Unaprijed učenicima pripremite nekoliko fotografija koje prikazuju nasumično poredani tijek događaja nekog lika. Fotografije možete prikazati s pomoću prezentacije napravljene u digitalnom alatu PowerPoint ili ispisane i poredane na konopac te pričvršćene kvačicama. Pripremite onoliko fotografija koliko ima i dijelova fabule.
Nasumce odaberite nekoliko učenika koji će fotografije poredati onim redom kako se događaj odvijao. Na taj će način učenici ponoviti dijelove fabule.
Učenike podijelite u nekoliko grupa. Svaka grupa zajednički smišlja priču sa svim dijelovima fabule. Temu priče možete zadati vi ili učenici mogu osmisliti priču prema svojoj ideji ili prema fotografijama s početka aktivnosti.
Učenici priču mogu napisati i u alatu Word koji ćete ispisati.
Svaka grupa izrezuje pet dijelova svoje priče kako bi dobila slagalicu. Svoju slagalicu daje drugoj grupi koja bi događaje trebala poredati onim redom kako su se događali.
Zajednički pročitajte sve priče i potaknite razgovor o događajima u pričama. U vođenom razgovoru učenici će uočiti da se događaji odvijaju prema kronološkom slijedu.
Nakon ovog dijela s učenicima možete odigrati jednu igru. Prvi učenik smišlja rečenicu, drugi ponavlja rečenicu i nastavlja s novom rečenicom i tako redom dok priča ne dođe do kraja. Možete podijeliti učenike u pet grupa tako da učenici prve grupe smišljaju rečenice vezane za uvod, druga grupa smišlja rečenice za zaplet i tako redom. Iako je dio određene grupe, svaki učenik smišlja svoju rečenicu. Pritom mora paziti da ne osmisli rečenicu koja pripada nekom drugom dijelu fabule. Možete uvesti i dodatna pravila koja će potaknuti zabavu i natjecateljski duh.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Učeniku s oštećenjem vida osigurajte podršku vršnjaka koji će mu opisati fotografije.
Učenicima s teškoćama jasno definirajte zadatke i ulogu u grupnom radu. Učinite ga aktivnim sudionikom u skladu s njegovim mogućnostima.
Neka učenik s teškoćama bude prvi koji će smišljati rečenicu tako da ne mora pamtiti ili ponavljati prethodne. Dajte učenicima dovoljno vremena za osmišljavanje rečenica. Možete im pomoći tako da vi započnete rečenicu koju oni moraju nadopuniti, završiti. Ako učenici budu ponavljali rečenice koje su osmislili, drugi učenici pazite da te rečenice ne budu preduge ili olakšajte učenicima zapamćivanje nekom od mnemo tehnika.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu ilustrirati svoju priču i na taj način dobiti slikovnicu. U suradnji sa školskim knjižničarom slikovnicu učenici mogu čitati učenicima nižih razreda, poticati ih na čitanje i pisanje priča, vježbati čitanje i sl. Slikovnice možete poslati i na razne literarne natječaje.
Učenike zamolite da unaprijed pripreme desetak fotografija koje prikazuju najvažnije događaje iz njihova djetinjstva.
Pitajte ih što je to vremenska lenta, što se na njoj obilježava. Vođenim razgovorom učenici će doći do zaključka da su događaji na vremenskoj lenti poredani kronološki.
Zadajte im zadatak da s pomoću digitalnog alata Genially, koji nudi predloške za vremensku lentu, naprave jednu lentu koja će pratiti događaje iz njihova djetinjstva onim redom kako su se događali.
Zadajte im i dodatne smjernice. Svaka lenta trebala bi imati desetak događaja. Događaj bi trebalo prikazati fotografijom i kratkim tekstom koji ga opisuje te godinom u kojoj se on dogodio.
Možete učenike zamoliti da to budu neki duhoviti događaji kojima će probuditi znatiželju svojih vršnjaka i nasmijati ih.
Kako biste učenike dodatno motivirali, možete im zadati i da na svoje vremenske lente dodaju događaje za koje bi voljeli da se dogode u budućnosti, kako zamišljaju svoju budućnost. Fotografije za taj dio lente mogu preuzeti s pomoću digitalnog alata Pixabay.
