razarajuće djelovanje mlata vala (morskih i jezerskih) na obalama

ukupnost odnosa zemlje kao posjeda i predmeta obrađivanja, ukupnost odnosa u poljoprivredi

skupni naziv za naranče, limune, mandarine, grejpfrut i ostalo srodno voće

okupljeno naselje izgrađeno na vrhu brežuljka, nastalo u prošlosti radi lakše obrane

sabiranje, nakupljanje, gomilanje (vode, leda, denudiranog materijala...)., ali i umjetno jezero nastalo izgradnjom brane i služi kao spremnik vode za rad hidroelektrane, za vodoopskrbu ili navodnjavanje

radna zajednica osnovana 1978. godine koja okuplja više regija i država sa zajedničkim povijesnim, gospodarskim, kulturnim i drugim obilježjima

naziv za najmlađe naplavine uz riječne tokove

razlika između najviše i najniže zabilježene temperature u određenome razdoblju; dnevna, mjesečna ili godišnja amplituda temperature. Također razlika između najviše i najniže vrijednosti u razmatranju mjesečnog ili godišnjeg hoda srednjih dnevnih ili srednjih mjesečnih temperatura. Primjerice, u godišnjem hodu temperature prikazanome na klimatskome dijagramu amplituda temperature jest razlika između najtoplijega i najhladnijega mjeseca.

temperaturna razlika između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca u godini.

sav nenaseljeni dio kopna. Stari Grci su tako zvali Saharu i druge nenaseljene krajeve oko Sredozemlja. Antarktika je najveći dio suvremene anekumene. Suprotno od anekumene je ekumena.

područje visokoga tlaka zraka od kojega se zrak vrtložasto kreće prema okolnim područjima nižeg tlaka zraka. Donosi vedro, postojano vrijeme.

nadmorska visina. Mjeri se od srednje razine mora.

postupni gubitak nacionalnih, vjerskih, jezičnih i drugih obilježja manjinske grupe stanovništva

odricanje od religije i vjerovanja koja iz nje proizlaze, bezboštvo

suvremena široka cesta koja ima dva odvojena kolnika (za svaki smjer po jedan). Svaki kolnik ima barem tri traka: jedan za vožnju, jedan za pretjecanje i jedan za zaustavljanje vozila. Na autocesti nema križanja u istoj razini niti oštrih zavoja, pa su moguće velike brzine vožnje.

starosjedilački narod koji nema prethodnika, koji nije nov.

pojava i primjena automobila u prometu. Podrazumijeva masovnu proizvodnju, kupnju i uporabu automobila u svakodnevnom životu. Stupanj automobilizacije mjeri se odnosom broja stanovnika i broja automobila.

pravo određenog područja ili društvene skupine na različit stupanj samouprave

vodoravni kut mjeren u stajalištu između smjera sjevera i smjera orijentira ili smjera kretanja. Mjeri se u smjeru kretanja kazaljke na satu, a najčešće se iskazuje stupnjevima

crveno-smeđa zemljasto-kamenasta ruda aluminija. Smatra se da je boksit ostatak otapanja vapnenca u uvjetima tople i periodski vlažne klime.

prirodna pregrada kojom je ujezerena voda tekućice

ukupnost iz prošlosti sačuvanih i njegovanih kulturnih dobara. U međunarodnom pravu zajednička baština čovječanstva označuje nekretnine i prostore s posebnim režimom uporabe i zaštite. UNESCO je pojedina, posebno vrijedna prirodna i kulturna dobra stavio pod međunarodnu zaštitu, odnosno na listu svjetske baštine.

bruto domaći prihod (proizvodnja), sva vrijednost koja je ostvarena u nekoj zemlji u godini dana. Međunarodna kratica je GDI ili GDP.

obuhvaća sastav stanovništva prema dobi i spolu

bruto nacionalni prihod (proizvodnja), sva vrijednost koju su ostvarile tvrtke neke zemlje, bez obzira je li ostvarena u zemlji ili inozemstvu. Međunarodna kratica je GNI ili GNP.

riječna, jezerska, izvorska ili bunarska voda koja je zaslanjena morskom vodom. Slankasta voda je najčešće na utoku rijeka u more, a nalazi se i u podzemlju gdje se miješa slatka s morskom vodom.

najmanja uzvisina iznad ravničarskog zemljišta niža od 200 m. U tlocrtu ima ovalan oblik. Više brežuljaka čini brežuljkasto zemljište ili humlje.

gospodarska grana koja se bavi gradnjom, održavanjem i popravkom brodova i drugih plovnih objekata civilizacija – razmjerno visok stupanj kulturnog i tehnološkog razvoja. Obično barem dosegnut stupanj kulturnog razvoja u kojem se koristi pismo. Pod civilizacijom se često misli na obilježja kulture nekog područja i vremena, odnosno na skup materijalnih i duhovnih stečevina određenog društva.

vrlo plodno tlo, tamne boje, bogato humusom, nastalo truljenjem trave u stepskim krajevima, gdje se izmjenjuje vlažno i sušno godišnje doba. Dobro razvijeno na praporu.

tlo crvenkaste boje koje nalazimo u krškim krajevima. Nastaje od netopljivih ostataka koji se nakupljaju pri otapanju vapnenaca.

mjesto u kojem se sastaju prometnice, npr. ceste (cestovno čvorište), željezničke pruge (željezničko čvorište)

stručni pojam za tip obale nazvan tako prema obali sjeverne Dalmacije. To je tip razvedene obale na kojoj se glavni elementi reljefa i građe pružaju paralelno s obalom. Otoci se pružaju usporedno s obalom, a građa i reljef zaobalja i otoka se poklapaju. Među otočnim nizovima i između obale i otoka nalaze se kanali. Dalmatinski tip obale nastaje kada se pri izdizanju razine mora potopi krajolik usporednih gorskih bila i udolina, pa udoline postaju kanali i izduženi zaljevi, a viši dijelovi postaju otoci.

