U uvodnom dijelu aktivnosti učenici usmeno raspravljaju o tome koji su neobnovljivi izvori energije, zašto se tako nazivaju, kako nastaju fosilna goriva i koji od navedenih neobnovljivih izvora nije fosilno gorivo.
Učenici obrađuju četiri teme o neobnovljivim izvorima energije (nafta, prirodni plin, ugljen i nuklearno gorivo). Podijeljeni su u četiri grupe s podjednakim brojem članova. Grupe možete formirati slučajnim odabirom služeći se aplikacijom e-Dnevnik ili papirićima u boji. Svaka grupa za rad treba imati tablet ili računalo. Svaka grupa izrađuje brošuru o jednom izvoru u digitalnom alatu Canva. Prve tri grupe služe se mrežnom stranicom s dostupnim statističkim podatcima Enerdata i mrežnom stranicom INA-e. Na kraju analizom kružnog dijagrama sa stranice Enerdata trebaju poredati neobnovljive izvore energije s obzirom na učinak koji imaju na okoliš, počevši od onog koji ima najmanju emisiju stakleničkih plinova u atmosferu.
Prva grupa analizira trendove proizvodnje sirove nafte od 1990. do 2022. godine. Služeći se kartom, izdvajaju tri vodeće države u proizvodnji nafte 2022. godine, navode na kojim se kontinentima proizvodi malo nafte i objašnjavaju zbog čega. Nakon što analiziraju kružni dijagram, trebaju poredati tri najzastupljenija energenta u 2022. godini, od najzastupljenijeg prema najmanje zastupljenom, i trebaju navesti prednosti i nedostatke proizvodnje i upotrebe nafte. Također, trebaju navesti u kojemu se dijelu svijeta najviše proizvodi nafta i što je OPEC, a trebaju i kritički promisliti zbog čega SAD i Rusija nisu članice te organizacije. Na temelju teksta i videozapisa s mrežne stranice INA-e učenici trebaju analizirati važnost nafte u Hrvatskoj, otkriti koji postotak pokriva domaća proizvodnja, gdje su ležišta nafte, gdje se nalaze rafinerije, za što se nafta koristi i što je JANAF. Na kraju procjenjuju utjecaj proizvodnje nafte na okoliš.
Druga grupa analizira trendove proizvodnje prirodnog plina od 1990. do 2022. godine. Analizirajući kartu, učenici izdvajaju tri vodeće države u proizvodnji plina 2022. godine i navode na koje se načine plin prevozi na veće udaljenosti te koja su ležišta plina u Hrvatskoj. Navode prednosti i nedostatke proizvodnje i upotrebe plina, koji postotak pokriva domaća proizvodnja, kako se plin transportira i za što se koristi. Na kraju procjenjuju utjecaj proizvodnje plina na okoliš.
Treća grupa analizira kako nastaje ugljen, navodi vrste ugljena i za što se koristi te analizira trendove njegove proizvodnje od 1990. do 2022. godine. Analizirajući kartu, učenici trebaju izdvojiti tri vodeće države u proizvodnji nafte 2022. godine, trebaju navesti u kojem se dijelu svijeta proizvodi najviše plina i zbog čega te nabrojiti prednosti i nedostatke njegove proizvodnje. Služeći se atlasom, trebaju izdvojiti nekoliko starih gromadnih gorja u kojima se nalaze najveća ležišta ugljena. Zatim trebaju procijeniti utjecaj proizvodnje ugljena na okoliš te tendenciju rasta ili pada njegove proizvodnje u budućnosti.
Četvrta grupa analizira važnost nuklearnog goriva u svijetu služeći se stranicom ABC Geografija. Učenici trebaju navesti tri države u kojima nuklearna energija prevladava u proizvodnji električne energije, trebaju istražiti prednosti i nedostatke te vrste energije i zaključiti koliko ta energija sadržava elemente održivog razvoja. Analiziraju raste li ili pada iskorištavanje nuklearne energije u svijetu te kritički promišljaju kakvi su trendovi razvoja ovog oblika energije u budućnosti. Istražuju glavna obilježja Nuklearne elektrane Krško pretraživanjem podataka dostupnih na njezinoj mrežnoj stranici (NEK). Pritom trebaju analizirati sljedeće podatke: čiji je to proizvodni objekt, koji postotak električne energije iz nuklearne energije dobiva Slovenija, a koji Hrvatska, je li nuklearna energija prihvatljiva za okoliš i klimu (kakav je ugljični otisak), koje energente koriste nuklearne elektrane, analiziraju nuklearni gorivi krug (početak i kraj procesa), gdje se skladišti nuklearni otpad te kakva je opasnost od nuklearnog zračenja.
