji su učenicima poznati. Potaknite ih na to da neke od njih potraže s pomoću Google tražilice, a možete im neke novine prikazati i u tiskanom obliku. Za primjer možete uzeti i tekstove iz školskoga časopisa ako ga škola ima.

Prolistajte novine. Imate li mogućnost, to možete učiniti i uz šalicu čaja te na taj način stvoriti opuštajuće ozračje u učionici kako bi učenici došli do zaključka da se i na takav način može doći do najnovijih informacija i da ljudima takav način predstavlja ugodu.

Zajedno komentirajte što se sve u jednim novinama može naći. Pročitajte najzanimljivije naslove i raspravite o tome koji bi dio novina bio najzanimljiviji mladima, a koji starijoj populaciji, što se nalazi na prednjim, a što na zadnjim stranicama, kako bi trebala izgledati naslovnica i sl.

Pitajte učenike tko sve piše tekstove u novinama. Razgovarajte koja obilježja mora imati novinar i po čemu se oni razlikuju.

Učenicima možete prikazati jednu lažnu vijest unaprijed pripremljenu s pomoću digitalnog alata ClassTools (Breaking News Generator). Ta vijest može biti vezana i uz neki školski događaj, starijeg datuma ili iz budućnosti, s lažnom fotografijom i sl. Bitno da učenici prepoznaju da je ona lažna. Komentirajući vijest, učenici će doći do zaključka da vijesti moraju biti istinite i aktualne. Potom ih uputite na jednu vijest u novinama koje ste prethodno listali. Zamolite učenike da postave sva pitanja na koja ta vijest odgovara. Na taj će način doći do zaključka na koja pitanja vijest mora odgovarati. Zamolite učenike da u paru osmisle jednu vijest koja je vezana za razredni odjel, ali na način da istu vijest napišu objektivno i subjektivno. Nekoliko parova čita vijesti, a zatim vođenim razgovorom i uspoređujući ih s onima iz novina dolaze do zaključka da vijest mora biti objektivna.

Nakon što su učenici došli do zaključka što je vijest i koja su novinarska načela, zadajte im zadatak da u paru prouče primjer izvješća koji ste im prethodno pripremili u Word dokumentu i da zapišu koje su razlike i sličnosti između vijesti i izvješća. Jedan par neka pročita odgovor pa zajednički komentirajte.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Učeniku s oštećenjem vida omogućite čitanje online izdanja novina (uz pomoć čitača) ili u knjižnici za slijepe posudite časopis na Braillovu pismu.

Za neke učenike s teškoćama bit će potrebno izabrati jednostavnije časopise ili ih samostalno izradite (s osnovnim rubrikama). Učenicima s teškoćama može biti potrebno više vremena ili alternativni pristupi u izvršavanju istraživačkih zadataka. Omogućite im dodatno vrijeme, rabite tehnologiju kao alat za pristup informacijama ili dopustite alternativne načine izražavanja, kao što su usmena prezentacija umjesto pisanja. Dajte jasne i konkretne upute učenicima kako biste im pomogli da se usmjere i organiziraju tijekom istraživanja. Prilagodite tijek istraživanja kako bi išao postupno, korak po korak, te im olakšajte razumijevanje procesa. Prilagodite način vrednovanja napretka učenika s teškoćama kako biste istaknuli njihove individualne sposobnosti.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele mogu provesti malo istraživanje o tome koliko njihovi prijatelji i članovi obitelji čitaju tiskane medije, koje tiskovine najčešće čitaju, koji su časopisi najpopularniji i zašto. O tome mogu napisati izvješće te ga pročitati ostalim kolegama, ali i objaviti u školskim novinama.

Učenike podijelite u dvije grupe. Svaki učenik unutar prve grupe bira svoj par na način da izvlači papiriće na kojima su napisana novinarska načela: aktualnost, objektivnost, istinitost, zanimljivost. Na isti način parovi se biraju i unutar druge grupe.

Zadatak parova prve grupe bit će izraditi umnu mapu s ključnim pojmom vijest, a parovi druge grupe radit će umne mape s ključnim pojmom izvješće. Umne mape izrađuju s pomoću digitalnog alata Popplet. Svoje uratke učenici postavljaju u digitalni alat Lino, a zatim ih potaknite na to da vrednuju umne mape ostalih parova na temelju kreativnosti i sadržajnosti. Odaberite dva najuspješnija para koja će u sljedećoj aktivnosti imati poseban zadatak, odnosno prednost. Prije novoga zadatka komentirajte s učenicima koje su razlike i sličnosti između vijesti i izvješća i zašto se kaže da je vijest kraljica novinarstva.