proces napuštanja poljoprivrede kao djelatnosti

geografija stanovništva, dio geografije koji istražuje brojnost, sastav, pokretljivost i prostornu raspodjelu stanovništva u uzročno-posljedičnoj vezi s geografskim elementima i društveno--gospodarskim čimbenicima u prostoru

širenje i unaprijeđivanje demokracije. Demokracija podrazumijeva poštovanje ljudskih prava i vladavinu zakona, slobodne višestranačke izbore u tijela vlasti, odgovornost tijela vlasti, neovisno sudstvo, slobodu medija i dr.

smanjenje broja stanovnika na nekom području (regiji, županiji, pokrajini, državi)

kopnena ili jezerska površina niža od razine mora

napuštanje sela kao mjesta stanovanja

dio stanovništva koji se bavi nekim aktivnim zanimanjem (koji privrjeđuje) i tako osigurava sredstva za život. Aktivnim se smatraju i osobe koje traže zaposlenje ili ispunjavaju vojnu obvezu.

svakodnevno putovanje s mjesta stanovanja na posao i natrag

samostalnost i organizacija vlasti koji čine državu

razaranje ekosustava (flore i faune) nekog područja kemijskim i biološkim sredstvima (obično u ratnim uvjetima)

oblik poljoprivrede u kojoj se ulažu mala sredstva i dobivaju manji prinosi, zbog slabe uporabe tehničkih dostignuća

uzgoj stoke na otvorenom prostoru bez većih ulaganja što donosi i manje prihode ekumena – sav naseljeni dio kopna. Starogrčki naziv za tada poznati i naseljeni dio Zemlje. Suprotno od ekumene je anekumena.

zamišljena kružnica koja je jednako udaljena od Sjevernog i Južnog pola i dijeli Zemlju na dva dijela, sjevernu i južnu polutku. Ekvator je najdulja usporednica od koje se mjeri geografska širina, a sam ekvator je na 0° geografske širine. Opseg ekvatora je 40 076 km.

visinska razlika između dviju slojnica

biljna ili životinjska vrsta vrlo ograničenoga rasprostranjenja. Životna su im staništa obično u određenoj mjeri izolirana (otok, visoravan, planina, jezero, špilja i dr.). Često posebnih obilježja, a posebice kada je riječ o vrstama koje su opstale u nekom izoliranom području dok su drugdje u svijetu izumrle.

izvori energije. U užem smislu neobnovljivi izvori energije, odnosno skupni naziv za ugljen, naftu i zemni plin.

točka na Zemljinoj površini koja leži točno iznad žarišta potresa i u kojoj se potres najjače osjeti estuarij – u kopno uvučeno riječno ušće. Na niskim pjeskovitim obalama ima ljevkasti oblik. etnički – narodni, narodnosni; koji se odnosi na narod

kopnena cjelina na Zemlji koju zajedno čine Europa i Azija (oko 54 mil. km2)

zajednica europskih zemalja koje su čvrsto gospodarski povezane i koje su na zajednička tijela prenijele brojne ovlasti (iz zakonodavstva, poreznog sustava, novčarstva, vanjske politike, obrane i dr.). Pojam “Europska unija” uveden je Ugovorom o Europskoj uniji iz Maastrichta 1993. godine. Prvi stup Unije čini Europska zajednica (iako je od tri zajednice koje čine EZ Europskoj zajednici za ugljen i čelik istekao ugovor), drugi stup čine zajednička vanjska i sigurnosna politika, a treći stup čini suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima.

zajednički naziv za Europsku zajednicu za ugljen i čelik (osn. 1951.), Europsku ekonomsku zajednicu (osn. 1957.) i Europsku zajednicu za atomsku energiju (osn. 1957.). Tri zajednice udružene su pod nazivom Europska zajednica 1965. (efektivno od 1967.) sa sjedištem u Bruxellesu. EZ prerasta u Europsku uniju 1993. godine.

predstavničko tijelo stanovnika Europske unije. Zastupnici se biraju izravno, a broj zastupnika koji se biraju u pojedinoj zemlji članici razmjeran je udjelu stanovnika te zemlje u ukupnom broju stanovnika Unije. Uz Europsku komisiju i Vijeće EU-a temeljno tijelo EU-a.

čelnici država ili vlada zemalja članica EU. Sastaju se najmanje dva puta godišnje s predstavnicima Europske komisije kako bi raspravljali o smjernicama EU.

naziv za sirotinjsku četvrt u Brazilu, ponajprije u Rio de Janeiru. Naziv dolazi od imena brda na kojem su isprva nikle u Rio de Janeiru.

nisko raslinje, zakržljalo grmlje tipično za primorsku hrvatsku, nastalo degradacijom makije geografski atlas – uređena zbirka geografskih karata uvezana u knjigu. Mogu biti različiti po obuhvatu, primjerice atlas svijeta, atlas kontinenta ili nacionalni atlas. Osim općih geografskih atlasa, postoje i tematski geografski atlasi.

krajnje točke osi oko koje se okreće neko nebesko tijelo. Na Zemlji razlikujemo Sjeverni i Južni pol. U geografskoj mreži Sjeverni pol je smješten na 90° sjeverne geografske širine, a Južni pol na 90° južne geografske širine. Sjeverni pol nalazi se oko 725 km sjeverno od Grenlanda, na zaleđenome Sjevernom ledenom moru. Južni pol nalazi se na Antarktici, na oko 2830 m nadmorske visine (ondje je led debeo oko 2700 metara). Zemljini geografski polovi ne poklapaju se sa Zemljinim magnetnim polovima.

