Aktivnost počnite podjelom učenika u grupe u kojima su po četiri učenika. Učenike u grupe možete podijeliti tako što prije nastave svakom učeniku zalijepite papirić u boji ispod stolice. Učenici s istom bojom papirića čine istu grupu.
Svakoj grupi zadajte da riješi dva rebusa. Rješenja rebusa su Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca te Kraljevina Jugoslavija. Nakon što učenici riješe rebus, postavite im pitanja: Koja ste rješenja dobili? Jeste li već čuli za te političke tvorevine? Kada su one nastale? Što mislite, razlikuje li se politički život u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji? Zašto tako smatrate? Nakon što učenici odgovore na postavljena pitanja, najavite im temu nastavnog sata, a to je politički život u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji.
Nakon što ste im najavili o čemu će učiti, učenike unutar grupe podijelite u parove. Svaki par dobiva različit zadatak. Jedan par mora istražiti politički život u Kraljevini SHS, a drugi politički život u Kraljevini Jugoslaviji. Nastavnik materijale može prirediti i postaviti na MS OneDrive. Materijale nastavnik može izraditi prema podatcima dostupnima u sljedećim člancima: Pregled općeg političkog stanja u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, Politička prava i slobode na hrvatskim područjima u prvoj Jugoslaviji u razdoblju od 1929. do 1941., Položaj Hrvatske i Hrvata u karađorđevićevskoj Jugoslaviji u svjetlu tadašnjeg tiska. Rezultate svojega istraživanja neka prikažu u obliku prezentacije u alatu MS PowerPoint. Nakon što dovrše prezentacije svaki par predstavlja svoj zadatak unutar svoje skupine, odnosno svaki par u skupini izlaže rezultate svojega istraživanja. Nakon što oba para izlože rezultate istraživanja, usmjerite učenike na novi zadatak gdje s pomoću digitalnog alata Padlet izrađuju Vennov dijagram sa svojim zapažanjima o sličnostima i razlikama političkog života u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji.
Kad učenici obave zadane zadatke, odaberite nekoliko grupa koje će predstaviti svoje ploče sa zaključcima. Neka objasne sličnosti i razlike u političkom životu Kraljevine SHS i Jugoslavije. Možete ih potaknuti na razmišljanje o tome u kojoj bi državi radije živjeli. Neka svoje mišljenje potkrijepe argumentima.
Podijelite učenike u parove i zadatak im je usporediti političko stanje u Kraljevini SHS, Kraljevini Jugoslaviji i Republici Hrvatskoj danas. Svoje zaključke neka predstave u razredu, a prema želji ih mogu oblikovati u Vennov dijagram u digitalnom alatu Piktochart.
Učenici s teškoćama su heterogena skupina pa tijekom pružanja potpore treba uzeti u obzir njihove jake i slabe strane te pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima svakog učenika. Prije izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama važno je osigurati preduvjete za uključivanje u rad i doživljaj uspjeha.
Najavite sve aktivnosti kako bi se učenici mogli pripremiti za različite zadatke te rad u skupini i parovima, pogotovo ako u razredu imate učenika s poremećajem iz autističnog spektra i to s pomoću natuknica ili vizualne potpore. Nakon podjele učenika, skupinu u kojoj se nalazi učenik s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u svoju blizinu kako biste češće mogli provjeravati rad grupe i, prema potrebi, učenika usmjeravati na zadatak tihom uputom ili dodirom po ramenu. Potičite suradnju učenika i uključivanje učenika s teškoćama u aktivno sudjelovanje. Možete podijeliti uloge svakom učeniku, no uzmete u obzir specifičnosti učenika s teškoćama i njegovim jakim stranama.
