Započnite aktivnost razgovorom s učenicima o granicama. Upitajte ih što znaju o granicama općenito, a što o granicama Republike Hrvatske – kad su formirane, koliko su granice važne, jesu li već prelazili granicu RH te jesu li morali proći određene procedure. Pokažite učenicima kartu dostupnu na stranici Visual Capitalist te zajedno komentirajte prikazane granice i razdoblje kad su formirane. Pitajte ih što znaju o povijesnim prilikama u kojima su formirane granice te kako je formiranje granica utjecalo na povijesne događaje (korelacija s Povijesti). Usporedite kartu i s granicama na zidnoj karti te zajedno navedite primjere prirodnih i ugovornih granica u svijetu.
Nakon toga podijelite učenike u parove. Svaki par treba imati računalo ili tablet. Neka u paru istraže vrste granica koristeći se izvorima kao što su Hrvatska enciklopedija ili National Geographic te neka detaljnije prouče kartu sa stranice Visual Capitalist. Također, neka prouče granice Republike Hrvatske koristeći se izvorima kao što su croatia.eu, Pravni informacijski portal te atlasom ili priručnom kartom. Neka prouče jesu li granice Hrvatske pretežno prirodne ili ugovorne, kad su formirane te koje su im osobitosti (kojim rijekama ili planinskim lancima prolaze, kojim su sporazumima formirane, postoje li problematična područja i granični sporovi itd.
Rezultate istraživanja trebaju predstaviti u paru u alatu za izradu digitalnih sadržaja PowerPoint. U prezentaciju svakako trebaju uključiti definiciju granice i kako se granice određuju, kakve granice mogu biti, zatim kartu Republike Hrvatske na kojoj se mogu vidjeti granice, podatke o dužini granica i tipu granice te osobitostima granica (primjerice, planinski lanci i rijeke kojima granica prolazi, kad je dogovorena granica i slično), granične prijelaze i sl.
Svaki par neka postavi svoju prezentaciju u razredni kanal koji nastavnik treba izraditi u aplikaciji MS Teams te neka parovi međusobno komentiraju prezentacije. Nasumičnim odabirom možete izabrati tri para koja će svoje prezentacije predstaviti razredu.

Započnite videokonferenciju u aplikaciji MS Teams te pričekajte da se učenici pridruže. U uvodnom dijelu aktivnosti porazgovarajte s učenicima o granicama Republike Hrvatske. Provjerite znaju li učenici povijesni kontekst formiranja hrvatskih granica, kako izgleda proces prelaska granice s državama članicama Europske unije i državama koje nemaju članstvo te neka iznesu stavove o važnosti granične kontrole u vezi s kretanjem ljudi i robe. Projicirajte im geografsku kartu Hrvatske koju možete pronaći na mrežnim stranicama te ih usmjerite da utvrde prirodne i dogovorene granice Republike Hrvatske. Neka izdvoje kriterije po kojima se dogovaraju granične crte na hidrografskim, orografskim i drugim cjelinama. Zatim učenike podijelite u parove. Podijelite im upute za rad u obliku dokumenta i dogovorite ponovni sastanak nakon završetka rada. Uputite ih da pomoću mrežne stranice Hrvatske enciklopedije istraže vrste granica i njihovo definiranje, a služeći se mrežnom stranicom croatia.eu istraže obilježja granica Republike Hrvatske. Spoznaje neka prikažu izradom prezentacije u alatu MS PowerPoint u paketu Office 365. Nakon što ponovno uspostavite videokonferenciju, prozovite nekoliko parova koji će ostalim učenicima u razredu izložiti radove.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

Učenike potaknite na razmišljanje postavljanjem dodatnih potpitanja. Pitanja neka budu kratka i jednostavna. Pohvalite svaki učenikov usmeni odgovor te ga po potrebi usmeno potaknite da razradi svoju ideju.
Učenika s teškoćama, u dogovoru, smjestite bliže promatranom sadržaju. Ako je potrebno, omogućite mu dodatne usmene opise vizualnih sadržaja. Pripazite da su sadržaji na mrežnim stranicama primjerene veličine kako bi učenik uspješno percipirao sve bitne informacije. Zidnu kartu smjestite bliže učeniku ili mu omogućite uvećani prikaz karte.
Učenike s teškoćama smjestite u par s učenikom koji će na njega djelovati motivirajuće i koji će mu pružiti dodatnu podršku. To može biti učenik s kojim je već prije uspješno surađivao.
Omogućite učeniku podsjetnik s elementima zadatka i s traženim dijelovima prezentacije. Češće provjeravajte sudjeluje li učenik s teškoćama ravnopravno u rješavanju zadataka te njegovu uspješnost. Budite dostupni za pružanje dodatne podrške.
Ako učenik ima oštećenje vida, a mrežni izvor nije moguće prilagoditi, izdvojite dijelove izvora te ih grafički prilagodite i uručite učeniku. Tako ćete ih učiniti dostupnima i ovim učenicima.
Budući da samostalno pretraživanje mrežnih izvora može biti izazovno za učenike s teškoćama, točno odredite izvore i dijelove izvora koje će pretraživati. Tako će učenik uspješnije usmjeriti svoju pozornost i u zadanom vremenu ostvariti zadatak.
Provjerite služi li se učenik digitalnim alatom PowerPoint. Omogućite mu podsjetnik o njegovu korištenju.
Ohrabrite učenika na usmeno izlaganje i pohvalite njegovo zalaganje. Ako učenik ni uz vašu pomoć nije u stanju izlagati rad pred cijelim razredom ili mu to vidljivo stvara nelagodu, nemojte ustrajati na tome da on bude predstavnik grupe, već ga oslobodite tog dijela zadatka. Ako taj isti učenik ima želju, može prezentirati manji dio rada.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više neka na portalima kao što je Međunarodna arbitraža detaljnije istraže specifičnosti arbitraže između Hrvatske i Slovenije, probleme s kojima se Hrvatska suočavala te kako su riješeni. Svoje zaključke mogu predstaviti ostalim učenicima u razredu infografikom izrađenom u alatu Piktochart.