Nastavnik nasumce odabire učenike iz svake grupe koji izlažu uratke te ih sprema u aplikacije MS Teams i Yammer za potrebe učenja i ponavljanja. Grupe formativno samovrednuju svoja izlaganja pomoću unaprijed pripremljenih kriterija vrednovanja, a nastavnik također vrednuje grupe prema istim kriterijima.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

Učenike potaknite na razmišljanje postavljanjem dodatnih potpitanja te upotrebom različitih vizualnih prikaza ili asocijacija.
Učenik s teškoćama neka bude u grupi s učenicima koji će na njega djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. To mogu biti učenici s kojima je učenik s teškoćama već uspješno surađivao. Prilikom podjele zadataka u grupi neka bude jasno naglašena uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da on nije ravnopravno uključen u aktivnost. Češće provjeravajte uspješnost rješavanja zadataka grupe čiji je član učenik s teškoćama. Isto tako, provjeravajte njegovo sudjelovanje u aktivnosti.
Pripremite poveznice za mrežne izvore s traženim informacijama te učenike usmjerite na dio koji sadržava tražene informacije. Provjerite njihovu grafičku prilagodbu (nestilizirani i uvećani font). Kako bi učenici uspješnije usmjerili pozornost i riješili zadatak, možete izdvojiti dio teksta koji sadržava potrebne informacije. Taj dio teksta grafički prilagodite (nestilizirani i uvećani font, poravnanje po lijevoj margini, dvostruki prored) i uručite ga učenicima.
Omogućite učenicima podsjetnik s dijelovima zadatka kako bi ih sve uspješno riješili. Bez obzira na to u kojoj se grupi nalazili, omogućite im podsjetnik s ključnim pojmovima i koracima za rješavanje zadatka (1. pristupi mrežnoj stranici, 2. pronađi odgovore na pitanja, 3. izradi brošuru u digitalnom alatu Canva, 4. prezentiraj rad). Taj podsjetnik može biti pisan i u obliku pitanja na koje učenici trebaju pronaći odgovore. Primjerice, pitanja za četvrtu grupu mogla bi glasiti: 1. Navedi tri države koje iskorištavaju nuklearne elektrane za proizvodnju električne energije. 2. Koje su prednosti i nedostatci nuklearne energije? 3. Koliko nuklearna energija sadržava elemente održivog razvoja? 4. Raste li ili pada upotreba nuklearne energije u svijetu? 5. Čiji je proizvodni objekt NE Krško? 6. Koji postotak električne energije iz nuklearne energije dobiva Slovenija, a koji Hrvatska? 7. Je li nuklearna energija prihvatljiva za okoliš i klimu? 8. Koje energente koriste nuklearne elektrane? 9. Gdje se skladišti nuklearni otpad te kakva je opasnost od nuklearnog zračenja? Pitanja napišite jedno ispod drugog kako bi učenik uspješnije pratio svoj napredak.
Ohrabrite učenika na usmeno izlaganje i pohvalite njegovo zalaganje. Ako učenik nije u stanju ni uz vašu podršku izlagati pred cijelim razredom ili mu to vidljivo stvara nelagodu, nemojte ustrajati na tome da on bude predstavnik grupe, već ga oslobodite tog dijela zadatka. Ako taj isti učenik želi, može prezentirati manji dio rada.
Provjerite služi li se učenik digitalnim alatima Canva, MS Teams i Yammer. Omogućite mu podsjetnik o njihovu korištenju. Provjerite grafičku prilagodbu navedenih alata.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici analiziraju videoprilog o nuklearnim katastrofama u Černobilu i Fukushimi i uspoređuju posljedice tih dviju katastrofa. U alatu Canva pišu zaključke i stavljaju fotografije Černobila danas i Fukushime. Fotografije mogu pronaći na platformi za besplatne slike i fotografije Pixabay.

U uvodnom dijelu aktivnosti učenici rješavaju kviz o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije koji izrađuje nastavnik u digitalnom alatu Kahoot.
Učenici rade u parovima, a zadatke rješavaju u digitalnom alatu MS PowerPoint u paketu Office 365. Koriste se tabletom ili računalom, a parove možete formirati slučajnim odabirom s pomoću aplikacije e-Dnevnik.
