Knez Trpimir dao je 852. godine sastaviti darovnicu (Trpimirova darovnica) kojom je splitskomu nadbiskupu potvrdio imanja splitske Crkve na hrvatskom području te mu darovao desetinu svojega kliškog posjeda. U darovnici Trpimir ističe da je vladar Hrvata »milošću Božjom«. Trpimirova darovnica ili Povelja kneza Trpimira napisana na latinskom jeziku. To je najstarija isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara i ujedno prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime.
Branimirov natpis, zapravo je kamena greda koja je predstavljala dio oltarne pregrade s natpisom i lijepim pleternim ukrasom. Spomenik je pisan latinicom na latinskom jeziku i danas se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu te predstavlja najstariji hrvatski datirani kameni spomenik, s godinom 888. u desnom kutu. Na njemu je ujedno i prvi spomen hrvatskog imena na kamenom spomeniku.
Nadgrobni natpis kraljice Jelene prednji je dio sarkofaga u kojemu je bilo ukopano tijelo hrvatske kraljice Jelene koja je živjela u 10. stoljeću. Nastao je u Solinu 976. godine. Natpis već u prvoj rečenici otkriva obiteljsku vezu između dva hrvatska kralja. Jednom od njih – kralju Mihajlu Krešimiru II. – bila je supruga, a drugom – kralju Držislavu Stjepanu – bila je majka.
Bašćanska ploča, najvažniji i jedan od najstarijih hrvatskih epigrafskih spomenika pisan glagoljičnim slovima oko 1100. godine. Naziv je dobila po mjestu Baški na otoku Krku, gdje je ploča nađena u crkvi sv. Lucije. Danas se čuva u palači HAZU u Zagrebu. Bašćanska ploča ide po pismu u skupinu spomenika prijelaznoga stadija između oble i uglate (hrvatske) glagoljice.
Povaljski prag, najstariji pisani spomenik hrvatsko-staroslavenskog jezika na ćirilici. Riječ je o natpisu na nadvratniku (pragu) opatije sv. Ivana Krstitelja u Povljima na otoku Braču koji je isklesan ubrzo nakon 1184. godine.
Povaljska listina najstariji je sačuvani dokument pisan hrvatskom ćirilicom. Nastala je 1. prosinca 1250. godine, kada je - na temelju starijih dokumenata - piše hvarski bilježnik, kanonik Ivan. Govori o posjedu benediktinskog samostana sv. Ivana. Navedena isprava je i najstarija sačuvana isprava na otoku Braču.
Kao što ime govori, nađena je u mjestu Povljima, i to sasvim slučajno, jer je promatrač primijetio neobične znakove na predmetu koji je domaćica upotrebljavala za - potpirivanje vatre na ognjištu.
"Red i zakon" zadarskih dominikanki iz 1345. godine pisan je latinicom, a sadržava pravila primanja redovnica u dominikanski red. Sastoji se od 62 retka obrednih pravila na hrvatskom i latinskih obrednih uputa i molitava.
Misal kneza Novaka iz 1368. godine jedna je od najljepših hrvatskih glagoljičkih knjiga, danas pohranjena u Nacionalnoj knjižnici u Beču u Austriji. Misal sadržava najstarije poznate hrvatske stihove pisane glagoljicom. Stihovi kneza Novaka pisani su na čakavštini s obilježjima crkvenoslavenskoga.
Poljički statut iz 1440. godine pisan je hrvatskom ćirilicom i najvažniji je izvor Poljičke Republike. Osim zakona koji su u njemu zabilježeni, Poljički statut sadržava i razne odluke i presude vlasti koje se katkad odnose i na pojedince. Uz Vinodolski zakon, Poljički je statut najvrjedniji hrvatski normativni pravnopovijesni spomenik.
Misal po zakonu rimskoga dvora prva je hrvatska knjiga tiskana na hrvatskom jeziku, a otisnuta je svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije. To je prvi misal u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima i najstarija knjiga tiskana glagoljicom.