Pobjednički parovi sada dobivaju zasluženu prednost, a to je odabir naslova razrednih novina i tema koje će rasporediti ostalim parovima. Ovdje im možete pomoći i predložiti im neke od tema, npr. obilježavanje nekoga dana, vijesti iz grada i sl.

Pobjednički parovi ostalim parovima zadaju jednu temu. Istu temu može imati i više parova. Zadatak je svakoga para napisati jednu vijest i jedno izvješće na temu koju su dobili i priložiti fotografiju koju su sami snimili ili preuzeli s pomoću digitalnog alata Canva. Isti alat koristit će i pri izradi vijesti i izvješća. U alatu Google Classroom postavite poveznicu na određeni predložak i omogućite suradnju na predlošku. Svaki par uređivat će jednu stranicu, a pobjednički parovi naslovnicu svojih razrednih novina.

Ovu aktivnost možete provesti i na način da učenicima zadate književni ili neknjiževni tekst na temelju kojeg će pisati vijesti i izvješća, djelo za cjelovito čitanje, nastavne sadržaje iz povijesti jezika koje će predstaviti na ovaj način i sl.

Dajte učenicima da to učine tijekom nekog određenog razdoblja, a zatim zajednički prolistajte razredne novine i komentirajte svaku stranicu te ispravite eventualne pogreške.

U digitalnom alatu u kojem inače provodite nastavu na daljinu, primjerice alatu MS Teams, dogovorite s učenicima termin online sastanka. Tijekom videosastanka učenike podijelite u dvije grupe i objasnite ima zadatak i tijek rada.

Zadatak prve grupe bit će izraditi umnu mapu s ključnim pojmom vijest, a parovi druge grupe radit će umne mape s ključnim pojmom izvješće. Umne mape izrađuju s pomoću digitalnog alata Popplet. Prilikom izrade umnih mala trebaju pripaziti na novinarska načela: aktualnost, objektivnost, istinitost, zanimljivost. Svoje uratke učenici objavljuju kanalu u digitalnom alatu MS Teams, a zatim ih potaknite na to da međusobno vrednuju umne mape na temelju kreativnosti i sadržajnosti.

Prije novoga zadatka organizirajte zajednički videosastanak tijekom kojega komentirajte s učenicima koje su razlike i sličnosti između vijesti i izvješća i zašto se kaže da je vijest kraljica novinarstva. Također, dogovorite i osmislite naslov razrednih novina i tema koje će pokrivati, npr. obilježavanje nekoga dana, vijesti iz grada i sl.

Neka se učenici dogovore s kim će raditi u paru u nastavku aktivnosti. Zadatak je svakoga para napisati jednu vijest i jedno izvješće na temu koju su dobili i priložiti fotografiju koju su sami snimili ili preuzeli s pomoću digitalnog alata Canva. Isti alat koristit će i pri izradi vijesti i izvješća. U kanalu u digitalnom alatu MS Teams postavite poveznicu na određeni predložak i omogućite suradnju na predlošku. Svaki par uređuje jednu stranicu, a jedan par i naslovnicu razrednih novina.

Ovu aktivnost možete provesti i na način da učenicima zadate književni ili neknjiževni tekst na temelju kojeg će pisati vijesti i izvješća, djelo za cjelovito čitanje, nastavne sadržaje iz povijesti jezika koje će predstaviti na ovaj način i sl.

Dajte učenicima da to učine tijekom nekog određenog razdoblja, a zatim zajednički prolistajte razredne novine i komentirajte svaku stranicu te ispravite eventualne pogreške.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Objasnite nove riječi (novinarska načela) primjerima iz svakodnevnoga života.

Umne mape trebaju biti jednostavne i pregledne. Rabite jasan raspored, jednostavne simbole i ograničite broj grana ili veza na mapi.

Prilagodite vizualne elemente umnih mapa prema potrebama učenika. Neka to budu veći fontovi, kontrastnih boja ili pozadinskih boja kako bi se poboljšala vidljivost i čitljivost.

Učenicima možete pružiti dodatnu podršku koristeći se slikovnim ili grafičkim elementima na umnoj mapi. Možete rabiti ilustracije, slike ili simbole koji će olakšati razumijevanje pojma ili ideje.