Započnite aktivnost razgovorom s učenicima o graničnim režimima na različitim graničnim prijelazima u svijetu te granicama unutar Europske unije. Neka razmisle znaju li neku državu koja provodi izuzetno stroge granične kontrole te mogu li se sjetiti država između kojih stanovnici nesmetano svakodnevno putuju jer graničnih kontrola nema. Upitajte ih kako su se granični režimi mijenjali ulaskom država u sastav EU-a i kako se pomicala granica EU-a prema ostalim dijelovima Europe. Upitajte ih znaju li što je schengenski prostor, kad je Hrvatska postala dio schengenskog prostora te jesu li prelazili granicu prije ulaska Hrvatske u schengenski prostor i kakve promjene na graničnim prijelazima očekuju.
Podijelite učenike u parove. Svaki par treba imati računalo ili tablet. Neka u paru prouče granične režime i tipove graničnih režima na graničnim prijelazima u Uredbi o graničnim prijelazima. Nakon toga neka prouče granice EU-a te što je schengenski prostor i kad je uspostavljen. Neka istraže i kako se schengenski prostor širio te koje je kriterije Hrvatska morala zadovoljiti da postane dio schengenskog prostora. Neka također istraže do kojih promjena dolazi ulaskom Hrvatske u schengenski prostor (promjene u putovanju za stanovnike iz država EU-a i država koje nisu dio EU-a, koje se granice pojačano nadziru te je li došlo do strožih kontrola na vanjskim granicama schengenskog prostora) te što je Frontex. Za rad se mogu koristiti relevantnim izvorima kao što su brošura Europske komisije Schengenski prostor, mrežna stranica Vlade Republike Hrvatske, mrežna stranica Europskog parlamenta i sličnim izvorima.
Rezultate istraživanja ukratko predstavljaju ostalim učenicima u razredu infografikom koju trebaju izraditi u alatu za izradu digitalnih sadržaja Piktochart. Zajedno komentirajte svaku infografiku.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

Pri predstavljanju sadržaja i postavljanju pitanja izražavajte se jednostavnijim rječnikom i upotrebljavajte kraće rečenice. Potaknite učenike na razmišljanje postavljanjem dodatnih potpitanja. Omogućite im asocijacije ili vizualne prikaze koji će ih potaknuti na razmišljanje.
Učenika s teškoćama smjestite u par s učenikom koji će na njega djelovati motivirajuće i koji će mu pružiti dodatnu podršku. To može biti učenik s kojim je već prije uspješno surađivao.
Pripremite poveznice za mrežne izvore s traženim informacijama. Provjerite njihovu grafičku prilagodbu (nestilizirani i uvećani font). Omogućite im grafički prilagođeni tekst Uredbe o graničnim prijelazima. To možete učiniti u alatu Word pazeći na nestilizirani i uvećani font, poravnanje po lijevoj margini i dvostruki prored.
Budući da se radi o većoj količini izvora informacija, možete im unaprijed označiti dijelove sadržaja koje trebaju pretražiti. Tako će uspješnije usmjeriti pozornost i lakše riješiti zadatak.
Omogućite učeniku podsjetnik s elementima zadatka. Češće provjeravajte sudjeluje li učenik s teškoćama ravnopravno u rješavanju zadataka te njegovu uspješnost. Budite dostupni za pružanje dodatne podrške.
Provjerite služi li se učenik digitalnim alatom Piktochart. Omogućite mu podsjetnik o njegovu korištenju. Provjerite grafičku prilagodbu navedenog alata.
Ohrabrite učenika na usmeno izlaganje i pohvalite njegovo zalaganje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više mogu na mrežnim stranicama Europskog parlamenta proučiti sustav ETIAS kao dio sustava Pametnih granica i Pametnih granica za Europu. Neka sve predstave ostalim učenicima plakatom izrađenim u alatu za izradu digitalnih sadržaja Canva.

Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicima o područjima uz granicu. Potaknite ih da razmisle hoće li pogranična područja biti razvijenija ili slabije razvijena od ostalih dijelova države. Neka obrazlože svoj odgovor. Upitajte ih koliko je njihovo mjesto udaljeno od državne granice, jesu li ikad posjetili neko pogranično područje i kakva su njihova opažanja o prostoru, primjerice, jesu li kuće izgledale napušteno ili su održavane, ima li trgovina, škola i drugih sadržaja za lokalno stanovništvo, jesu li ceste u dobrom stanju i sl. Neka također komentiraju do kakvih je promjena došlo uvođenjem novih graničnih režima s obzirom na to da je Hrvatska postala dio schengenskog prostora te znaju li za primjere projekata prekogranične suradnje Hrvatske i susjednih država.
Nakon početnog razgovora podijelite učenike u grupe. Svaka grupa treba imati tablet ili računalo za rad. Uputite ih da u važećem Pravilniku istraže pojam „pogranična zona“ te u relevantnim izvorima kao što je Starenje stanovništva pograničnih područja ili na mrežnim stranicama Europskog saveza građana prekograničnih regija i sličnim stranicama prouče s kojim se problemima pogranična područja susreću, kao i koji se modeli razvoja pograničnog područja i teritorijalne suradnje mogu primjenjivati (članak s uključenim modelima razvoja pograničnih područja naveden je u dodatnoj literaturi te im možete pripremiti taj dio članka). Neka također prouče mogućnosti prekogranične suradnje sudjelovanjem u programima Europske unije kao što je Interreg. Neka prouče projekte u čijoj provedbi sudjeluje Hrvatska unutar programa Interreg te rasprave postoje li još neke mogućnosti razvoja međunarodne suradnje.
Svoje istraživanje neka predstave u alatu za izradu digitalnih sadržaja PowerPoint. U prezentaciji mogu navesti što je pogranična zona, s kakvim se problemima pogranična područja nose, koji su modeli razvoja te primjere prekogranične suradnje. Podsjetite učenike na pravilno korištenje dostupnim fotografijama (potaknite ih da se služe servisima kao što je Pixabay) te na pravilno citiranje izvora kojima su se koristili u prezentaciji. Predstavnik grupe ostalim učenicima u razredu predstavlja rezultate istraživanja. Zajedno komentirajte prezentacije.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

Pri predstavljanju sadržaja i postavljanju pitanja izražavajte se jednostavnijim rječnikom i kraćim rečenicama. Potaknite učenike na razmišljanje postavljanjem dodatnih potpitanja. Omogućite im asocijacije ili vizualne prikaze koji će ih potaknuti na razmišljanje. Po potrebi ih usmjeravajte prilikom iznošenja vlastitih odgovora.
Učenika s teškoćama smjestite u grupu učenika koja će djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. To može biti grupa učenika s kojom je učenik s teškoćama već uspješno surađivao. Prilikom podjele zadataka u grupi neka bude jasno naglašena uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da on nije ravnopravno uključen u aktivnost. Češće provjeravajte uspješnost rješavanja zadataka grupe u kojoj se nalazi učenik s teškoćama. Isto tako, provjeravajte njegovo sudjelovanje u aktivnosti. Omogućite učeniku podsjetnik s elementima zadatka, tj. s informacijama koje treba pronaći u izvorima i koje treba uvrstiti u prezentaciju (pogranična zona, problemi pograničnih područja, modeli razvoja pograničnog područja i teritorijalne suradnje, mogućnosti prekogranične suradnje sudjelovanjem u programima Europske unije, sudjelovanje Hrvatske u programu Interreg). Korisno je pripremiti i vizualni raspored sa slijedom zadataka u aktivnosti kako bi učenik uspješnije organizirao vrijeme za rad.
Pretraživanje informacija u izvorima s većom količinom informacija može biti izazovan zadatak za učenike s teškoćama. Za njih unaprijed odvojite i ispišite dijelove izvora koji sadržavaju informacije koje trebaju pronaći. Pripazite na grafičku prilagodbu teksta (nestilizirani i uvećani font, poravnanje po lijevoj margini, dvostruki prored). Neka učeniku s teškoćama bude jasna njegova uloga te mu na temelju dodijeljene uloge uručite samo jedan izvor koji će pretraživati. To povećava vjerojatnost da riješi svoj dio zadatka i da se zato osjeća uspješnije.
Provjerite služi li se učenik digitalnim alatima Pixabay i PowerPoint. Omogućite mu podsjetnik o njihovu korištenju. Provjerite grafičku prilagodbu navedenih alata.
Ohrabrite učenika na usmeno izlaganje i pohvalite njegovo zalaganje. Ako učenik ni uz vašu pomoć nije u stanju izlagati rad pred cijelim razredom ili mu to vidljivo stvara nelagodu, nemojte ustrajati na tome da on bude predstavnik grupe, već ga oslobodite tog dijela zadatka. Ako taj isti učenik ima želju, može prezentirati manji dio rada.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti razvoj prekogranične suradnje između Hrvatske i Mađarske na stranicama kao što je Program prekogranične suradnje. Neka suradnju Hrvatske i Mađarske predstave ostalim učenicima u razredu plakatom koji će izraditi u alatu za izradu digitalnih sadržaja Canva.