Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicima o dostupnosti hrane u svijetu. Upitajte ih smatraju li da je hrana svima jednako dostupna te koji bi mogli biti uzroci nejednake dostupnosti hrane u pojedinim dijelovima svijeta. Potaknite ih da promisle znaju li nekoga u svojoj okolini tko bi mogao biti izložen riziku od gladi ili su o takvim slučajevima u Hrvatskoj čitali u medijima. Prikažite učenicima kartu gladi u svijetu HungerMap te zajedno komentirajte u kojim je dijelovima svijeta rizik od gladi veći, a u kojima manji te koji bi mogli biti uzroci takve raspodjele.
Podijelite učenike u grupe te ih uputite da po grupama istražuju pojavu i uzroke gladi u svijetu na mrežnim stranicama kao što su stranica Hrvatske enciklopedije ili Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO). Neka istraže pokazatelje gladi kao što su pothranjenost, ljestvica dostupnosti hrane i globalni indeks gladi.
Zatim neka pomoću karte odaberu primjere država izrazito pogođenih glađu (obratite pozornost na to da različite grupe odaberu različite primjere država ili im ih sami dodijelite) i istraže koji bi mogli biti uzroci gladi (slabo razvijena poljoprivreda, porast broja stanovnika, sukobi, problemi sa sušom ili poplavama, društveno raslojavanje i slično). Neka istraže i kako klimatske promjene utječu na pojavu gladi u svijetu na stranici Svjetskog programa za hranu.
Svoje zaključke neka bilježe tijekom istraživanja i zatim ukratko predstave razredu u prezentaciji koju trebaju izraditi u alatu PowerPoint. Podsjetite učenike na pravilno korištenje dostupnim fotografijama (potaknite ih da se služe servisima kao što je Pixabay) te na pravilno citiranje izvora kojima su se koristili u prezentaciji. Zajedno komentirajte prezentacije.

Na početku aktivnosti uspostavite videokonferenciju u aplikaciji MS Teams. Pričekajte da se svi učenici uključe. Započnite aktivnost razgovorom s učenicima o dostupnosti hrane u svijetu. Raspravite o tome poznaju li nekog u vlastitom životnom okružju tko bi mogao biti izložen riziku od gladi te imaju li saznanja o takvim slučajevima u Hrvatskoj ili sredini u kojoj žive. Nakon razgovora projicirajte im interaktivnu digitalnu kartu Svjetskog programa za hranu (HungerMap) te im zadajte da imenuju prostore u svijetu koji su suočeni s problemima gladi. Neka utvrde koji su uzroci tih problema na tim prostorima. U nastavku učenike podijelite u pet grupa služeći se opcijom izdvojenih soba za suradnju (tzv. breakout rooms) u aplikaciji. Svakoj grupi dodijelite po dvije države iz različitih dijelova svijeta. Zadajte im da izdvoje čimbenike koji su utjecali na probleme gladi u navedenim državama. Kao izvor informacija neka im posluže različite mrežne stranice poput Hrvatske enciklopedije, mrežne stranice Organizacije za hranu i poljoprivredu te Svjetskog programa za hranu, kao i izvori po vlastitom odabiru. Svaka grupa na temelju istraženog treba izraditi prezentaciju u alatu MS PowerPoint u paketu Office 365 i napraviti analizu problema u zadanim državama. Također, usmjerite ih da upotrijebe fotografije koje mogu preuzeti s platforme za besplatne slike i fotografije Pixabay. Kada sve grupe završe s radom, ponovno pokrenite videokonferenciju te prozovite predstavnike grupa na podjelu prezentacije i usmeno izlaganje ostalim grupama.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