Kada su sve vremenske lente gotove, zamolite učenike da u paru osmisle kriterije po kojima će vrednovati lente. Svaki učenik prikazuje svoju lentu, a ostali učenici ih u paru vrednuju prema kriterijima koje su osmislili.
S pomoću digitalnog alata Mentimeter učenici mogu glasati za najuspješniju lentu, a vi toga učenika možete nagraditi nagradom po svojem izboru.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Prema potrebi smanjite broj fotografija na vremenskoj lenti (time i količinu teksta koji učenici trebaju napisati). Učenici mogu fotografije opisivati i samo jednom riječju. Unaprijed dogovorite s učenikom i njegovim roditeljima koje ćete fotografije ili događaje postaviti na vremensku lentu.
Vremensku lentu možete uvećati ako učenik ima potrebu za većim prostorom za pisanje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu napisati priču prema svojoj vremenskoj lenti ili lenti svojega prijatelja iz razreda. Priču može napisati s pomoću digitalnog alata BookCreator pa će na taj način dobiti digitalnu knjigu. Možete i izmiješati događaje više učenika pa će priče biti smiješnije i zanimljivije, a ostali će ih učenici rado željeti čuti ili pročitati.
Na početku aktivnosti učenike podijelite u nekoliko grupa po četiri člana.
Svaka grupa s pomoću digitalnog alata Wordwall, koji nudi opciju slučajnoga kotača, smišlja elemente koji će ostalim učenicima poslužiti kao polazište za kratku priču. Za ovaj dio zadatka učenicima dajte dodatne smjernice, npr. da bi se u kotaču trebali nalaziti mogući zapleti, mogući raspleti, neki od likova, mjesto i vrijeme radnje i sl. Zadajte im i broj svakog elementa.
Kad su učenici pojedine grupe osmislili kotač s elementima kratke fabule, poveznicu dijele s učenicima druge grupe. Vi možete odrediti koja grupa kojoj šalje poveznice.
Učenici grupe koja je dobila poveznicu virtualno vrte kotač dva puta za dva elementa svoje buduće priče. Svaki učenik grupe oblikuje svoju priču prema kronološkom slijedu pazeći pritom na trodijelnu strukturu i pripovjedne tehnike.
Skrenite im pozornost na to da bi priča trebala imati više pripovjednih tehnika i da svi elementi fabule moraju biti zastupljeni.
Zadajte kriterije po kojima će se priča vrednovati, npr. trodijelna struktura, pravopisna i gramatička točnost, zastupljenost elemenata iz kotača, originalnost i sl.
Priče pišu u digitalnu knjigu s pomoću digitalnog alata BookCreator, a mogu postaviti i fotografije koje prate priču. Fotografije mogu preuzeti s pomoću digitalnog alata Pixabay.
Poveznice na svoje digitalne knjige učenici postavljaju u prostor za virtualnu suradnju Google Classroom. Svakoj grupi s početka aktivnosti dodijelite nekoliko digitalnih knjiga koje će vrednovati prema kriterijima koje ste im zadali.
Predstavnik svake grupe čita priču koja je po njezinu izboru najuspješnija, a vi učenike najboljih priča možete nagraditi diplomom koju ste izradili s pomoću digitalnog alata Canva.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Rabite vizualna pomagala poput dijagrama, grafikona ili slika kako biste vizualno prikazali različite pripovjedne tehnike.
Postavljajte učenicima pitanja koja ih potiču na razmišljanje o pripovjednim tehnikama. Na primjer, možete pitati kako bi se priča promijenila da se promijeni glavni lik ili postavka. Potičite ih da izraze svoje ideje i raspravljaju o njima s drugim učenicima kako bi razvili dublje razumijevanje pripovjednih tehnika.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu s pomoću digitalnog alata BookCreator snimiti glasovni zapis svih najboljih priča pa ćete tako dobiti audiodigitalne knjige koje možete poslati na natječaj I ti možeš biti teta/barba pričalica.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.