Čitajući tekstove, trebate izdvojiti ključne informacije i napraviti svoje bilješke. Nakon što istražite različite teorije o etnogenezi Hrvata, provjerite svoje znanje u kratkom kvizu. Želim vam puno uspjeha!
SLAVENSKA TEORIJA
Ova teorija potječe iz druge polovice 19. st., a zastupao ju je Franjo Rački. Temelji se na pripadnosti hrvatskog jezika slavenskoj skupini jezika. Hrvati su prema tome Slaveni. Zastupnici slavenske teorije oslanjaju se na djelo Konstantina VII. Porfirogeneta koji donosi priče o doseljenju Hrvata. Prema jednoj Slaveni su došli zajedno s Avarima. Prema drugoj Hrvati su došli iz Bijele Hrvatske u 7. st. na poziv cara Heraklija. Oslobodili su rimsku Dalmaciju od Avara te su se tu nastanili. Car u navedenom djelu donosi i legendu o petero braće i dvije sestre pod čijim su vodstvom Hrvati došli. Iako se iz carevih navoda može zaključiti da su postojale dvije seobe, zastupnici slavenske teorije govore o jednom selidbenom valu ne izdvajajući Hrvate od drugih Južnih Slavena. Treba napomenuti da slavenska teorija, iako općeprihvaćena ne objašnjava značenje imena Hrvat jer ono nije slavenskoga podrijetla.
TEORIJA O DRUŠTVENOM DUALIZMU
Neki povjesničari poput Vjekoslava Klaića ne odbacuju slavenstvo Hrvata, ali iznose teoriju o posebnoj hrvatskoj seobi. Oslanjaju se na podatke u djelu cara Konstantina VII. Porfirogeneta. Prema tome, Hrvati su došli u novu domovinu kao već formirani etnos. Tu su pokorili otprije doseljene Slavene i nametnuli se kao vladajući sloj.
IRANSKO-KAVKASKA TEORIJA
Poticaj za nastanak ove teorije bio je pronalazak dviju kamenih ploča 1890. g. u nekadašnjoj grčkoj koloniji Tanaisu, u današnjoj Ukrajini. Ploče datiraju u 2. i 3. st. Na njima su zapisana osobna imena tanaiskih uglednika, Horuathos i Horoathos. Znanstvenici su uočili da se navedena imena mogu dovest u vezu s hrvatskim narodnim imenom. Jezična analiza pokazala je da su ta imena iranskoga podrijetla. Prema ovoj teoriji Hrvati su iransko pleme koje je za provale Huna krenulo u veliku seobu prema Europi te se putem poslavenilo. Teorija ne pruža dovoljno dokaza za iransko podrijetlo Hrvata. Ipak, upućuje na vrlo vjerojatne dodire slavenskoga i iranskog svijeta. Ovu teoriju prvi je iznio Niko Županič.
AUTOHTONA TEORIJA
Prema ovoj teoriji Hrvati su potomci autohtonog ilirskog stanovništva, a Iliri su Slaveni. Ilir i Slaven postaju sinonimi što je bilo vrlo popularno u 19. st. u doba hrvatskog narodnog preporoda. Današnji zagovornici ove teorije ne tvrde da su Hrvati domoroci, nego da su se Iliri stopili sa slavenskim došljacima, poslavenili se te preuzeli hrvatsko ime. Zauzvrat su na Slavene prenijeli svoju duhovnu i materijalnu kulturu. Kulturnih doticaja starosjedioca i došljaka je s vremenom bilo. Također, dolazilo je i do miješanja stanovništva. No, unutar hrvatske kulture dominiraju elementi identični kao kod drugih slavenskih naroda, primjerice vjerovanja, običaji, folklor i sl. To ukazuje na zajedničku praslavensku baštinu.
OSTALE TEORIJE
AVARSKA TEORIJA
U novije vrijeme javilo se mišljenje da Hrvati sloj graničara unutar avarskog kaganata. Hrvati su dakle ratnici koji su kasnije formirali etnos. Pretpostavaka za ovu teoriju dala je specifična hrvatska titula ban za koju su neki istraživači smatraju da je izvedena iz imena avarskoga kagana Bajan. Kritika teoriji je što se u povijesnim izvorima Hrvati spominju kao neprijatelji, a ne saveznici Avarima. Također, za imenicu „ban“ smatra se da je iranskog podrijetla.
HRVATI DOLAZE NA POZIV KARLA VELIKOG
Ovu teoriju zastupa hrvatski arheolog Vladimir Sokol. On smješta dolazak Hrvata u kraj 8. st. tumačeći događaje i podatke iz izvora. Karlo Veliki je nakon neuspješnog rata s Avarima, unajmio Hrvate kao saveznike. U franačkim analima spominje se Vojnomir, Slaven koji je pobijedio Avare 795. g. On plijeni avarsku riznicu s više od 50 tona zlata i dragocjenosti te ih šalje u Aachen Karlu Velikom. Rušenjem Avarske države Karlo Veliki je proširio teritorij i dobio preduvjete da se proglasi carem. Prema ovoj teoriji, pradomovina Hrvata bila je današnja Češka, odnosno „Bijela Hrvatska“ koju spominje Konstantin VII. Porfirogenet. Na tom su prostoru identificirani toponimi koji podsjećaju na imena petero braće i dvije sestre iz legende o doseljenju Hrvata. U prilog ovoj teoriji idu arheološki nalazi hrvatskih grobova u kojima je pronađena keramika tipična za prostor Češke. Također, u ratničkim grobovima nalazi se ratna oprema franačkog podrijetla.