Pri usmenom izlaganju i postavljanju pitanja koristite se kraćim rečenicama i jednostavnim rječnikom. Potaknite učenike na razmišljanje postavljanjem dodatnih potpitanja koja mogu biti popraćena i vizualnim asocijacijama.
Učenika s teškoćama, u dogovoru, smjestite bliže promatranom izvoru sadržaja. Prikazani sadržaj neka bude primjerene veličine kako bi učenik uspio percipirati sve potrebne informacije. Pružite dodatne usmene opise promatranih vizualnih sadržaja.
Učenika s teškoćama smjestite u grupu učenika koja će djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. To može biti grupa učenika s kojom je učenik s teškoćama već uspješno surađivao. Prilikom podjele zadataka u grupi neka bude jasno naglašena uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da on nije ravnopravno uključen u aktivnost. Češće provjeravajte uspješnost rješavanja zadataka grupe u kojoj se nalazi učenik s teškoćama. Isto tako, provjeravajte njegovo sudjelovanje u aktivnosti.
Omogućite učeniku podsjetnik s elementima zadatka. Budući da se radi o složenijem zadatku, izradite podsjetnik sa slijedom koraka u aktivnosti (1. razgovor o dostupnosti hrane u svijetu; 2. promatranje karte gladi u svijetu; 3. grupni rad – a) istraživanje pojave i uzroka gladi na mrežnim stranicama, b) istraživanje jedne države pogođene glađu; 4. izrada prezentacije u alatu MS PowerPoint; 5. predstavljanje prezentacije). Korisna može biti lista s ključnim pojmovima (uzroci gladi u svijetu, pothranjenost, ljestvica dostupnosti hrane, globalni indeks gladi, države pogođene glađu, utjecaj klimatskih promjena na glad u svijetu) koje učenik treba istražiti ili pitanja na koja učenik treba pronaći odgovor (primjerice, Koje su države najviše pogođene problemom gladi?, Koji su mogući uzroci?, Kako klimatske promjene utječu na pojavu problema gladi?). Uz pojam ili pitanje označite i vrstu izvora (mrežna stranica, udžbenik) u kojem mogu pronaći tražene informacije.
Omogućite učeniku prilagodbu sadržaja na mrežnim stranicama (uvećani font i nestilizirani font). Moguće je i izdvojiti dijelove sadržaja s mrežnih stranica, grafički ih prilagoditi i takve uručiti učeniku s teškoćama.
Provjerite zna li se učenik služiti digitalnim alatima PowerPoint i Pixabay. Ako je potrebno, omogućite mu podsjetnik o njihovu korištenju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više neka detaljnije istraže utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na porast gladi u svijetu koristeći se izvorima kao što je Izvještaj UN-a. Svoje zaključke neka predstave razredu plakatom izrađenim u alatu Canva.

Kao pripremu za ovu aktivnost potaknite učenike da kod kuće prate koliko se hrane bacilo tijekom tjedan dana. Neka vode dnevnik bacanja hrane i u njega upišu svaki dan koliko se čega bacilo. Svoje dnevnike neka donesu na aktivnost.
U razredu započnite aktivnost razgovorom o održivom raspolaganju hranom. Pitajte učenike koliko se hrane, prema dnevniku koji su vodili, baci u njihovu kućanstvu, kao i koji su uzroci pretjeranog bacanja hrane. Razgovarajte o podijeljenosti svijeta na one koji nemaju dovoljno hrane (iz prethodne aktivnosti) i na one koji hrane imaju previše. Potaknite ih da promisle kako države koje imaju višak hrane mogu utjecati na smanjenje gladi u svijetu.
Podijelite učenike u grupe prema broju učenika. Svaka grupa treba imati tablet ili računalo. Neka po grupama na mrežnim stranicama kao što su mrežne stranice Europske komisije, Svjetskog programa za hranu, Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) ili stranice Europskog vijeća i Vijeća Europske unije istraže mjere koje međunarodne organizacije i integracije poduzimaju da smanje glad u svijetu, koje strategije provode i kakvu konkretnu pomoć nude državama koje su u oskudici.
Zatim neka po grupama također rasprave o održivom korištenju hranom u svojem svakodnevnom životu te koje metode mogu primijeniti da bi se smanjilo bacanje hrane (planiranje obroka, skladištenje hrane na adekvatan način, prenamjena ostataka i slično). Neka predlože načine kako bi u svojem kućanstvu mogli smanjiti bacanje hrane.
Svaka grupa svoje zaključke može predstaviti plakatom koji će izraditi u alatu za izradu digitalnih sadržaja Canva. Predstavnik grupe treba iznijeti zaključke grupe ostalim učenicima u razredu. Zajedno komentirajte svaki plakat.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

Učenicima s teškoćama unaprijed pripremite dnevnik bacanja hrane koji će ispunjavati. U dnevniku napišite i jasne upute za ispunjavanje zadatka. Pripazite na grafičku prilagodbu teksta (nestilizirani i uvećani font, poravnanje po lijevoj margini, dvostruki prored, naglašene ključne riječi).
Učenike potaknite na razmišljanje postavljanjem dodatnih potpitanja. Pitanja neka budu kratka i jednostavna. Pohvalite svaki učenikov usmeni odgovor te ga po potrebi usmeno navodite da razradi svoju ideju.
Učenika s teškoćama smjestite u grupu učenika koja će djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. To može biti grupa učenika s kojom je učenik s teškoćama već uspješno surađivao. Prilikom podjele zadataka u grupi neka bude jasno naglašena uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da on nije ravnopravno uključen u aktivnost. Češće provjeravajte uspješnost rješavanja zadataka grupe u kojoj se nalazi učenik s teškoćama. Isto tako, provjeravajte njegovo sudjelovanje u aktivnosti. Omogućite učeniku podsjetnik s elementima zadatka.
Omogućite učenicima poveznicu na izvore koji sadržavaju tražene informacije kako bi uspješnije usmjerili pozornost. Prilagodite izgled sadržaja na mrežnim stranicama (uvećani i nestilizirani font). Ako je moguće, neka se učenik s teškoćama služi vlastitim tabletom.
Provjerite zna li se učenik koristiti digitalnim alatom Canva. Ako je potrebno, omogućite mu podsjetnik o njegovu korištenju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više neka istraže mogućnosti iskorištavanja ostataka hrane na poveznicama kao što su Ikea ScrapsBook i Ja bolji građanin. Ideje mogu predstaviti ostalim učenicima u razredu videozapisom koji trebaju izraditi u alatu Kizoa.

