Napišite na ploču upitnu rečenicu Što je jezik? (možete se koristiti digitalnim alatom IDroo). Pitajte učenike o tome što za njih znači pojam jezika. Zapišite njihove odgovore na ploču.

Pitanje o jeziku ujedno je i pitanje o mislima, a putem misli i o stvarima. Je li najprije bio jezik ili misao? Razgovarajte s učenicima i potaknite ih na to da svoje odgovore potkrijepe primjerima. Pitajte ih razlikuju li međusobno pojmove govora, jezika, značenja, znaka, znakovnog sustava i sl.

Podijelite učenike u parove kako bi zajedno u udžbeniku i na internetu istražili značenja tih pojmova. Nakon što su istražili značenja zadanih pojmova, zamolite ih neka ih prezentiraju. Svaki par predstavlja (opisuje i objašnjava) zadani pojam. Nastojte da se ne ponavljaju, odnosno neka par koji predstavlja, iznosi samo nove informacije koje drugi nisu iznijeli. Na kraju zajedno prokomentirajte istraženo.

Usmjerite raspravu na svakodnevne situacije. Zamolite učenike neka razmisle i objasne zašto je govor važan za čovjeka. Koja je njegova svrha? Neka navedu primjere kojima će pokazati koliko je govor važan u njihovu životu. Što sve mogu učiniti s pomoću govora (npr. izreći svoje misli, prenijeti neke informacije, riješiti neki nesporazum u obitelji ili razredu i sl.)? Na koji način jezik i govor utječu na oblikovanje identiteta (neka navedu primjere)? Može li se jezik povezati i s ljudskom slobodom? Neka učenici iznesu vlastita razmišljanja i primjere.

Zatim razgovarajte o značenju riječi logos. Što je taj pojam značio starim Grcima? Logos nas upućuje na povezanost misli, jezika i stvarnosti. Odnosno, upućuje na činjenicu da jezik služi razumijevanju - kako međuljudskih odnosa, tako i stvarnosti. Neka učenici pokušaju opisati pojedine misaone pojmove koji nastoje dati odgovore na pitanja o jeziku (npr. putem ontologije i epistemologije).

Na kraju im možete dati radni listić (u digitalnom alatu Wizer) na kojem ćete navesti nekoliko pojmova koje upotrebljavamo u više različitih značenja, što može rezultirati pogrešnim zaključcima ili nerazumijevanjem. Njihov je zadatak navesti primjere te različite uporabe pojmova.

Zajedno prokomentirajte njihove odgovore.

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabrana prilagodba treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Potrebno je provjeriti mogu li se učenici s teškoćama samostalno koristiti internetom. U suprotnom, osigurajte im alternativan način pretraživanja informacija. Provjerite mogu li se učenici s teškoćama služiti digitalnim alatom Wizer. Osigurajte jasne i jednostavne upute o tome kako rabiti digitalne alate. Možete im objasniti korake u pisanom obliku ili vizualne upute.

Ako se učenici zbog motoričkih ili drugih teškoća ne mogu koristiti digitalnim alatom, neka rade u paru. Potrebno je osigurati da učenik s teškoćama u razvoju aktivno sudjeluje u aktivnosti, odnosno da ne bude pasivan promatrač. Koristite se grafičkim organizatorima, poput mentalnih mapa ili dijagrama, kako biste vizualno prikazali povezanost između pojmova jezika i filozofije.

Ako je potrebno, omogućite učenicima uporabu alternativnih načina komunikacije (npr. simbola) za iznošenje misli, stavova i ideja tijekom rasprave. Dopustite im da izraze svoje ideje na način koji odgovara njihovim sposobnostima i preferencijama. Podržite njihovu kreativnost i potičite ih na autentično izražavanje razmišljanja o jeziku i filozofiji.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više, istražuju putem interneta ili u enciklopediji što znači izraz govorni krug u F. de Saussureua. Svoje istraživanje predstavljaju razredu s pomoću digitalnog alata prema izboru (plakat, prezentacija i sl.).

Uvedite učenike u aktivnost sljedećim pitanjima: Zašto je jezik specifično svojstvo čovjeka? Zašto nam je on važan? Koja je poveznica filozofije i jezika? Kako jezik utječe na naše razumijevanje stvarnosti? Koja je funkcija jezika?

Neka u paru razmisle o tome što smatraju bitnim u jeziku ili u vezi s jezikom (sintaksu, gramatiku, rječnike i sl.). Odaberite nekoliko parova koji će svoj prikaz objasniti ostalima u razredu.

Zatim podijelite učenike u četiri grupe (možete se koristiti digitalnim alatom Random Group Generator).

Jedna grupa istražuje što je to sintaksa jezika i što ona proučava.

Druga grupa istražuje odnos jezika prema stvarnosti, prema stvarima izvan jezika.

Treća grupa istražuje odnos jezika prema mislima.

Četvrta analizira uporabu jezika u svakodnevnim životnim situacijama.

Svaka grupa prezentira svoje istraživanje s pomoću plakata izrađenog u digitalnom alatu Canva ili Genially. Nakon što sve grupe prezentiraju svoja istraživanja, povežite zadana shvaćanja jezika sa znanjima stečenim na satu Hrvatskog jezika te s filozofima ili filozofskim gledištima. Kako razumijevanje vlastitog jezika pridonosi razumijevanju svijeta? Neka navedu primjere o tome kako se čovjek u spoznavanju služi jezikom. Kako putem jezika usvajamo vrijednosti, stavove i prava? Usmjerite razgovor na svakodnevne situacije. Neka pokušaju navesti primjere iz vlastite okoline (obitelj, prijatelji ili razred). Zamolite ih neka svoje odgovore argumentiraju.