Parove razdijelite u dvije skupine. Parovi iz prve skupine trebaju analizirati prostorni raspored neobnovljivih i obnovljivih izvora energije u svijetu služeći se mrežnom stranicom sa statističkim podatcima Enerdata, trebaju navesti tendenciju globalne proizvodnje energije, izdvojiti pet država koje su najveći proizvođači energije te s kružnog dijagrama izdvojiti koji su izvori najzastupljeniji u proizvodnji energije. Parovi iz druge skupine analiziraju proizvodnju primarne energije u Hrvatskoj služeći se mrežnom stranicom Energetska učinkovitost, pronalaze koji se izvori energije najviše iskorištavaju te koja je tendencija njihove upotrebe u budućnosti.
Nastavnik nasumce odabire po jedan par iz svake skupine koji treba izložiti uradak. Sve uratke treba spremiti u aplikacije MS Teams i Yammer za potrebe učenja i ponavljanja. Nastavnik nasumce odabire i par koji formativno vrednuje izlaganje parova pomoću unaprijed pripremljenih kriterija vrednovanja.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

Prilikom izrade pitanja u kvizu neka bude više pitanja zatvorenog tipa. Ako je potrebno, omogućite učeniku s teškoćama rješavanje kviza u paru s drugim učenikom. Ako učenik ima pomoćnika u nastavi, neka mu on pomogne pri čitanju pitanja i ponuđenih odgovora. Pripazite da kviz ne bude vizualno prezasićen te da važni pojmovi budu naglašeni.
Učenika s teškoćama smjestite u par s učenikom koji će djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. To može biti učenik s kojim je učenik s teškoćama već uspješno surađivao. Češće provjeravajte uspješnost rješavanja zadataka para u kojem se nalazi učenik s teškoćama. Omogućite učeniku podsjetnik s elementima zadatka, tj. s informacijama koje treba pronaći u izvorima. Izradite i podsjetnik s ključnim pojmovima (raspored neobnovljivih i obnovljivih izvora energije u svijetu, globalna proizvodnja energije, države najveći proizvođači, najzastupljeniji izvori u proizvodnji energije, proizvodnja primarne energije u Hrvatskoj, izvori energije koji se najviše koriste u Hrvatskoj) ili pitanjima na koje učenici trebaju pronaći odgovore.
Pripremite poveznice za mrežne izvore s traženim informacijama te učenike usmjerite na dio koji sadržava tražene informacije. Provjerite njihovu grafičku prilagodbu (nestilizirani i uvećani font). Budući da se na zadanim mrežnim stranicama nalazi veliki broj informacija, korisno je označiti i naglasiti dijelove sadržaja koje učenik treba pretražiti. Kako bi učenici uspješnije usmjerili pozornost i ostvarili zadatak, možete izdvojiti dio teksta koji sadržava potrebne informacije. Taj dio teksta grafički prilagodite (nestilizirani i uvećani font, poravnanje po lijevoj margini, dvostruki prored) i uručite ga učenicima. To primijenite i na geografske karte na mrežnim stranicama.
Ako je potrebno, učeniku s oštećenjem vida osigurajte dodatne usmene opise. Pripazite da svi sadržaji budu jednako dostupni svim učenicima i da oni uspješno percipiraju sve dijelove sadržaja.
Ohrabrite učenika na usmeno izlaganje i pohvalite njegovo zalaganje. Ako učenik nije u stanju ni uz vašu podršku izlagati rad pred cijelim razredom ili mu to vidljivo stvara nelagodu, nemojte ustrajati na tome da on bude predstavnik grupe, već ga oslobodite tog dijela zadatka. Ako taj isti učenik ima želju, može prezentirati manji dio rada.
Provjerite služi li se učenik digitalnim alatima Kahoot, MS PowerPoint, MS Teams i Yammer. Omogućite mu podsjetnik o njihovu korištenju. Provjerite grafičku prilagodbu navedenih alata.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici istražuju važnost elektrana na valove u svijetu (istražuju koji su uvjeti potrebni, koje su njihove prednosti i nedostatci, jesu li za njih pogodnija otvorena ili zatvorena mora te u kojim državama postoje takve elektrane) i u Hrvatskoj (je li ta energija pogodna za iskorištavanje, je li isplativa i zašto). Usto, istražuju i obilježja prve elektrane na plimu i oseku (koriste se portalom ABC Geografija).