odnos nekog mjesta ili područja prema bližoj i daljnjoj okolici

smještaj nekog mjesta ili područja u geografskoj mreži

svjetski proces koji se očituje u prijenosu znanja i informacija, povećanom obujmu svjetske razmjene dobara, usluga, novčanih ulaganja i dr. Globalizacija utječe na gospodarska, kulturna i politička povezivanja u svijetu.

prikaz Zemlje u obliku kugle. Globusom se najbolje mogu prikazati prostorni odnosi pojedinih dijelova Zemlje. On također prikazuje približan oblik Zemlje, a vrlo često i nagnutost Zemljine osi te Zemljinu vrtnju.

prelazak s pretežno centralistički državno upravljanog gospodarstva s prevladavajućim državnim (društvenim) vlasništvom na pretežno tržišno usmjereno gospodarstvo s prevladavajućim privatnim vlasništvom. Proces gospodarske tranzicije i demokratizacije morale su proći sve nekadašnje komunističke zemlje u Europi.

ukupnost svih djelatnosti, također raspolaganje i upravljanje dobrima

gore ili planine koje su tijekom Zemljine prošlosti raščlanjene, snižene i zaobljene. Uglavnom su nastale u dalekoj prošlosti, a neke su razlomljene i ponovno izdignute povremenim oživljavanjem tektonskih pokreta.

broj stanovnika na jedinici površine. Najčešće je to opća gustoća naseljenosti ili broj stanovnika na km2, no postoje i druge. Primjerice, fiziološka gustoća je broj stanovnika na jedinici površine pogodne za obradbu, poljoprivredna gustoća jest broj stanovnika koji se bave poljoprivredom na jedinici poljoprivredne površine i dr.

elektrana u kojoj strojeve za proizvodnju električne energije pokreće snaga tekuće vode. hidroenergija – vodna snaga, odnosno energija tekućica

kruženje vode u prirodi, od isparavanja s mora i kopna preko prenošenja vlage do padalina i otjecanja vode površinom i podzemljem

sva voda na Zemlji, bilo u krutom, tekućem ili plinovitom stanju. Nalazi se u određenoj zoni (sferi) u litosferi, na površini Zemlje i u atmosferi.

žarište potresa, mjesto u Zemljinoj unutrašnjosti na kojemu se događa potres

dio gorske hrvatske gdje na najužemu i najnižemu dijelu dinarskoga gorja prolaze važne cestovne i željezničke prometnice koje povezuju nizinsku i primorsku hrvatsku, odnosno dijelove srednje Europe i jadranskoga mora

tamna organska tvar u tlu nastala razgradnjom biljnih i životinjskih ostataka. Količina humusa utječe na plodnost tla.

razvoj i jačanje industrije i povećavanje udjela zaposlenih u sekundarnim djelatnostima (posebno industriji) industrijska regija – veće cjelovito geografsko područje u kojemu je industrija najvažniji činitelj preobrazbe prostora. Obično sadržava funkcije istraživanja, proizvodnje i plasmana industrijskih proizvoda.

nagli napredak industrijske proizvodnje potaknut primjenom nekog izuma u industriji. Prva industrijska revolucija potaknuta je primjenom parnog stroja.

dio grada s izrazitom koncentracijom industrije uglavnom smještene na njegovom rubnom dijelu. Lokacija industrijske zone zahtijeva poštovanje prirodnogeografskih, ekoloških, infrastrukturnih, socijalnih i drugih uvjeta

biljke koje se uzgajaju kao sirovina za prehrambenu (uljarice), ali i tekstilnu industriju (lan, pamuk i konoplja)

podgradnja; tvarna podloga koja omogućuje odvijanje društvenoga i gospodarskog života. U užem smislu podrazumijeva prometnu, vodoopskrbnu, kanalizacijsku, električnu, telekomunikacijsku i druge mreže koje su pretpostavka napretka.

povezivanje država na političkoj, gospodarskoj, vojnoj i dr. razini

oblik ratarstva gdje su ulažu veća sredstva i dobivaju veći prinosi zbog veće primjene novih tehničkih dostignuća

svjetski sustav razmjene informacija koji se sastoji od računalnih veza međusobno povezanih telefonskim sustavom

crte na geografskoj karti koje spajaju mjesta jednakih vrijednosti razmatranih pojava ili stanja (npr. izobate – mjesta jednakih dubina, izoterme – mjesta istih temperatura)

topli i vlažni vjetar jugoistočnoga smjera koji puše usporedno s uzdužnom osi Jadranskoga mora. Donosi valovito more, a često i padaline.

udubljenje u vapnencima, slično plitkoj i širokoj posudi, u kojemu se zadržava padalinska voda

izduženi dio mora između dvaju otoka ili otoka i obale kontinenta. Kanali su i umjetni tokovi izgrađeni za plovidbu, natapanje, odvodnjavanje i dr. Kanali su i prokopi preko prevlaka (Panamski, Sueski).

sredstva za proizvodnju, roba ili novac koji vlasniku donose novu vrijednost putem proizvodnje, prodaje ili ulaganjem u poslovanje

kiše koje imaju povećanu kiselost zbog onečišćenja zraka. U mnogim državama Europe i Sjeverne Amerike uzrokovale su veliko propadanje šuma, izumiranje riba u akvatorijima i gubitak materijalnih dobara.

kiša ili snijeg koji imaju povećanu kiselost (ph manje od 5,6) zbog onečišćenja zraka

poseban tip grmolike planinske vegetacije razvijen iznad šumskog pojasa

prosječno stanje atmosfere nad određenim mjestom. Za određivanje klime potrebno je po pravilu trideset godina sustavnog praćenja klimatskih elemenata.