Ako želite modificirati aktivnost u online okruženju, koristite se aplikacijom Microsoft Teams i podijelite učenicima smjernice. Učenici će nakon istraženih sadržaja putem QR kodova i dodijeljenih pitanja izrađivati plakat ili umnu mapu o izabranom području analize jezika (mogu ih izraditi u digitalnom alatu Canva ili Popplet), a svoje radove izložiti putem platforme Microsoft Teams.

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabrana prilagodba treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Potrebno je provjeriti mogu li se učenici s teškoćama samostalno koristiti internetom. U suprotnom, osigurajte im alternativan način pretraživanja informacija. Provjerite mogu li se ti učenici služiti digitalnim alatima Canva i Genially.
Ako se učenik zbog motoričkih ili drugih teškoća ne može koristiti digitalnim alatima u aktivnosti, neka radi u paru s vršnjakom koji će mu pružiti potrebnu podršku. Demonstrirajte mu, prema potrebi, korake u radu, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada uporabom spomenutih alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatima.
Učenika s teškoćama uključite u grupu koja će mu pružiti potrebnu podršku.
Ako je potrebno, omogućite učenicima uporabu alternativnih načina komunikacije (npr. simbola) za izražavanje misli, stavova i ideja tijekom prezentacije rezultata istraživanja.

Ako izvodite aktivnost u online okruženju, tijekom davanja smjernica provjerite s učenikom s teškoćama je li mu potrebno nešto dodatno objasniti. Pri izradi i prezentaciji plakata omogućite tom učeniku podršku vršnjaka iz razreda.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Oni koji žele znati više, neka pročitaju označena poglavlja u knjizi Tečaj opće lingvistike. Neka se usredotoče na definiciju jezika. Zatim neka u parovima istraže razliku između govora i jezika te što bi to bio govorni krug. Rezultate svojeg istraživanja mogu predstaviti u obliku prezentacije u digitalnom alatu, primjerice Canva ili Genially. Neka Vam pošalju gotovu prezentaciju kako biste ju pregledali.

Pitajte učenike o tome što je jezik i što ga sve čini. Što mogu reći o jeziku na temelju znanja usvojenih na nastavi Hrvatskog jezika? Pitajte ih možemo li reći da i životinje imaju jezik. U čemu je specifičnost ljudskog jezika?

Potaknite ih na tumačenje pojma apstrakcije. Pitajte ih što je govor. Koja je razlika između jezika i govora? Neka obrazlože svoje odgovore.

Zatim neka se pokušaju prisjetiti jesu li na satu Povijesti i/ili Likovne umjetnosti govorili o načinima izražavanja ljudi u prošlosti. Kako su ljudi nekad usvajali norme, pravila, prava? Zatim usmjerite raspravu na svakodnevne situacije. Zamolite ih neka navedu kako se izražavaju u krugu obitelji, kako to čine u školi, a kako među svojim vršanjacima. Neka pokušaju usporediti svoj način usvajanja govora i izražavanja s onim ljudi u prošlosti. Podijelite učenike u parove i ponudite im putem digitalnog alata Match the Memory kartice s crtežima koje trebaju spojiti sa značenjem.

Razgovarajte s učenicima o tome kako se stvarnost prenosi slikovnim jezicima. Upućuje li slika na zbilju ili na misao? Potaknite ih na traženje (putem interneta) primjera slikovnih pisama. Prokomentirajte zajedno što primjećujete te postoje li neki obrasci ili pravila.

Kako bi povezali stečeno znanje na satu Hrvatskog jezika sa znanjem stečenim na satu Filozofije, učenici u grupama odabiru kartice s ponuđenim riječima (Vi pripremite kartice sa zadanim riječima, npr. s pomoću digitalnog alata ClassroomScreen ili Puzzel.org) pa izrađuju slikovno pismo.

Svoje radove prezentiraju u razredu i zajedno raspravljaju. Najbolji rad možete vrednovati.

U završnoj raspravi potaknite učenike na to da argumentiraju i oprimjere na koji način putem jezika shvaćamo stvarnost. Kako izražavamo svoje misli, kako rješavamo probleme? Neka navedu neki primjer iz svoje okoline ili iz razreda.

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabrana prilagodba treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Potaknite učenika s teškoćama na sudjelovanje u raspravi. Pri definiranju pojmova u aktivnosti koristite se konkretnim primjerima koje učenik može povezati s aktivnostima u svakodnevnom životu.
Provjerite s učenikom s teškoćama razumije li uporabu zadanog alata Match the Memory. Ako je potrebno, demonstrirajte mu korake u radu, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada uporabom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu. Osigurajte učeniku s oštećenjem vida podršku učenika iz razreda koji će mu objasniti vizualni kontekst kartica s crtežima.
Ako je potrebno, omogućite učenicima s teškoćama uporabu alternativnih načina komunikacije (npr. simbola) za izražavanje misli, stavova i ideja tijekom rasprave. Dopustite im da izraze svoje ideje na način koji odgovara njihovim sposobnostima i preferencijama.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Pogledajte video o jezičnim igrama (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odabrati engleski – automatski generirano – i zatim hrvatski). Učenici prezentiraju razredu kojim metaforama Wittgenstein objašnjava ulogu jezika.