Na početku aktivnosti pogledajte s učenicima videozapis Možemo li stvoriti savršenu farmu? Titl uključite odabirom opcije titlovi nakon čega u postavkama možete odabirom opcije titlovi odabrati automatski prijevod i opciju hrvatski. Komentirajte s učenicima videozapis i razgovarajte o izazovima s kojima se pojedine države nose u proizvodnji hrane te koje su mogućnosti koje im nudi suvremena poljoprivreda. Upitajte učenike jesu li se susreli s pojmovima kao što su GMO, organski uzgoj, ekološka poljoprivreda ili održiva poljoprivreda te obraćaju li pozornost na način proizvodnje i podrijetlo poljoprivrednih kultura koje se koriste za prehranu u njihovu kućanstvu.

Nakon uvodnog razgovora podijelite učenike u grupe te svakoj grupi zadajte jednu temu istraživanja s uključenim prijedlozima izvora:

GMO – na mrežnim stranicama Europskog parlamenta i Hrvatske enciklopedije

Tehnologija u poljoprivredi – na Digitalnoj platformi za poljoprivredu i na mrežnim stranicama Gospodarskog lista

Ekološka poljoprivreda – na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i u stručnim člancima kao što je Razvoj ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj

Poljoprivredne politike EU-a – na mrežnim stranicama Europskog vijeća i Vijeća Europske unije

Poljoprivredna politika Hrvatske – na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede

Održiva poljoprivreda – na mrežnim stranicama Europske komisije, Digitalnoj platformi za poljoprivredu i sličnim stranicama.

Svaka grupa treba imati tablet ili računalo. Neka istraže svoju temu koristeći se predloženim ili sličnim izvorima koje sami pronađu te neka unutar grupe rasprave o svojoj temi, kao i o važnosti planiranja poljoprivredne proizvodnje radi postizanja veće učinkovitosti poljoprivrede. Zaključke o svojoj temi neka zabilježe te ih ukratko predstave plakatom koji trebaju izraditi u alatu Canva. Predstavnik grupe neka prikaže plakat ostalim grupama. Zajedno komentirajte plakate te ih pohranite u razrednu mapu na platformi Teams.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

U dogovoru s učenikom smjestite ga bliže izvoru promatranog sadržaja. Neka jačina zvuka videozapisa bude primjerena. Pripazite da izvor vanjskog svjetla nije izravno usmjeren prema zaslonu. Ako je potrebno, omogućite učeniku zapis izgovorenog teksta.
Unaprijed pripremite učenicima pitanja ili ključne pojmove na koje trebaju obratiti pozornost prilikom gledanja videozapisa. Nakon toga postavljajte kratka i jednostavna pitanja. Potaknite učenike na razmišljanje postavljanjem dodatnih potpitanja. Ohrabrite učenike na sudjelovanje u aktivnosti i pohvalite svako njihovo zalaganje.
Učenika s teškoćama smjestite u grupu učenika koja će djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. To može biti grupa učenika s kojom je učenik s teškoćama već uspješno surađivao. Prilikom podjele zadataka u grupi neka bude jasno naglašena uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da on nije ravnopravno uključen u aktivnost. Češće provjeravajte uspješnost rješavanja zadataka grupe u kojoj se nalazi učenik s teškoćama. Isto tako, provjeravajte njegovo sudjelovanje u aktivnosti. Omogućite učeniku podsjetnik s elementima zadatka.
Prilagodite izgled mrežnih stranica (nestilizirani i uvećani font). Članke samostalno grafički prilagodite u alatu Word (nestilizirani i uvećani font, poravnanje po lijevoj margini, dvostruki prored, naglašeni ključni pojmovi).
Neka učenik s teškoćama ima zaseban tablet ili računalo.
Provjerite zna li se učenik koristiti digitalnim alatima Canva i Teams. Ako je potrebno, omogućite mu podsjetnik o njihovu korištenju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti primjere ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj kao što je, primjerice, najstarije ekološko imanje u Hrvatskoj Zrno te ga mogu predstaviti razredu videozapisom koji trebaju izraditi u alatu Kizoa.