U uvodnom dijelu aktivnosti učenici raspravljaju o tome koji su obnovljivi izvori energije i zašto se tako nazivaju.
Učenici obrađuju četiri teme o obnovljivim izvorima energije (voda, vjetar, Sunce i geotermalni izvori). Podijeljeni su u četiri grupe s podjednakim brojem članova. Grupe možete formirati slučajnim odabirom služeći se aplikacijom e-Dnevnik ili pomoću papirića u boji. Svaka grupa za rad treba tablet ili računalo. Svaka grupa izrađuje umnu mapu o jednom izvoru energije u digitalnom alatu Coggle.
Prva grupa pretraživanjem enciklopedije Britannica istražuje obilježja, prednosti i nedostatke dviju najvećih hidroelektrana u svijetu Tri klanca i Itaipu. Pretraživanjem mrežne stranice Hrvatske elektroprivrede (HEP) istražuje hidroenergiju u Hrvatskoj, njezinu važnost, opća obilježja hidroenergije te tipove hidroelektrana, koliko Hrvatska ima hidroelektrana i udio hidroelektrana u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj. Učenici analiziraju tendenciju razvoja hidroenergije u RH i istražuju postoji li u njihovu zavičaju hidroelektrana te koji su njezini utjecaji na obližnji prostor.
Druga grupa analizira proizvodnju vjetroenergije u svijetu. Učenici trebaju pogledati videozapis dostupan na geografskom kanalu CityGlobeTour na platformi YouTube, izdvojiti prvih pet država u proizvodnji vjetroenergije 2021. godine te kritički promisliti i napisati zaključke o razlozima zbog čega upravo te države najviše iskorištavaju vjetroenergiju. Pretraživanjem portala ABC Geografija trebaju izdvojiti dvije države s najvećom proizvodnjom vjetroenergije u Europi te navesti moguće razloge za to. Trebaju analizirati potencijal energije vjetra u Hrvatskoj, izdvojiti najpovoljnija područja za iskorištavanje energije vjetra i istražiti zbog čega su upravo ta područja najpovoljnija. U umnu mapu izrađenu u alatu Coggle trebaju umetnuti nekoliko fotografija vjetroelektrana po vlastitom izboru. Fotografije mogu pronaći na platformi za preuzimanje besplatnih slika i fotografija Pixabay. Na kraju trebaju kritički promisliti koje su tendencije razvoja vjetroenergije u budućnosti, na kojim područjima u Hrvatskoj i zbog čega upravo na njima.
Treća grupa treba pretražiti mrežnu stranicu enciklopedije Britannica, analizirati kartu i izdvojiti pet država ili područja na kojima se potencijalno može iskorištavati Sunčeva energija, kao i moguće razloge za to. Učenici trebaju navesti prednosti i nedostatke tog oblika energije te tendenciju razvoja u budućnosti u svijetu i Hrvatskoj. Također, trebaju procijeniti koja područja u Hrvatskoj imaju najveće potencijale za iskorištavanje te vrste energije. U umnu mapu izrađenu u alatu Coggle trebaju umetnuti nekoliko fotografija iskorištavanja Sunčeve energije u svijetu i Hrvatskoj po vlastitom izboru. Fotografije mogu pronaći na platformi za preuzimanje besplatnih slika i fotografija Pixabay.
Četvrta grupa obrađuje temu geotermalne energije. Pretražujući mrežnu stranicu Think GeoEnergy, učenici istražuju odakle dolazi ta energija, tko ju je i za što upotrebljavao u davnoj prošlosti, a da se u te svrhe iskorištava i danas. Zatim istražuju načine iskorištavanja te energije, zbog čega Island i Novi Zeland u velikoj mjeri iskorištavaju tu energiju te istražuju prednosti i nedostatke njezina korištenja. Istražuju i njezin utjecaj na okoliš (ugljični otisak). Sa stranice d-maps preuzimaju slijepu političku kartu svijeta i služeći se aplikacijom Paint, na nju ucrtavaju deset zemalja koje su 2022. godine bile najuspješnije u iskorištavanju geotermalnih izvora, prema kapacitetu proizvodnje električne energije (MW) i to u nijansama jedne boje. Na kraju je umeću u umnu mapu izrađenu u alatu Coggle. Pretražujući mrežnu stranicu tvrtke Enerkon, istražuju glavna obilježja prve geotermalne elektrane u Hrvatskoj i ujedno najveće u kontinentalnoj Europi: gdje se nalazi (mjesto i županija) i za što se iskorištava. Kako bi bolje upoznali svoj zavičaj, istražuju postoje li u njihovu zavičaju toplice, navode posjećuju li ih i koja je njihova važnost (svrha). Na kraju kritički promišljaju koliko taj oblik energije ima potencijala za razvoj u Hrvatskoj i gdje.