Umne se mape mogu izrađivati postupno kako bi se omogućilo učenicima da se usredotoče na manje informacija odjednom. Možete rabiti postupno povećanje složenosti umne mape kako bi se učenici postupno upoznali s novim pojmovima. U dogovoru s učenikom odaberite s kim će raditi u paru. Za sve aktivnosti koje učenik treba odraditi kod kuće izradite dodatne pisane upute ili podsjetnik u kome će učenik bilježiti je li obavio sve što treba. Provjerite je li učenik razumio sve upute i prema potrebi dodatno mu pojasnite njegove zadatke.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Popplet, Canva, MS Teams. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele mogu napraviti Vennov dijagram u kojem će napisati sličnosti i razlike između vijesti i izvješća. Vennov dijagram rade s pomoću digitalnog alata ClassTools, a poveznicu postavljaju na istu Lino ploču kao podsjetnik ostalim učenicima. Možete ih potaknuti na to da napišu nekoliko istinitih i lažnih vijesti i izvješća, a ostali učenici prepoznaju koja je vrsta teksta i koje su vijesti istinite.

Na početku aktivnosti učenike uputite na to da na mrežnoj stranici Školski rječnik hrvatskog jezika potraže riječ anketa. Jedan učenik neka pročita značenje riječi. Pitajte ih jesu li se ikad susreli s anketom i čemu ona služi. Učenicima pokažite primjer ankete unaprijed pripremljene u digitalnom alatu Forms. Možete im prikazati i primjer na nekoj mrežnoj stranici za koju znate da je provjerena, ili primjer iz školskoga časopisa ako ga škola ima.

S pomoću digitalnog alata ClassDojo učenike podijelite u grupe od triju učenika. Pripremite onoliko tema za anketu koliko ima grupa. Neke od tema mogu biti: lažna vijest, čitamo li dovoljno, koliko smo naivni, sigurno pretraživanje, ovisnost o mobitelima i sl.

Učenici svake grupe biraju temu za anketu na način da njihovi predstavnici najbrže i točno riješe zadatak. Pripremite im kratak kviz s pomoću digitalnog alata Kahoot s pitanjima o vijesti, izvješću i novinarskim načelima. Na taj ćete način potaknuti natjecateljski duh, ali i ponoviti ono što su prethodno učili.

Predstavnici grupa biraju teme onim redom kako im je bio poredak u kvizu.

Svaka grupa trebala bi osmisliti 5 do 10 pitanja na dobivenu temu. Svoje ankete oblikuju s pomoću digitalnog alata Forms. Poveznicu na anketu postavljaju u virtualni prostor za suradnju MS Teams kako bi ih učenici ostalih grupa riješili. Nakon što su svi ispunili ankete, grupe proučavaju dobivene rezultate, a potom na temelju tih podataka oblikuju izvješće. Izvješće postavljaju u zajedničke razredne novine napravljene s pomoću digitalnog alata Canva.

Zajednički pročitajte sva izvješća i komentirajte dobivene rezultate.

Svoje razredne novine možete objaviti i na mrežnoj stranici škole.

Za kraj aktivnosti potaknite učenike na to da s pomoću mrežnih stranica istraže na koji način možemo provjeriti je li vijest istinita ili lažna i koji nam digitalni alati pritom mogu pomoći. Kako biste se nasmijali, zamolite učenike da osmisle jednu lažnu vijest koja će biti duhovita, a vezana je za razredni odjel. Lažne vijesti rade s pomoću digitalnog alata ClassTools (Breaking News Generator), a fotografije u lažnim vijestima neka budu autorske.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Temu ankete za grupu u kojoj je učenik s teškoćama prilagodite njegovim interesima.

Nemojte vremenski ograničavati grupu u kojoj je učenik s teškoćama ili prilagodite pitanja tako da i on mogao brzo odgovarati.

Učenicima s teškoćama može biti potrebno više vremena ili im mogu biti potrebni alternativni pristupi u izvršavanju istraživačkih zadataka. Omogućite im dodatno vrijeme, rabite tehnologiju kao alat za pristup informacijama ili dopustite alternativne načine izražavanja, kao što su usmena prezentacija umjesto pisanja izvješća.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele mogu napraviti prezentaciju s pomoću digitalnog alata Genially u kojoj će sažeti sve što su naučili o novinarskim načelima, vijesti, izvješću, prepoznavanju lažnih vijesti i sl. Prezentaciju mogu prikazati učenicima nižih razreda na njihovim satima razrednika i osvijestiti važnost prepoznavanja lažnih vijesti, odnosno osvijestiti činjenicu da se ne treba vjerovati svemu što se pročita te da informacije treba provjeravati na provjerenim stranicama i tiskovinama.