dijagram na kojem su prikazani barem godišnji hodovi temperature i padalina za neko mjerno mjesto, odnosno prosječne mjesečne temperature (s pomoću krivulje) i mjesečne količine padalina (s pomoću stupaca) prema mjerenjima u određenom prihvatljivo dugom razdoblju u kojem se mogu spoznati obilježja klime (po pravilu 30 godina)

mjerljive sastavnice klime: radijacija, trajanje sijanja Sunca, temperatura i tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlažnost zraka, isparavanje, naoblaka, padaline, snježni pokrivač.

područje ili zemlja koju je osvojila ili prisvojila neka osvajačka (imperijalistička) država i pod njezinom je vlašću

sprava za određivanje strana svijeta. Iako postoje i druge vrste, najstariji i u općoj uporabi najrašireniji je magnetni kompas. On pokazuje strane svijeta s pomoću magnetizirane igle koja se slobodno okreće u zaštićenom kućištu. Zemljino prirodno magnetno polje usmjerava magnetiziranu iglu tako da se ona postavi u smjeru magnetnih silnica te pokazuje smjer magnetnih polova.

najveća kopnena cjelina na Zemlji izdvojena zbog veličine, ali i svojeg oblika i izdvojenosti od ostalog kopna, građe i postanka i dr. U slučaju Europe i Azije ta dva kontinenta smatraju se posebnima, ponajprije zbog društveno-povijesnih razloga. Ostali kontinenti su Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Australija i Antarktika.

općenito položaj na kopnu, svojstva kontinenta, odnosno kopna. U podneblju označava izloženost utjecajima kopnene unutrašnjosti (veće amplitude temperatura, manje padalina).

biljke koje se uzgajaju radi stajske prehrane životinja

nastale su destrukcijskim procesima rijeke (erozijom) i otapanjem stijena vodom (korozijom)

skupni naziv za reljefne oblike nastale na pretežno vapnenačkim stijenama u ili njima. Najčešći su nadzemni oblici: škrape, kamenice, ponikve, polja i zaravni, a podzemni oblici su: špilje i jame.

poljoprivredne kulture; biljke koje se uzgajaju i njeguju radi prehrane ljudi i uzgajanih životinja ili za industrijsku preradu

odnosi se na dostignuća koja su nam preci ostavili u jeziku, književnosti, graditeljstvu i likovnoj umjetnosti, ali i u narodnoj glazbi, kazalištu, filmu, znanosti i drugim područjima

prostor jedinstvenih kulturnih i povijesnih obilježja

djelatnosti koje pripadaju upravi, školstvu, zdravstvu, obrani i kulturi. To su sve neprivredne djelatnosti, dakle one koje ne donose izravnu dobit.

obalni plićak, djelomice ili potpuno odvojen od otvorenog mora prudom ili koraljnim grebenom

manja ili veća ledena ploča nastala kada se morski led razlomi

ledeni blok odlomljen od ledenjaka ili ledenog pokrova koji pluta morem. Manji dio nalazi se iznad, a znatno veći ispod razine mora. Ledeni bregovi nastaju u polarnim područjima.

povezana masa leda koji u velikoj debljini prekriva jedan dio kopna. Ledeni pokrov je na Antarktici. Manji ledeni pokrov ili ledena kapa nalazi se na Grenlandu. Ledeni pokrovi imaju veća prostranstva za ledenih doba.

oledba velikih područja Zemlje kao posljedica planetarnog zahladnjenja. Ledeno doba obilježeno je postojanjem velikih ledenih pokrova. Posljednje ledeno doba na Zemlji postupno prestaje prije približno 10 000 godina.

viši zaravnjeni prostori nastali taloženjem sitnog pijeska tijekom geološke prošlosti, odnosno radom vjetra u glacijalnim razdobljima

proces okupljanja stanovništva i gospodarstva uz morske obale

dio obale pogodan za gradnju specijaliziranih luka za različite terete

plovidba između unaprijed određenih odredišta

uzgoj jedne kulture (biljke) na velikim područjima tijekom više godina

jednoličan i blag, pretežito sjeverozapadni vjetar koji puše u toplom dijelu godine duž Hrvatskoga primorja

vazdazelena šikara u području sredozemne klime. Biljke koje ju čine prilagodile su se ljetnoj suši

prostor organizacijske povezanosti oko najvećih urbanih središta. Izdvajaju se na osnovi veličine (broja stanovnika) i funkcija koje gradovi imaju (prometne, upravne, obrazovne, znanstvene, kulturne, zdravstvene, gospodarske, trgovačke...).

naziv za uzgoj morskih životinja i biljaka radi dobivanja hrane (uzgoj školjaka, riba, rakova) marikultura – uzgoj morskih životinja i biljaka uglavnom radi dobivanja hrane (npr. uzgoj riba, školjaka, rakova, algi…)

specijalizirana luka ili suvremeno uređen i od valova zaštićen akvatorij za potrebe nautičkog turizma i rekreaciju

izloženost nekog prostora klimatskim utjecajima mora. Što je veća maritimnost, to je manja temperaturna razlika između ljeta i zime. Ako je obala izložena vjetrovima s mora, padaline su obilnije.

svjetska financijska organizacija koja je osnovana 1945. Godine sa sjedištem u Washingtonu (SAD) radi unapređivanja međunarodne monetarne suradnje i međunarodne trgovine, te radi na stabilizaciji monetarnih odnosa u svijetu

priznanje državnosti od drugih suverenih država

poboljšanje kvalitete obradivog tla isušivanjem, odvodnjavanjem, navodnjavanjem i zaštitom od erozije; izgradnja sustava za navodnjavanje suhih ili odvodnjavanje vlažnih područja

zamišljena polukružnica na Zemlji koja spaja geografske polove, a okomita je na ekvator

ruski naziv za permafrost

mješanac bijele i žute rase

grana industrije u kojoj se iz ruda dobivaju kovine (metali) i dalje obrađuju

grana geofizike koja proučava svojstva zraka i procese u atmosferi; jedan njezin dio bavi se predviđanjem vremena

preseljenje, promjena mjesta stalnog boravka, ne računajući promjenu mjesta stanovanja unutar istog naselja

vidi selidbena promjena broja stanovnika

element geografske karte koji pokazuje odnos dužina u prirodi i njihovoga prikaza na geografskoj karti. Može biti brojčano (npr. 1 : 50 000), grafičko (prikazano dužinom) ili opisno (npr. 1 cm = 5 km)

osebujan prirodni krajolik, velika površina tla pod stajaćom vodom obrasla vegetacijom koja uspijeva na takvu tlu (šaš, trska, lokvanj i sl.)

