U uvodnom dijelu aktivnosti razgovorom s učenicima provjerite njihovo znanje o pokazateljima razvijenosti (gospodarstvo, bruto domaći proizvod (BDP), bruto domaći proizvod po stanovniku (BDP/ST)).
Učenike podijelite u četiri grupe. Svaka grupa treba imati tablet ili računalo. Učenike u grupe možete podijeliti pomoću papirića u boji ili slučajnim odabirom u aplikaciji e-Dnevnik. Sve grupe zadatke rješavaju u digitalnom alatu MS PowerPoint u paketu Office 365.
Prva grupa istražuje što sve čini životni standard i u radu primjenjuje metodu grozdova asocijacija. Učenici kritički promišljaju o temi i navode osnovne ljudske potrebe. Na temelju fotografija s dviju mrežnih stranica, Voda u Hrvatskoj i Voda u Africi, analiziraju razlike u životnom standardu, tj. u razini vodoopskrbe između razvijenih i nerazvijenih država i zapisuju ih.
Druga grupa na slijepu kartu svijeta ucrtava deset najvećih svjetskih gospodarstava na temelju podataka navedenih na stranici Međunarodnog monetarnog fonda (IMF). Učenici slijepu kartu svijeta preuzimaju sa stranice d-maps i stavljaju je u dokument izrađen u alatu MS PowerPoint. Zatim u nju, služeći se aplikacijom Paint, ucrtavaju najveća svjetska gospodarstva u nijansama jedne boje. Učenici trebaju navesti koji kontinenti nemaju predstavnika među tim gospodarstvima, spomenuti moguće razloge zbog čega je to tako te objasniti po čemu se europski predstavnici razlikuju od ostalih. Trebaju navesti dominantne razloge visokog BDP-a u Kini, SAD-u i Indiji. Zatim trebaju proučiti države i navesti na kojem se kontinentu nalaze. Također, trebaju navesti BDP Hrvatske te kakav je položaj Hrvatske u odnosu na ostale države.
Treća grupa na slijepu kartu svijeta (preuzetu sa stranice d-maps) ucrtava deset država s najvećim BDP-om po stanovniku u 2023. godini (učenici pronalaze podatke na stranici Međunarodnog monetarnog fonda – IMF) u nijansama jedne boje pomoću aplikacije Paint. Učenici trebaju navesti na kojim se kontinentima nalaze te države te moguće razloge njihove razvijenosti. Trebaju istražiti na kojim kontinentima nema nijedne od tih država i navesti moguće razloge zbog čega je to tako. Zatim trebaju navesti BDP Republike Hrvatske i kakav je položaj Hrvatske prema tom pokazatelju.
Četvrta grupa uspoređuje BDP i BDP/ST u 2023. godini. I ti su podatci dostupni na stranici Međunarodnog monetarnog fonda. Učenici trebaju istražiti nalazi li se neka država u obje kategorije i koji su mogući razlozi za to. Zatim trebaju objasniti što je od tog dvoga bolji pokazatelj razvijenosti države i kvalitete života. Kritički trebaju promisliti je li bolji standard života u Indiji, koja je veliko gospodarstvo ili u Lihtenštajnu, koji je mnogo manje gospodarstvo. Trebaju navesti moguće razloge.
Grupe ukratko izlažu svoje zaključke i dijele svoje uratke pomoću alata MS Teams ili Yammer kako bi poslužili za učenje i ponavljanje gradiva. Nastavnik nasumce odabire koji će učenik unutar svake grupe izlagati.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