Pri podjeli učenika u parove uzmite u obzir značajke i mogućnosti učenika s teškoćama. Učenika s teškoćama smjestite u par s učenikom koji nema teškoće u svladavanju gradiva, koji će mu moći pružiti potporu i motivirati ga na rad. Rad para u kojem je član učenik s teškoćama češće provjerite, ponudite dodatnu potporu i upute. Provjerite kako se učenik s teškoćama snalazi u digitalnim alatima MS oneDrive i Padlet, potičite aktivnost oba učenika u paru, neka učenik s teškoćama obavi one zadatke koje je u mogućnosti. Primjerice, ako je riječ o učeniku sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija), neka učenik s kojim je u paru čita materijale ili piše natuknice, a učenik s teškoćama može odraditi vizualni dio zadatka. Pri izlaganju u skupinama, vodite računa o tome da ne izlaže učenik s teškoćama ako mu to izaziva stres i nelagodu (primjerice, učenik s jezičnim teškoćama).
Tijekom rada u digitalnom alatu Padlet i zapisivanja zapažanja učenika o sličnostima i razlikama političkog i društvenog života u Kraljevini SHS i Jugoslaviji, provjerite kako se učenik s teškoćama snalazi u navedenom alatu. Pripremite mu slikovne i pisane upute, prema potrebi pokažite način upotrebe alata. Rad u paru omogućuje da učenik ima potporu u upotrebi alata i pomoć u obavljanju zadatka.
Tijekom predstavljanja Padlet ploča sa zaključcima obratite pozornost na to da učenici s teškoćama izlažu samo ako izraze želju. Ako u razrednom odjelu imate učenika sa strahom od javnoga nastupa ili izraženom anksioznošću te učenika s jezičnim teškoćama, nemojte inzistirati na tome da javno govori. U tom slučaju, neka netko drugi iz grupe izlaže zaključke i uključi se u raspravu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Učenici koji žele znati više neka s pomoću mrežnih pretraživača istraže zagrebačke političke prilike u doba diktature kralja Aleksandra te rezultate istraživanja, koje treba biti popraćeno kratkim izlaganjem, prikažu u obliku novina koje će izraditi s pomoću digitalnog alata Canva.
Aktivnost počnite raspravom o ustavu kao temeljnom dokumentu neke države i načinu njegova donošenja te izmjena. Ponovite s učenicima pojmove ustav i nametnuti ustav, koje su usvojili u 7. razredu. Objasnite im način njegova izglasavanja te potaknite raspravu pitanjem zašto baš dvotrećinska većina donosi ustav.
Nastavite pričom o izborima za Ustavotvornu skupštinu u Kraljevstvu SHS i koji je njezin zadatak. Istaknite da se izbori održavaju tek 1920. što znači da je država bila čak godinu dana bez temeljnog zakona. Usporedite to sa zemljama liberalne demokracije. Učenicima objasnite tko je imao pravo glasa i podijelite im izborne rezultate. Poslužite se podatcima iz knjiga Hrvoja Matkovića „Suvremena politička povijest Hrvatske”, Josipa Horvata „Politička povijest Hrvatske”, svezak drugi i Dragana Markovine „Jugoslavija u Hrvatskoj (1918. – 2018.) – od euforije do tabua”. Pustite učenike da u parovima komentiraju broj glasova i osvojenih mandata pojedinih stranaka. Pitajte ih jesu li neki rezultati iznenađujući te mogu li ih protumačiti.
Učenike podijelite u skupine. Pripremite im materijale koji govore o devet nacrta ustava, raspravi o jednom nacrtu – nacrtu vladajućih i odluci da se ustav izglasa običnom većinom. Također dodajte da dio izabranih zastupnika ne sudjeluje u radu Ustavotvorne skupštine. Materijale postavite na MS OneNote ili Padlet. Učenicima pripremite pitanja koja će im pomoći u razumijevanju sadržaja i izdvajanju najvažnijeg, što odrađuju u alatu Padlet.