vjetrovi koji sezonski mijenjaju svoj smjer, te ljeti pušu s mora na kopno i donose obilne padaline, a zimi pušu s kopna na more i suhi su. Zahvaćaju velike dijelove Zemlje, a tipični su u južnoj, jugoistočnoj i istočnoj Aziji (monsunska Azija).

u širem smislu najveći jedinstveni obujam slane vode na Zemlji, svjetsko more. Sve more na Zemlji međusobno je povezano u cjelinu koja izdvaja, ali pomorskim prometom i povezuje pojedine dijelove kopna. U užem se smislu morima nazivaju i manji dijelovi svjetskoga, uobičajeno izdvojeni uz rubove kontinenata, između otoka, katkad dublje uvučeni u kontinent ili položeni između kontinenata. Veća mora, primjerice Sredozemno more, mogu imati niz manjih mora. Podjelu, nazive i granice mora dogovoreno je uredila Međunarodna hidrografska organizacija.

zajednički naziv za plimu i oseku, naizmjenično redovito gibanje mora pod utjecajem privlačne sile mjeseca i sunca. U jednom se danu u pravilu izmjenjuju dvije plime i dvije oseke.

gibanje mora u jednom smjeru, najviše pod utjecajem stalnih vjetrova, razlika u temperaturi, slanoći i dr. Razlikujemo tople (toplije od okolnog mora) i hladne (hladnije od okolnog mora), površinske i dubinske morske struje.

suženje kojim su povezana dva mora ili dva dijela istog mora. Neki morski prolazi u svom nazivu imaju riječ vrata, čime se najčešće ističe njihova pomorska važnost.

sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, služenje materinskim jezikom i pismom, te određeni oblici kulturne samouprave

zakonom proglašeno područje osobite prirodne, kulturne, znanstvene, odgojne, obrazovne, estetske, turističke i rekreativne vrijednosti. Zaštićeno područje ima najmanje 2000 ha s jednim ili više ekosustava, malo ili nimalo izmijenjenih ljudskim djelovanjem ili nastanjivanjem. Pristup u obrazovne, kulturne i rekreacijske namjene dopušten je ako se time ne ugrožava izvornost biljnoga i životinjskoga svijeta.

uljevita tvar nakupljena u podzemlju. Nastala je od masnih tvari različitih životinja i biljaka (planktona) koje su u davnoj prošlosti živjele u morima, ugibale i padale na dno. Njihove ostatke prekrivale su nove taložine. Bez prisutnosti kisika, a pod utjecajem visokog tlaka i temperature, ti ostatci pretvoreni su u naftu i zemni plin. Nafta je najvažniji izvor energije u svijetu jer se od nje dobivaju goriva. Međutim, preradbom nafte dobiva se i mnoštvo drugih važnih proizvoda.

cjevovod kojim se doprema nafta

umjetno skupljalište kišnice. S krovova kuća ili s posebno građenih sabirnih površina voda se dovodi u kamene ili betonske spremnike. U nekim se našim krajevima nazivaju i gustirne, gustijerne, šterne, čatrnje, cisterne i dr.umjetno skupljalište kišnice. S krovova kuća ili s posebno građenih sabirnih površina voda se dovodi u kamene ili betonske spremnike. U nekim se našim krajevima nazivaju i gustirne, gustijerne, šterne, čatrnje, cisterne i dr.

North Atlantic Treaty Organisation, Sjevernoatlantski obrambeni savez osnovan 1949. godine. Sjedište mu je u Bruxellesu

mjera za duljinu koja se rabi u pomorstvu, iznosi 1852 metara

grana turizma koja svoju djelatnost temelji na iznajmljivanju, opskrbi i opsluživanju turističkih plovila (jedrilica, jahti) i turista koji tim plovilima dolaze. Za razvoj nautičkog turizma važna je odgovarajuća infrastruktura, posebno nautički centri i marine.

izvori energije koji se mogu potrošiti, primjerice ugljen, nafta i zemni plin

more što ga čine unutrašnje more i teritorijalno more; dio je državnog teritorija i unutar njega vrijedi pravni poredak određene države: odnosi se na morsku površinu, podmorje i zračni prostor iznad obalnog mora

izvori energije koji se mogu iskorištavati bez bojazni da će se potrošiti, npr. snaga vode, mora, vjetra ili Sunčeva energija

industrijska grana koja se bavi preradom bakra, olova, cinka, aluminija i njihovih slitina (legura)

usporednica na 23° 27’ sjeverne (sjeverna ili Rakova obratnica) i južne (južna ili Jarčeva obratnica) geografske širine. Obratnice ograničavaju područje u kojemu je Sunce dva puta na godinu u zenitu. Na samim obratnicama Sunce je u zenitu samo jedanput na godinu (za suncostaja), a sjevernije i južnije od obratnica nikad.

glavni dio svjetskog mora dijelom izdvojen kontinentima čija glavnina ispunjava oceanski bazen (na dnu kojega je oceanski tip kore). U tradicionalnoj podjeli izdvajamo tri oceana koja zauzimaju tri glavna oceanska bazena. Prema Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji, svjetsko se more dijeli na pet oceana jer se zbog posebnosti polarnih mora izdvajaju Arktički ocean i Južni ocean (južnije od 60° udaljenosti od ekvatora).