Potaknite učenike na razmišljanje postavljanjem dodatnih potpitanja. Omogućite im asocijacije ili vizualne prikaze koji će ih potaknuti na razmišljanje.
Učenike s teškoćama smjestite u grupu učenika koja će na njih djelovati motivirajuće i koja će im pružiti dodatnu podršku. To može biti grupa s kojim su već prije uspješno surađivali. Provjerite da učenik s teškoćom zna koji je njegov dio zadatka i da u njegovu rješavanju ravnopravno sudjeluje. Budite dostupni za pružanje dodatne podrške te češće provjeravajte učenikov napredak u zadatku.
Omogućite učeniku podsjetnik s elementima zadatka kako bi uspješnije ostvario cjelokupni zadatak. Ako je potrebno, izradite vizualni raspored sa slijedom koraka aktivnosti. Omogućite učeniku dodatna potpitanja kako bi lakše došao do zaključaka prilikom pretraživanja izvora.
Pripremite poveznice za mrežne izvore s traženim informacijama. Provjerite njihovu grafičku prilagodbu (nestilizirani i uvećani font). Tekst s mrežnih stranica možete preuzeti i grafički prilagoditi (nestilizirani i uvećani font, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini) i uručiti ga učeniku. To se odnosi i na slijepu kartu koju učenici preuzimaju sa stranice d-maps.
Pripazite da vizualni sadržaji budu dostupni učenicima s oštećenjem vida. Ako je potrebno, uvećajte vizualne sadržaje ili pružite učenicima dodatne usmene opise.
Potaknite učenika na usmeno izlaganje i pohvalite njegovo zalaganje jer mu ovakve aktivnosti izazivaju veliki stres. Ako primijetite da učenik ni uz vašu podršku nije u stanju usmeno izložiti rad, oslobodite ga ovog dijela zadatka. Svakako se najprije dogovorite s njim i potaknite ga da predstavi barem manji dio rada.
Provjerite zna li se učenik koristiti digitalnim alatima Paint, MS PowerPoint, MS Teams i Yammer. Ako je potrebno, omogućite mu podsjetnik o korištenju navedenim digitalnim alatima.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici trebaju usporediti životni standard u Monaku i Londonu na temelju fotografija dostupnih na stranici Monaco standard vs London. Na temelju troškova života zaključuju koja država/grad ima veći standard života. Bilješke pišu u bilježnicu.

U uvodnom dijelu aktivnosti učenici, služeći se metodom oluje ideja ili alatom Mentimeter, zapisuju ono što znaju o indeksu ljudskog razvoja (engl. Human development index – HDI).

Učenici aktivnost provode u parovima na tabletu ili računalu. Trebaju pretražiti mrežnu stranicu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i zapisati značenje pojma HDI i koje četiri sastavnice obuhvaća. Zatim trebaju navesti koliki je indeks ljudskog razvoja u Hrvatskoj i koji je njezin položaj u odnosu na ostale države svijeta. Neka izdvoje prvih pet država s najvećim indeksom ljudskog razvoja i pet država s najnižim indeksom ljudskog razvoja, a podatke mogu potražiti na stranici Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Neka navedu na kojim se kontinentima nalaze te države i koji su mogući razlozi zbog čega se upravo te države nalaze na vrhu, odnosno na dnu tog popisa. Zaključke trebaju unijeti u digitalni alat Piktochart. Kritički trebaju promisliti i navesti zbog čega je indeks ljudskog razvoja najbolji pokazatelj razvijenosti neke države.
Nastavnik nasumce odabire tri učenička para koja će izložiti svoj rad. Učenici svoje uratke spremaju u aplikacije MS Teams ili Yammer kako bi poslužile za učenje ili ponavljanje.

Pokrenite videokonferenciju u aplikaciji MS Teams. Nakon što se svi učenici priključe, podijelite im poveznicu na mrežnu stranicu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) te zadajte da pomoću sadržaja objasne značenje pojma indeks ljudskog razvoja (HDI) te navedu sastavnice koje se objedinjuju prilikom određivanja indeksa. Zatim kreirajte izdvojene sobe za suradnju, učenike razvrstajte u parove i podijelite im dokument s uputama za rad i zadanim poveznicama. Zadajte im da pomoću dostupnih podataka Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) navedu pet vodećih država svijeta s najvećim indeksom ljudskog razvoja i pet država s najmanjim indeksom. Neka izdvoje kontinente na kojima su smještene promatrane države, usporede vrijednosti s HDI-jem za Hrvatsku te navedu čimbenike koji su utjecali na takvo stanje. Odgovore neka prikažu izradom infografike u alatu Piktochart. Nakon što im podijelite upute za rad, parove uputite da unutar aplikacije pokrenu internu videokonferenciju te im zadajte rok za izradu. Nakon što istekne rok, ponovno pokrenite videokonferenciju i prozovite nekoliko parova koji će podijeliti izrađeni sadržaj u zadanom alatu i svoje uratke izložiti ostalim učenicima.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