Nastavnik nasumce odabire učenika iz svake grupe koji izlaže uradak, a zatim svi uradci trebaju biti spremljeni u aplikacije MS Teams i Yammer za potrebe učenja i ponavljanja. Grupe formativno vrednuju izlaganja drugih grupa na temelju unaprijed pripremljenih kriterija vrednovanja, a nastavnik također vrednuje grupe prema istim kriterijima.

Na početku aktivnosti uspostavite videokonferenciju u aplikaciji MS Teams. Pričekajte da se svi učenici priključe. Započnite aktivnost provjerom predznanja o nuklearnoj i geotermalnoj energiji. Neka učenici navedu prednosti i nedostatke korištenja takvim oblikom energije. Zatim ih podijelite u četiri grupe s podjednakim brojem članova koristeći se opcijom izdvojenih soba za suradnju (tzv. breakout rooms). Prije početka rada svakoj grupi podijelite dokument s uputama za rad koje ćete oblikovati prema uputama iz prethodno razrađene aktivnosti. Nakon isteka vremena za izradu sadržaja predstavnici svake grupe trebaju usmeno izložiti nastavni sadržaj ostalim učenicima. Uputite ih da pohrane sadržaj u razrednu mapu na predmetnom kanalu u aplikaciji.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

Učenika s teškoćama smjestite u grupu učenika koja će djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. To može biti grupa učenika s kojom je učenik s teškoćama već uspješno surađivao. Prilikom podjele zadataka u grupi neka bude jasno naglašena uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da on nije ravnopravno uključen u aktivnost. Češće provjeravajte uspješnost rješavanja zadataka grupe u kojoj se nalazi učenik s teškoćama. Isto tako, provjeravajte njegovo sudjelovanje u aktivnosti. Omogućite učeniku podsjetnik s elementima koje treba sadržavati umna mapa. Budući da se radi o složenijem zadatku, korisno je napraviti vizualni raspored sa slijedom koraka u aktivnosti. Tako će učenik uspješnije usmjeriti pozornost, organizirati vrijeme rada i samim time uspješnije ostvariti svoj dio zadatka. Primjer rasporeda za treću grupu: 1. pristupi mrežnoj stranici Britannica, 2. pronađi kartu koja prikazuje iskorištavanje Sunčeve energije, 3. izdvoji pet država ili područja gdje se potencijalno može iskorištavati Sunčeva energija, 4. zapiši prednosti i nedostatke Sunčeve energije, 5. procijeni koja područja u Hrvatskoj imaju najveće potencijale za iskorištavanje Sunčeve energije, 6. pronađene podatke unesi u umnu mapu izrađenu u digitalnom alatu Coggle, 7. u umnu mapu umetni nekoliko fotografija iskorištavanja Sunčeve energije u svijetu i Hrvatskoj po vlastitom izboru, 8. prezentiraj uradak.
Za učenika s oštećenjem vida uvećajte sve vizualne prikaze te mu po potrebi omogućite dodatne usmene opise vizualnih sadržaja. Pripazite da su tom učeniku jednako dostupni prikazi poput slijepih karata te da ravnopravno sudjeluje prilikom ucrtavanja zemalja u digitalnom alatu Paint.
Pripremite poveznice za mrežne izvore s traženim informacijama te učenike usmjerite na dio koji sadržava tražene informacije. Provjerite njihovu grafičku prilagodbu (nestilizirani i uvećani font). Kako bi uspješnije usmjerili pozornost i riješili zadatak, možete izdvojiti dio teksta koji sadržava potrebne informacije. Taj dio teksta grafički prilagodite (nestilizirani i uvećani font, poravnanje po lijevoj margini, dvostruki prored) i uručite ga učenicima.
Provjerite služi li se učenik digitalnim alatima MS Teams, Yammer i Coggle. Omogućite mu podsjetnik o njihovu korištenju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici analiziraju videoprilog o prvoj geotermalnoj elektrani u Hrvatskoj Velika 1. Osnovne činjenice pišu u bilježnicu i usmeno ih izlažu.