geografska karta koja prikazuje osnovne prirodne i društvene sadržaje nekog područja

jedinica lokalne samouprave, osnovana za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu te su povezana zajedničkim interesima stanovništva

određivanje glavnih strana svijeta i položaja svoga stajališta. U širem smislu znači snalaženje u prostoru

dio reljefa na koji sunčeve zrake padaju pod malim kutom ili je potpuno u sjeni. Na sjevernoj zemljinoj polutki to su sjeverne padine, a na južnoj polutki južne.

zamišljena kružnica na Zemlji koja je usporedna s ekvatorom

prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim ekološkim, estetskim, turističkim i rekreativnim vrijednostima. U njemu su dopuštene djelatnosti kojima mu se ne ugrožavaju bitne značajke i funkcije.

trajno smrznuto tlo i podzemlje koje može biti smrznuto i do velikih dubina. U visokim geografskim širinama se za kratkog ljeta odmrzne samo tanki površinski sloj.

petrokemijska industrija. Grana industrije koja se bavi preradbom nafte, zemnog plina i njihovih prerađevina.

u kartografiji kartografski prikaz malog dijela Zemljine površine u mjerilu krupnijem od 1 : 10 000 tako da s njega možemo odrediti ne samo vrstu već i površinske dimenzije objekata. Obično se izrađuju planovi naselja.

vjetrovi koje uzrokuju stalne razlike u tlaku zraka na Zemlji, pa pušu cijele godine. Pripadaju im pasati, glavni zapadni vjetrovi i polarni istočni vjetrovi.

vrsta turizma u kojima se spajaju turistička ponuda morskog i planinskog turizma

planinsko tlo s više humusa, pogodnije za ratarstvo

zajednički naziv za umjetne tvari vrlo raznolikih svojstava. Pogodne su za izradbu različitih predmeta jer su otporne i postojane. Pretežno se proizvode preradbom nafte i zemnog plina.

podnevnik koji prolazi kroz griničku zvjezdarnicu (Royal Greenwich Observatory) u istočnom Londonu, a koji je međunarodnim sporazumom od 1. siječnja 1885. godine prihvaćen kao polazni podnevnik u mjerenju geografske dužine. Njegova je geografska dužina 0° i od njega se do 180° mjeri duljina na zapad i na istok. Engleski naziv mu je Greenwich Meridian ili Prime Meridian. Prije međunarodnoga sporazuma pojedine su zemlje imale različite početne podnevnike.

kraj ispod strmo nagnutih padina gorskih ili planinskih uzvisina. Karakteriziraju ih naselja čije stanovništvo koristi padine uzvisina (šume i pašnjake) i susjedni niži kraj (poljoprivreda).

isprana, kisela i vrlo plitka tla, siromašna humusom

klimatski razred kojemu je obilježje kratkotrajno i vrlo hladno ljeto. Temperatura najtoplijeg mjeseca niža je od 10 °C. Tu pripadaju dva tipa: klima tundre i klima vječnog mraza.

usporednica na 66° 33’ sjeverne (sjeverna polarnica) i južne (južna polarnica) geografske širine. Polarnice omeđuju polarna područja u kojima se pojavljuju polarni dan i polarna noć.

nizak prostor uz rijeku koji je u vrijeme visokog vodostaja povremeno plavljen

dio kopna koji je jednom stranom povezan s kontinentom, a s ostalih ga strana oplakuje more

najveće i najprostranije udubljenje u kršu čije je dno pokriveno tlom i zaravnjeno. Obično izduženog oblika i okruženo krškim gorskim okvirom. Pretežito pokriveno plodnom zemljom, a često kroz polje protječe tekućica koja na jednoj strani ponire.

ljevkasto udubljenje u krškom kraju, na površini promjera od nekoliko metara do nekoliko stotina metara. Strane su redovito stjenovite, a dno može biti pokriveno crvenicom.

tekućica koja djelomično teče na površini, a djelomično u podzemlju. Mjesto na kojemu tekućica otječe u podzemlje naziva se ponor.

skup mjera kojima vlada države utječe na prirodno i opće kretanje broja stanovnika

područje s kojega nekoj tekućici pritječe voda, površinski i podzemno. Porječja su međusobno odvojena razvodnicama.

geografski pojam praga određuje reljefno najpogodniji prijelaz između dviju uzvisinama odijeljenih različitih geografskih cjelina (npr. Hrvatski gorski prag je najuži prijelaz između panonske nizine i jadranskoga mora)

taložina sastavljena od vrlo sitnih čestica ispuhanih iz morena i nošenih vjetrom. Dobra je podloga za nastanak vrlo plodnog tla.

ljudskim djelovanjem nepromijenjena ili gotovo nepromijenjena šuma. U užem smislu prašumama se nazivaju vazdazelene tropske kišne šume.

tip tropske klime s ujednačenim visokim temperaturama, visokom vlagom i čestim padalinama koje su ravnomjerno raspoređene tijekom godine. Toplina i obilje vlage pogoduju razvoju tropskih kišnih šuma.

geografske karte koje prikazuju velike dijelove Zemljine površine u mjerilima sitnijim od 1 : 500 000. Sadržaj na njima je uopćen.

uleknuti dio između vrhova (u pravilu ima veliko prometno značenje)

djelatnosti koje pripadaju poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

ukupnost prirodnih vrijednosti podneblja

razlika između rodnosti i smrtnosti na nekom području u određenom razdoblju. Ako je rodnost veća od smrtnosti, to je prirodni porast, a ako je smrtnost veća od rodnosti, to je prirodni pad broja stanovnika.