Potaknite učenike na razmišljanje postavljajući dodatna potpitanja te im pružite dodatne vizualne asocijacije.
Učenike s teškoćama smjestite u par s učenikom koji će na njih djelovati motivirajuće i koji će im pružiti dodatnu podršku. To može biti učenik s kojim su već prije uspješno surađivali. Provjerite da učenik s teškoćama zna koji je njegov dio zadatka i da u njegovoj provedbi ravnopravno sudjeluje. Budite dostupni za pružanje dodatne podrške te češće provjeravajte učenikov napredak. Neka učenici u paru pretražuju podatke, a učenik bez teškoća može naglas čitati dijelove teksta.
Pripremite poveznice za mrežne izvore s traženim informacijama. Provjerite njihovu grafičku prilagodbu (nestilizirani i uvećani font). Tekst s mrežnih stranica možete preuzeti i grafički prilagoditi (nestilizirani i uvećani font, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini) i uručiti ga učeniku.
Kako bi učenici donijeli točne zaključke, napišite im na papiru dodatna potpitanja koja će ih usmjeriti pri donošenju zaključaka. Omogućite im podsjetnik s ključnim pojmovima koje trebaju obraditi u aktivnosti.
Provjerite zna li se učenik s teškoćama koristiti digitalnim alatima Mentimeter, Piktochart, MS Teams i Yammer. Ako je potrebno, omogućite mu podsjetnik o korištenju navedenim digitalnim alatima.
Potaknite učenika na usmeno izlaganje i njegovo zalaganje pohvalite, s obzirom na to da mu ovakve aktivnosti katkad donose veliki stres. Ako primijetite da učenik ni uz vašu podršku nije u stanju usmeno izložiti rad, oslobodite ga ovog dijela zadatka. Svakako se najprije dogovorite s učenikom i potaknite ga da predstavi barem manji dio rada.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Služeći se mrežnom stranicom Statista, učenici analiziraju graf kretanja indeksa ljudskog razvoja (HDI) u Hrvatskoj u razdoblju od 1995. do 2021. godine. U programu MS Word u paketu Office 365 bilježe razdoblja napretka i pada indeksa ljudskog razvoja. Učenici kritički promišljaju o rezultatima i čimbenicima koji su na to utjecali.