Nakon što su odgovorili na postavljena pitanja, usmjerite učeniek na novi zadatak. Svaka grupa ima isti zadatak, a to je analizirati odredbe Vidovdanskog ustava koje ste im pripremili. Učenici rezultate istraživanja prikazuju u obliku plakata koji se doživljava kao vijest u digitalnom alatu Canva. Nakon što dovrše plakate, izaberite nekoliko grupa koje će predstaviti rezultate svojeg istraživanja ostatku razreda.
Završite aktivnost raspravom o načinu donošenja Vidovdanskog ustava i usporedite s načinom donošenja ustava danas te kratkom usporedbom odredbi Vidovdanskog ustava s hrvatskim ustavom.
Organizirajte sastanak izrađujući poveznicu kojom učenici pristupaju digitalnom alatu MS Teams. Potaknite raspravu o ustavu kao temeljnom dokumentu neke države i načinu njegova donošenja te izmjena. Unaprijed pripremite pitanja u digitalnom alatu Mentimeter o pojmovima ustav i nametnuti ustav, koje su učenici usvojili u 7. razredu. Podijelite zaslon s učenicima kako biste zajednički pratili pojavljivanje odgovora, a zatim ih komentirajte. Objasnite učenicima način njegova izglasavanja te potaknite raspravu pitanjem zašto baš dvotrećinska većina donosi ustav. Ukratko objasnite izbore za Ustavotvornu skupštinu u Kraljevstvu SHS i koji je njezin zadatak. Istaknite da se izbori održavaju tek 1920. što znači da je država bila čak godinu dana bez temeljnog zakona. Usporedite to s državama liberalne demokracije. Učenicima objasnite tko je imao pravo glasa i podijelite im rezultate izbora. Poslužite se podatcima iz knjiga Hrvoja Matkovića „Suvremena politička povijest Hrvatske”, Josipa Horvata „Politička povijest Hrvatske”, svezak drugi i Dragana Markovine „Jugoslavija u Hrvatskoj (1918. – 2018.) – od euforije do tabua”. Podijelite učenike u parove koristeći se funkcijom breakout rooms (soba za suradnju). Prema literaturi unaprijed pripremite materijal i smjernice te ih podijelite s pomoću funkcije chat. Učenici će radom u paru komentirati broj glasova i osvojenih mandata pojedinih stranaka te razmijeniti mišljenje o rezultatima. Zatim parove organizirajte u grupe koristeći se funkcijom breakout rooms (soba za suradnju). Učenicima pripremite materijale koji govore o devet nacrta ustava, raspravi o jednom nacrtu – nacrtu vladajućih i odluci da se ustav izglasa običnom većinom. Također dodajte da dio izabranih zastupnika ne sudjeluje u radu Ustavotvorne skupštine. Materijale postavite u digitalnom alatu Padlet. Učenicima pripremite pitanja koja će im pomoći u razumijevanju sadržaja i izdvajanju najvažnijeg, što odrađuju u alatu Padlet. Nakon što su odgovorili na postavljena pitanja, usmjerite ih na novi zadatak. Svaka grupa ima isti zadatak, a to je analizirati odredbe Vidovdanskog ustava koje ste im pripremili. Učenici rezultate istraživanja prikazuju u obliku plakata koji se doživljava kao vijest u digitalnom alatu Canva. Nakon što dovrše plakate, izaberite nekoliko grupa koje će predstaviti rezultate svog istraživanja. Nakon što nekoliko učenika predstavi rad svoje grupe, raspravite o načinu donošenja Vidovdanskog ustava i usporedite s načinom donošenja ustava danas te kratkom usporedbom odredbi Vidovdanskog ustava s hrvatskim ustavom.
Učenici s teškoćama su heterogena skupina pa tijekom pružanja potpore treba uzeti u obzir njihove jake i slabe strane te pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima svakog učenika. Prije izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama važno je osigurati preduvjete za uključivanje u rad i doživljaj uspjeha.