zaštićeno prirodno područje u kojem se ne ugrožava živi svijet. Najčešće se osniva radi zaštite životinja, a posebno ugroženih vrsta.

dio reljefa koji je povoljnije izložen sunčevom zračenju. Na sjevernoj polutki to su južne padine, a na južnoj polutki sjeverne.

skup međusobno povezanih veza i čvorova jedne vrste prometa

sustav prometnih mreža svih vrsta prometa na nekom prostoru

mjesto gdje se susreće nekoliko prometnih pravaca jedne ili više vrsta prometa

također potisućak, tisućiti dio (za razliku od postotka koji je stoti dio). Udio u tisuću ili broj nekih slučajeva od tisuću mogućih iskazuje se promilima, primjerice stope rodnosti i smrtnosti.

količina vode koja protječe mokrim presjekom na nekom mjestu u jedinici vremena. Državna hidrološka služba prati protoke na rijekama iz podataka sa vodomjernih postaja.

trenutak kad je Sunce u zenitu iznad ekvatora. To se događa 21. ožujka i 23. rujna. Tada su na cijeloj Zemlji dan i noć jednako dugi.

raščlanjenost obale. Obala s mnogo zaljeva, poluotoka, rtova i otoka. Obalna crta je mnogo dulja od zračne udaljenosti između dvaju mjesta na obali.

granica između dva porječja ili dva slijeva. Površinska razvodnica nalazi se na uzvišenjima, a podzemna ovisi o pukotinama i poroznosti stijena.

postupak preradbe otpada ili već upotrijebljenih predmeta radi dobivanja korisnih proizvoda. Najčešće i najlakše se recikliraju staklo, papir, željezo i druge kovine, plastika, tkanine. Recikliranjem se štede sirovine i smanjuje količina otpada.

oblik neposrednoga odlučivanja na kojem se punoljetni građani (birači) izjašnjavaju o nekim pitanjima od osobite važnosti. Građani se izjašnjavaju samo sa da ili ne; za ili protiv.

izdvojeni kraj, predjel, pokrajina, područje koje obuhvaća prostor međusobno istih prirodnih i društvenih karakteristika. Regije su posljedica populacijske dinamike i ukupnoga gospodarskog razvoja, pa su promjenljive u prostoru i vremenu.

skupni naziv za sve oblike (ravnine i neravnine) Zemljine površine, bilo na kopnu. bilo pod vodom (dna mora i jezera). Nastaje uzajamnim djelovanjem unutrašnjih sila i vanjskih procesa.

država u kojoj birači biraju i mogu biti birani u tijela vlasti na određeni broj godina. Na čelu republike je predsjednik, izabran na određeno vrijeme. Zakone donosi parlament, a državom upravlja vlada na čelu s premijerom.

sve tekućice u nekom području; mreža tekućica

obilježja otjecanja neke tekućice. Godišnji hod srednjih mjesečnih protoka (ili vodostaja) dobivenih iz duljega razdoblja praćenja na vodomjernim postajama na nekoj tekućici. Za potpuno razumijevanje potrebno je pratiti i pojavu srednjih i izrazito visokih i niskih voda. Riječni režim ovisi o raspodjeli raspoloživih prirodnih izvora opskrbe tekućice vodom (temeljnicom, kišnicom, sočnicom, snježnicom) kao i o iskorištavanju vode tekućice (natapanje, vodoopskrba, hidroeneregija i drugo).

također natalitet, broj živorođene djece u nekom području u određenom razdoblju. Obično se izračunava stopa rodnosti u promilima, odnosno broj živorođenih na tisuću stanovnika u jednoj godini.

nakupine minerala u Zemljinoj kori kojih ima dovoljno za isplativo gospodarsko iskorištavanje. U užem smislu rude su sirovine od kojih se dobivaju različite kovine (željezo, bakar, olovo i dr.), nemetali (gips, sol, sumpor i dr.) ili energija (nafta, ugljen, plin).

biljna zajednica visokih trava s gajevima i galerijskim šumama (vlažna savana), odnosno osamljenim drvećem (suha savana) u tropima. U područjima gdje sušno razdoblje traje dulje od sedam mjeseci nema drveća i prevladavaju niže trave i trnovito grmlje (trnovita savana).

tip tropske klime s visokim temperaturama tijekom cijele godine u kojem se izmjenjuje sušno zimsko i kišno ljetno razdoblje. Ovisno o količini padalina, savane su vlažne do suhe.

šupljikava stijena koja nastaje u koritima krških tekućica; može se istaložiti ako je voda bogata otopljenim kalcijevim karbonatom. Taloženjem nastaju slapišta (barijere).

također migracijska bilanca, razlika između broja doseljenih i odseljenih na nekom području u određenom razdoblju. Zajedno s prirodnom promjenom broja stanovnika čini ukupnu promjenu broja stanovnika.

naziv za tropsku kišnu šumu u Amazoniji

proces povećavanja udjela starog stanovništva

naseobine čije se stanovništvo bavi obradbom zemlje ili uzgojem stoke. Prema tipu mogu biti stalna (sjedilačka), periodična (sezonska) i privremena (vezana uz nomadsko stočarenje). Prema obliku razlikujemo: osamljena gospodarstva, raštrkana (disperzna) naselja i okupljena naselja s podskupinama (slabo okupljena, zbijena, pravokutna, kružna, zvjezdasta, izdužena).

tvorevine koje nastaju u krškim podzemnim šupljinama kapanjem vode u kojoj je otopljen vapnenac. Sige koje rastu s poda nazivaju se stalagmiti, a one koje vise sa stropa stalaktiti.

tip umjerene klime s uglavnom toplim ili vrućim kišovitim ljetima i svježim do umjereno hladnim suhim zimama. Prirodno raslinje su listopadne šume.