U uvodnom dijelu aktivnosti razgovarajte s učenicima i provjerite znaju li što su bruto nacionalni dohodak (BND) i paritet kupovne moći (PKM) (engl. PPP – purchasing power parity) i koliko su upoznati s problemom gladi u svijetu.
Učenike podijelite u šest grupa s podjednakim brojem članova. Svaka grupa za rad treba imati tablet ili računalo. Učenike u grupe možete podijeliti slučajnim odabirom s pomoću aplikacije e-Dnevnik. Svi učenici u digitalnom alatu Coggle izrađuju umnu mapu.
Prva grupa analizira BND (PKM) za 2022. godinu služeći se stranicom Svjetske banke (The World Bank). Učenici trebaju objasniti značenje akronima i u kojim se valutama izražavaju. Zatim trebaju navesti pet država s najvećim i pet država s najmanjim bruto nacionalnim dohotkom. Neka navedu i iznos najvećeg i najmanjeg bruto nacionalnog dohotka da dobiju uvid u golemu razliku između najbogatijih i najsiromašnijih država svijeta. Učenici istražuju i koliki BND (PKM) ima Hrvatska i koji su mogući razlozi takvog njezina položaja. Navode moguće razloge zbog kojih navedene države imaju visok odnosno nizak bruto nacionalni dohodak.
Druga grupa analizira globalni indeks gladi u svijetu. Služeći se udžbenikom, učenici najprije objašnjavaju značenje pojmova glad, neishranjenost i pothranjenost te navode pokazatelje za određivanje globalnog indeksa gladi. Zatim analiziraju kartografski prikaz globalnog indeksa gladi (GHI) i odgovaraju na sljedeća pitanja: Koje države imaju najveći globalni indeks gladi i koji su razlozi za to? U koju se kategoriju ubraja Hrvatska? Zbog čega? U kojim se dijelovima svijeta nalaze države za koje se ne izračunava globalni indeks gladi? Zašto se ne izračunava? Učenici trebaju navesti i na kojim je kontinentima visok globalni indeks gladi, na kojem je kontinentu najveći broj gladnih i koji su čimbenici za to odgovorni.
Treća grupa na temelju informacija iz udžbenika i kritičkog promišljanja navodi koji su uzroci gladi u svijetu. Učenici na stranici Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) analiziraju grafikon kojim se prikazuje pothranjenost ljudi u svijetu od 2005. do 2021. godine. Trebaju utvrditi raste li ili pada broj pothranjenih u svijetu, izdvojiti broj pothranjenih u svijetu 2021. godine i zapisati koji su, prema njihovu mišljenju, mogući razlozi za to. Trebaju kritički promisliti moguće razloge neravnomjerne dostupnosti hrane u svijetu te navesti nekoliko svojih prijedloga za rješavanje pothranjenosti i problema gladi u svijetu. Također, trebaju navesti jednu posljedicu globalnih klimatskih promjena na broj gladnih u svijetu.
Četvrta grupa treba smisliti načine rješavanja problema gladi u svom zavičaju. Učenici istražuju kada se obilježava Svjetski dan hrane i navode razloge za njegovo obilježavanje. Smišljaju načine obilježavanja tog datuma, primjerice, mogli bi posjetiti najugroženije/najsiromašnije u svom zavičaju i darivati ih hranom koju su sami pripremili ili kupili. Trebaju navesti i objasniti dva načina na koja bi se mogla smanjiti glad u svijetu i dva načina za smanjenje gladi u Hrvatskoj.
Peta grupa istražuje kako učenici mogu pomoći gladnima u svijetu. Otvaraju stranicu Marijini obroci (UNICEF) i analiziraju na koji način pomažemo djeci Afrike, a posjetom stranici škola za Afriku otkrivaju kako učenici sudjeluju u prikupljanju pomoći za najugroženiju djecu. Učenici kritički promišljaju kako, zahvaljujući školovanju, djeca mogu smanjiti svoje siromaštvo te istražuju tko su UNICEF-ovi ambasadori dobre volje u Hrvatskoj i kako oni pomažu najugroženijoj djeci.
Šesta grupa analizira interaktivnu kartu globalnog indeksa gladi (GHI), posebice Indiju i Nigeriju, države čijem stanovništvu prijeti ozbiljna opasnost od gladi, a koje se pritom ubrajaju u velike svjetske proizvođače hrane. Učenici iznose moguća objašnjenja zbog čega je to tako.
Nakon kratkih izlaganja učenici svoje uratke dijele s drugima pomoću aplikacija MS Teams i Yammer kako bi poslužili za učenje i ponavljanje.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

Učenika s teškoćama smjestite u grupu učenika koja će na njega djelovati motivirajuće i koji će mu pružiti dodatnu podršku. To može biti grupa učenika s kojom je već prije uspješno surađivao. Provjerite zna li učenik s teškoćama koji je njegov dio zadatka i pobrinite se da ravnopravno sudjeluje u njegovu rješavanju. Budite dostupni za pružanje dodatne podrške te češće provjeravajte učenikov napredak u zadatku.
Omogućite učeniku podsjetnik s elementima zadatka. To može biti popis s pojmovima koje treba istražiti i navesti u svojoj umnoj mapi, a možete izraditi i podsjetnik sa slijedom koraka u aktivnosti.
Pripremite poveznice za mrežne izvore s traženim informacijama. Provjerite njihovu grafičku prilagodbu (nestilizirani i uvećani font). Tekst s mrežnih stranica možete preuzeti i grafički prilagoditi (nestilizirani i uvećani font, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini) i uručiti ga učeniku.
Provjerite snalaženje učenika na interaktivnoj karti globalnog indeksa gladi (GHI). Po potrebi grafički prilagodite navedenu kartu.
Potaknite učenika na usmeno izlaganje i pohvalite njegovo zalaganje jer mu ovakve aktivnosti katkad mogu izazvati veliki stres. Ako primijetite da učenik ni uz vašu podršku nije u stanju usmeno izložiti rad, oslobodite ga ovog dijela zadatka. Svakako se najprije dogovorite s učenikom i potaknite ga da predstavi barem manji dio rada.
Provjerite zna li se učenik koristiti digitalnim alatima MS Teams, Yammer i Coggle. Ako je potrebno, omogućite mu podsjetnik o njihovu korištenju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Pretraživanjem stranice BritishRedCross učenici istražuju krizu gladi u Africi i daljnje tendencije i razmjere širenja gladi. Zaključke zapisuju u bilježnicu te navode barem jedno moguće rješenje tog problema.