Pri podjeli učenika u grupe podijelite i uloge u skladu s potrebama učenika s teškoćama. Na taj način će svaki učenik dati doprinos grupi. Važno je da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje te da mu olakšate sudjelovanje točno određenim zadatkom kojim će pridonijeti ukupnom radu grupe. Ako je riječ o učeniku sa specifičnim teškoćama učenja kao što su disleksija ili disgrafija, omogućite mu zadatke sa smanjenom potrebom za pisanjem ili čitanjem. Ako je riječ o učeniku s intelektualnim teškoćama, zadajte pojednostavnjene pisane ili slikovne upute i omogućite potporu drugih učenika. Potičite učenike da odgovaraju na postavljena pitanja, ali ne inzistirajte na uključivanju učenika kojima javni nastup ili usmeno izlaganje pred drugima izaziva anksioznost i stres.
Najavite sljedeću aktivnost istraživanja i analize odredbi i učinaka Vidovdanskog ustava, kako bi učenik s poremećajem iz autističnog spektra bio obaviješten o promjenama koje slijede i sljedećim aktivnostima. Također možete organizirati rad uz vizualnu potporu u obliku vizualnog rasporeda. Učeniku s teškoćama unaprijed pripremite materijale kako bi se na vrijeme upoznao s aktivnošću, sadržajem i zadatcima. Provjerite snalaženje učenika s teškoćama u digitalnom alatu Canva. Omogućite pisane i slikovne upute za upotrebu alata koje će biti jezično i grafički prilagođene učenicima s teškoćama.
Tijekom predstavljanja grupnih uradaka i rasprave, obratite pozornost na to da učenici s teškoćama izlažu samo ako se samostalno jave i izraze želju. Ako u razrednom odjelu imate učenika sa strahom od javnoga nastupa ili izraženom anksioznošću te učenika s jezičnim teškoćama, nemojte inzistirati na javnom izlaganju.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Učenici koji žele znati više neka istraže i prikažu sličnosti i razlike Vidovdanskog ustava i ustava Republike Hrvatske. Istraživanje neka prikažu u obliku Vennova dijagrama izrađena u alatu Gliffy.
Podsjetite učenike na obilježja totalitarnih režima. Aktivnost počnite raspravom o diktaturi i njezinim obilježjima. Potaknite učenike na razmišljanje kako bi oni djelovali u uvjetima u kojima je zabranjen rad, kako oni misle da se ipak politički djelovalo i slično.
Podijelite učenike u šest grupa. Možete ih podijeliti tako što učenici ispod stolice imaju zalijepljen papirić u boji te učenici koji imaju istu boju slažu se u istu grupu.
Svakoj grupi zadajte da riješe nekoliko slagalica. Slagalice čine fotografije poznatih političara čije su stranke bile lišene rada nakon proglašenja Šestosiječanjske diktature. Slagalice možete izraditi s pomoću digitalnog alata Puzzlemaker. Nakon što učenici slože slagalice, postavite im pitanja: Što fotografija prikazuje? Prepoznajete li povijesne osobe s fotografija? Ako da, tko su one? Znate li na čelu kojih stranaka su bile?
Nakon što odgovore na postavljena pitanja, usmjerite učenike na novi zadatak. Svaka grupa ima različit zadatak. Prva grupa istražuje Svetozara Pribičevića i njegovo djelovanje u vrijeme diktature. Druga grupa istražuje Vladka Mačeka. Treća grupa istražuje Dragoljuba Jovanovića. Četvrta grupa istražuje Komunističku partiju Jugoslavije u vrijeme diktature. Peta grupa istražuje rad Ante Pavelića. Šesta grupa istražuje rad Josipa Predaveca. Učenici se u istraživanju koriste materijalima koje im je unaprijed pripremio nastavnik. Za pripremu materijala nastavnik se može koristiti knjigama o političkoj povijesti Hrvatske Hrvoja Matkovića i Josipa Horvata. Učenici rezultate istraživanja prikazuju u obliku virtualne priče koju mogu izraditi u digitalnom alatu Emaze. Nakon što dovrše svoje virtualne priče, grupe će predstaviti rezultate istraživanja ostatku razreda prikazivanjem virtualne priče popraćene kratkim izlaganjem. Potaknite ih na razmišljanje i raspravu o tome opravdavaju li diktatorski režim? Koje je njihovo mišljenje o tome i bi li oni jednako tako postupili? Kako bi se osjećali da žive u takvoj državi? Bi li pokušali nešto promijeniti? Kako?
