-
16. stoljeće
Ivan Pergošić (prva polovica 16. st. – 1592.), Dekretum (1574.)
Antun Vramec (1638. – 1588.), Kronika (1578.)
-
17. stoljeće
Juraj Habdelić (1609. – 1678.), Zercalo Marijansko (1662.), Pervi otca našeg Adama greh (1674.), Dictionar, ili reči slovenske zvekšega v kup zebrane, v red postavljene i dijačkemi zlahkotene (1670.)
Krsto Frankopan (1643. – 1671.), Gartlic za čas kratiti, Dijačke junačke (rukopis)
Ivan Belostenec (1594. – 1675.), Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili riznica latinsko-hrvatskih riječi) objavljen 1740.
-
18. stoljeće
Andrija Jambrešić (1706. – 1758.), Latinski rječnik s obilatim tumačenjem na ilirskom, njemačkom i madžarskom ponajviše za uporabu učevnoj mladeži, koji je priredio Andrija Jambrešić, svećenik Družbe Isusove, Hrvat Zagorac (Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica locuples…, 1742., pretisak 1992) , suautor Franjo Sušnik
-
19. stoljeće
Tito Brezovački (1757. – 1805.), Matijaš grabancijaš dijak (praizvedba 1804.), Diogeneš (1805.)
Tomaš Mikleušić (1767. – 1833.), Stoletni kalendar iliti Dnevnik stoletni horvatski do leta 1901 kažuči (1819.), Izbor dugovanj vsakoverstneh za hasen i razveselenje služečeh (1821.)
Pavao Štoos (1806. – 1862.), Kip domovine vu početku leta 1831 (1831.), Glas kričečega vu pustini (1833.)
Jakob Lovrenčić (1787. – 1842.), Adolf iliti Kakvi su ljudi (1833.), Petrica Kerempuh iliti Čini i živlenje človeka prokšenoga (1834.)
-
20. stoljeće
Terezija Drožar, rođ. Goričanec (1837. – 1923.), živopisna kajkavska fraza bakina bila je svakako presudna za jezik Balada Petrice Kerempuha (Krležijana)
