Započnite aktivnost sljedećim pitanjima: Kako spoznajemo svijet oko sebe? Kako tumačimo ono što vidimo, osjećamo, doživljavamo? Kako stječemo znanje o svijetu oko sebe? Pitajte učenike što oni o tome znaju. Nadovezujte se na njihove odgovore i potaknite ih na to da vam objasne kako znaju to što tvrde da znaju.

Zatim razgovarajte o tome kako nam znanje pomaže u svakodnevnom životu. Kako nam pomaže da znamo pročitati vremensku prognozu ili izračunati postotni račun? Zašto je važno znati slijediti upute o sastavljanju namještaja ili znati prepoznati da je mama uznemirena nakon što je došla s roditeljskog sastanka? Neka Vam na primjerima iz svojeg života objasne zašto je to znanje važno, odnosno kako im pomaže u životu.

Podijelite učenike u parove. Svaki će par dobiti jednu sliku ili fotografiju koju zreba interpretirati. Postavite učenicima pitanja o fotografijama. Primjerice, Na koji način osoba na slici dolazi do spoznaje? ili Koja je vrsta učenja (spoznavanja) prikazana na slici? itd.

Fotografije prikazuju učenike koji slušaju predavanje učitelja u školi, gospođu koja promatra kišu koja pada na njezinu upravo namještenu frizuru, znanstvenika koji rješava kompliciranu matematičku formulu i starca koji namješta televizijsku antenu čitajući upute.

Učenici interpretiraju fotografije i nude različite odgovore. Navodite ih na razumijevanje i razlikovanje različitih vrsta spoznavanja, odnosno dolaženja do znanja, koje se mogu uočiti na fotografijama, a mogu biti apriorne ili aposteriorne prirode.

Neka svaki učenik na internetu pronađe fotografiju koja prikazuje apriornu ili aposterironu spoznaju te ju postavi u digitalni alat Padlet.

Na kraju prikažite prikupljene fotografije i komentirajte ih zajedno s učenicima. Ako su negdje pogriješili, zajedno s ostalima u razredu, timski, ispravite pogrešku.

Učenicima postavite uvodna pitanja na virtualnom zidu u alatu Padlet. Omogućite im da dopisuju svoje odgovore i primjere iz svojeg života. Razgovarajte o njihovim odgovorima u realnom vremenu ako ih imate na nekoj od videoplatformi (npr. Flipgrid). Podijelite ih u online parove i pošaljite svakom paru fotografiju o kojoj će razgovarati. Interpretaciju fotografije svaki par može napisati na zid, gdje može zalijepiti i fotografiju koja prikazuje aposteriornu/apriornu spoznaju.

Učenici s teškoćama u razvoju heterogena su skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Učenika s teškoćama stavite u par s učenikom s kojim se inače druži i koji će mu, prema potrebi, pružiti vršnjačku potporu.
Učeniku s oštećenjem vida osigurajte podršku učenika iz razreda koji će mu opisati vizualne informacije vezane za fotografije.
Provjerite s učenikom razumije li uporabu zadanog alata Padlet. Ako je potrebno, demonstrirajte mu korake, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada uporabom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu. Pisane upute trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine najmanje 14 pt, prored između riječi i redaka, jasne slike dobrog kontrasta).
Osigurajte dovoljno vremena za rad i ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik pri izvršavanju zadataka.

Ako izvodite aktivnost u online okruženju, provjerite s učenikom s teškoćama je li mu potrebno nešto dodatno objasniti vezano za postavljena pitanja i predmetnu fotografiju. Potaknite učenike u paru na suradnju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više, mogu istražiti vrste znanosti u kojima je svojstvenije apriorno ili aposteriorno zaključivanje. Zamolite učenike da se za pomoć obrate školskim nastavnicima u području prirodoslovlja. Uz njihovu pomoć učenici mogu izraditi tablicu za prikaz različitih metoda za donošenje zaključaka u različitim znanostima. Komentirajte s učenicima prikupljene podatke i prikažite ih ostalima u razredu.

Neka na početku aktivnosti podignu ruke oni učenici koji provjeravaju istinitost informacija na internetu prije nego što ih podijele ili prije nego što počnu u njih vjerovati. Također, razgovarajte s učenicima koji su podignuli ruku kako to čine te raspravite s onima koji nisu podignuli ruku, o tome zašto to ne čine i misle li da je dobro što to ne čine.

Zatim razgovarajte o tome kako dolazimo do spoznaje o istinitosti čega. Zamolite učenike da vam daju primjere iz svojeg života u kojima su spoznali neke istine. Pitajte ih neka objasne zašto je važno da znamo da je nešto istina, a ne poluistina ili laž. Možete im dati i jedan od mnogih primjera lažnih vijesti na internetu i objasniti im na koji način vjerovanje u navedenu vijest može rezultirati teškim posljedicama (i za pojedinca i za čovječanstvo).

Pogledajte s učenicima videozapis Priroda istine – epistemologija u trajanju od pet minuta (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odabrati engleski - automatski generirano - i zatim hrvatski). Prije gledanja videozapisa uputite učenike na vođenje bilježaka te zapisivanje barem jednog novog pojma.

Zatim razgovarajte o razlikama između korespondencijske teorije, koherencijske teorije i pragmatizma. Možete zapisivati na ploču razlike koje učenici uočavaju. Neka pokušaju s pomoću primjera izloženih u videozapisu objasniti svojim riječima pojedinu teoriju istine. Pohvalite točne odgovore.