Učenike potaknite na razmišljanje pitanjem postoje li i danas države koje su diktature ili je to isključivo prošlost? Neka objasne svoj odgovor i navedu primjere. Objasnite im da je iznimno važno znati razliku između diktature i demokracije te njihova obilježja kako bi sami mogli prepoznati navedena obilježja u državama danas, ali i u budućnosti.
Učenici s teškoćama su heterogena skupina pa tijekom pružanja potpore treba uzeti u obzir njihove jake i slabe strane te pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima svakog učenika. Prije izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama važno je osigurati preduvjete za uključivanje u rad i doživljaj uspjeha.
Najavite sve aktivnosti kako bi se učenici mogli pripremiti za različite zadatke, pogotovo ako u razredu imate učenika s poremećajem iz autističnog spektra i to s pomoću natuknica ili vizualne potpore. Nakon podjele učenika, skupinu u kojoj se nalazi učenik s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u svoju blizinu kako biste češće mogli provjeravati rad skupine i prema potrebi učenika usmjeravati na zadatak tihom uputom ili dodirom po ramenu. Potičite suradnju učenika i uključivanje učenika s teškoćama u aktivno sudjelovanje.
Podijelite unaprijed zadaće unutar grupe kako bi svaki učenik dao doprinos u zadatku istraživanja i izrade virtualne priče u digitalnom alatu Emaze. Za učenike s intelektualnim teškoćama pojednostavnite pripremljene materijale te istaknite ključne pojmove. Upute za zadatak i smjernice za rad u digitalnom alatu neka budu jednostavne te jezično i grafički prilagođene. Ako je potrebno, pokažite upotrebu digitalnog alata.
U predstavljanje rezultata istraživanja neka se uključe učenici s teškoćama ako žele. Ne inzistirajte na uključivanju ako učenik s teškoćama nije spreman ili mu je takva situacija nelagodna. Za učenika s teškoćama unaprijed pripremite pitanja koja ćete mu postaviti u raspravi kako bi se mogao pripremiti i znao odgovoriti na njih.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Učenici koji žele znati više neka s pomoću mrežnih pretraživača istraže cenzuru tiska u vrijeme diktature u Kraljevini Jugoslaviji. Rezultate istraživanja neka prikažu u obliku prezentacije izrađene u digitalnom alatu Emaze i predstave je ostatku razreda uz kratko izlaganje.
Žebec Šilj, Ivana, Pregled općeg političkog stanja u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, Studia lexicographica, 2018., pristupljeno 2. srpnja 2023.
Janjatović Bosiljka, Položaj Hrvatske i Hrvata u karađorđevićevskoj Jugoslaviji u svjetlu tadašnjeg tiska , Časopis za suvremenu povijest, Vol. 32 No. 3, 2000., pristupljeno 2. srpnja 2023.
Horvat, Josip, Politička povijest Hrvatske, 2. dio, August Cesarec, Zagreb, 1989.
Matković, Hrvoje, Suvremena politička povijest Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih polova Republike Hrvatske, Zagreb, 1995.
Protega, Martina, Politička prava i slobode na hrvatskim područjima u prvoj Jugoslaviji u razdoblju od 1929. do 1941., Pravnik: časopis za pravna i društvena pitanja, Vol. 50. No. 100., 2016., pristupljeno 2. srpnja 2023.
Steindorff, Ludwig, Povijest Hrvatske od srednjeg vijeka do danas, Naklada Jesenski i Turk, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.
Markovina, Dragan, Jugoslavija u Hrvatskoj (1918. – 2018.), Fraktura, Zagreb, 2018.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.