Nakon toga podijelite učenike u tri grupe. Neka svaka grupa izradi prezentaciju o jednoj od triju teorija istine (korespondencijska, koherencijska i pragmatična) služeći se digitalnim alatom Prezi.

Potaknite ih na to da se tijekom izrade prezentacije koriste naučenim ključnim pojmovima i primjerima. Neka spomenu i filozofe koji su zastupali određenu teoriju. Nakon aktivnosti svaka grupa izlaže svoju prezentaciju ostalima u razredu.

Učenici s teškoćama u razvoju heterogena su skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Učeniku s oštećenjem vida osigurajte podršku učenika iz razreda koji će mu opisati vizualne informacije vezane za prikazani videozapis. Učenika s oštećenjem sluha smjesite blizu izvora zvuka.
Učenika s teškoćama uključite u grupu koja mu može, prema potrebi, pružiti podršku.
Provjerite s tim učenikom razumije li uporabu zadanog alata Prezi. Ako je potrebno, demonstrirajte mu korake, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada uporabom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu. Pisane upute trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine najmanje 14 pt, prored između riječi i redaka, jasne slike dobrog kontrasta).
Osigurajte dovoljno vremena za odgovor i ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik tijekom rasprave.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji pokazuju dodatni interes za nastavni sadržaj, mogu istražiti teoriju nihilizma u epistemologiji te izraditi prezentaciju u digitalnom alatu Haiku Deck koji služi za izradu i prikaz prezentacija. U prezentaciji se mogu osvrnuti na razloge za filozofsko opravdanje teorije nihilizma o pitanju istine. Prezentacije neka predstave ostalima u razredu.

Napišite na ploču dvije riječi: Istina i istina. Pitajte učenike po čemu se te dvije riječi razlikuju, ali u filozofskom smislu. Što je Istina pisana velikim početnim slovom, a što je istina pisana malim slovom? Neka iznesu svoja razmišljanja o tome koja istina više zanima filozofe i zašto. Potaknite ih na argumentirano iznošenje tvrdnji.

Pitajte ih zašto nam je važno u životu znati istinu bez obzira na to jesmo li filozofi ili ne. Neka navedu neke situacije iz svojeg života u kojima im je bilo važno znati istinu. Razvrstajte navedene situacije na one koje povezujete s istinom pisanom malim slovom i na one koje povezujete s istinom pisanom velikim početnim slovom. Neka vam zatim daju primjere za neke istine pisane velikim slovom koje bi oni osobno željeli znati (primjerice, postoji li Bog, jesmo li stvarni, ima li života poslije smrti i sl.). Za to se mogu poslužiti sadržajem u udžbeniku. Možete im dati i već pripremljene primjere za dvije istine pa neka ih razvrstaju (npr. istina o tome je li osoba x počinila zločin ili ne; istina o tome je li učenik x prepisivao na ispitu ili nije; istina o tome postoje li brojevi kao koncepti neovisno o nama itd.).

Zatim pogledajte videozapis Što je istina? (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odabrati engleski - automatski generirano - i zatim hrvatski). Potaknite ih na to da tijekom gledanja videa ključne informacije zapišu u bilježnice. Zatim u digitalnom alatu Wooclap napravite interaktivni kviz za provjeru razumijevanja. Pitanja mogu biti sljedeća: Kako Simon Blackburn objašnjava deflacionizam?, Kako Raymond Tallis objašnjava korespondencijsku i minimalističku teoriju o istini?, Kako voditelj objašnjava argument relativista?, Koje četiri teorije istine uvodi Tallis?, Koji primjer istinitog vjerovanja koje nije znanje navodi voditelj?, Kako John Hawthorne objašnjava znalačko vjerovanje? itd.

Podijelite učenike u grupe. Svaka grupa u alatu WordPress izrađuje internetsku stranicu o nekoj od teorija istina spomenutih u videozapisu. Također, stvaraju interaktivni sadržaj na svojim internetskim stranicama. Gotove mrežne stranice grupe predstavljaju u razredu.

Potaknite učenike na međusobno vrednovanje grupnih radova prema sljedećim kriterijima: preglednost sadržaja, točnost navoda ili pojmova i zanimljivost primjera iz svakodnevnog života. Pohvalite izvrsna izlaganja.

Učenici s teškoćama u razvoju heterogena su skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Potaknite učenika s teškoćama na sudjelovanje u raspravi postavljajući mu potpitanja vezana za temu.
Provjerite s tim učenikom razumije li uporabu zadanih alata Wooclap i WordPress. Ako je potrebno, demonstrirajte mu korake, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada uporabom spomenutih alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatima. Pisane upute trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine najmanje 14 pt, prored između riječi i redaka, jasne slike dobrog kontrasta).
Učenika s teškoćama smjestite u grupu koja mu može, prema potrebi, pružiti podršku. Osigurajte dovoljno vremena za rad i ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik pri izvršavanju zadataka.
Učeniku s teškoćama omogućite dovoljno vremena za rješavanje kviza.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji iskazuju dodatni interes za nastavni sadržaj, mogu istražiti kako bi logika finkcionirala bez pojma istine. Neka se prisjete tablica istinosnih vrijednosti o kojima su učili na satu Logike (Vidi: scenarij poučavanja LOG SŠ 3.6., aktivnost Tablicom do istine). Neka istraže logički pojam istine i kako se (ako se) on razlikuje od pojmova velike istine i male istine u ovoj aktivnosti.

Učenici mogu izraditi prezentaciju o svojem istraživanju u alatu Prezi te ju izložiti u razredu.