prirodna tvar koja služi za preradbu. Katkad i iskorišteni proizvod koji se može reciklirati ili poluproizvod koji služi za daljnju preradbu ili doradbu.

prostor s kojega nekome moru ili jezeru površinski i podzemno pritječu vode. Sljevovi su međusobno odvojeni razvodnicama.

plovidba kojom se upravlja prema potražnji

crte koje na geografskim kartama povezuju mjesta jednake visine

također mortalitet, broj umrlih u nekom području u određenom razdoblju. Obično se izračunava stopa smrtnosti u promilima, odnosno broj umrlih na tisuću stanovnika u jednoj godini.

klimatski razred u kojem je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca niža od – 3° , a najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od 10 °C. U ovom razredu razlikuju se dva tipa: vlažna snježno-šumska klima (ili umjereno kontinentska) i suha snježno-šumska klima (ili hladna kontinentska).

ukupnost iz prošlosti sačuvanih kulturnih dobara

pojedinačni izvorni objekt ili skupina objekata žive odnosno nežive prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturnu vrijednost. Može biti: geološki, geomorfološki, hidrografski, zatim rijetki primjerak drveća te prostorno mali botanički i zoološki lokalitet. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene djelatnosti kojima se mogu ugroziti njegova prirodna obilježja.

gorski reljefni tip s nadmorskim visinama između 500 i 1000 metara

intenzivan tip uzgoja biljaka (najviše povrća i cvijeća) u staklenicima

uže životno područje na kojemu postoje životni uvjeti za određen broj različitih biljaka i životinja. Stanište je, primjerice, šuma, jezero, livada i sl.

zajednički naziv za Afriku, Aziju i Europu, u odnosu prema Novom svijetu koji su Europljani upoznali poslije

travnato područje bez drveća u umjerenim pojasima. Godišnje ima približno od 250 do 600 mm padalina. Danas su većinom pretvorene u žitnice.

tip suhe klime s vrućim ljetima i hladnim i vjetrovitim zimama. Prosječno na godinu padne od 250 do 600 mm padalina, ali sa znatnim odstupanjima u pojedinim godinama. Područje stepa.

smjerovi s pomoću kojih se orijentiramo i upućujemo sugovornike na objekte na obzoru. Četiri su glavne strane svijeta: sjever (S), jug (J), istok (I) i zapad (Z). Za podrobnije određivanje smjera koriste se najmanje četiri sporedne strane svijeta: sjeveroistok (SI), sjeverozapad (SZ), jugoistok (JI) i jugozapad (JZ). U međunarodnoj uporabi koriste se engleski nazivi strana svijeta: North (N) – sjever, South (S) – jug, East (E) – istok i West (W) – zapad. Isprva su se ljudi orijentirali prema mjestu izlaska Sunca, pa je istok bio najvažnija strana svijeta, no nakon što se raširila uporaba kompasa sjever je postao najvažnija strana svijeta.

područje u kojem je priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena ljudskom djelatnošću. U njemu je zabranjena svaka djelatnost koja bi mogla narušiti prirodu.

klimatski razred kojemu je osnovno obilježje sušnost. Pripadaju mu stepska i pustinjska klima.

tehnika izgradnje zidova od kamena bez uporabe veziva; gradnja na suho. Upotrebljava se za ograđivanje pašnjaka, šume i manjih obradivih površina u sredozemnim krajevima, zbog nedostatka obradivog tla. svjetski jezici – jezici rašireni u međunarodnom sporazumijevanju

nepravilna žljebasta udubljenja na vapnencima međusobno odijeljena oštrim bridovima. Nastaju djelovanjem vode koja polako otapa vapnenac.

gusta vazdazelena šuma igličavaca koja pokriva velike dijelove Euroazije u području oštre kontinentske klime

plovidba tankerima za prijevoz nafte i tekućih tereta

geografska karta na kojoj je, uz osnovne geografske elemente u podlozi, kao najvažniji sadržaj ili tema prikazana rasprostranjenost neke izdvojene prirodne ili društvene pojave. Razlikujemo geološke, vegetacijske, klimatske, povijesne, gospodarske, prometne, turističke i druge tematske karte. temeljnica – voda u podzemlju koja se nakuplja iznad nepropusnog sloja i ispunjava sve pore, šupljine i pukotine. Temeljnicu uglavnom hrane padaline koje se procjeđuju u podzemlje.

stanje atmosfere kada se temperatura s visinom povećava (umjesto smanjuje); ta pojava česta je zimi osobito u kotlinama na čijem se dnu nagomilava relativno teži hladni zrak

porast važnosti terijarnih djelatnosti u suvremeno doba. Tipična je za razvijene zemlje u kojima se većina zaposlenih bavi tercijarnim (i kvartarnim) djelatnostima.

povećavanje udjela zaposlenih u tercijarnim djelatnostima i povećavanje udjela tih djelatnosti u nacionalnom dohotku; tercijarizacijom se stvaraju tercijarna društva

djelatnosti koje pripadaju neproizvodnim privrednim djelatnostima. Uslužne djelatnosti koje pripadaju uslužnom obrtu, prometu, novčarstvu, ugostiteljstvu i trgovini. U podjeli svih djelatnosti na samo tri sektora, tercijarnom sektoru se pribrajaju i kvartarne djelatnosti.

morski prostor širok 12 nautičkih milja (22,2 km) od unutrašnjeg mora prema pučini

izvori vode koji imaju temperaturu višu od srednje godišnje temperature kraja u kojem se nalaze

završna ili početna točka u prometnom toku. U pomorstvu terminal je mjesto za prihvat brodova, usko specijalizirano za ukrcaj i iskrcaj jedne vrste tereta – primjerice naftni terminal. termoelektrana – elektrana u kojoj strojeve za proizvodnju električne struje pokreću strojevi pogonjeni ugljenom, naftom, zemnim plinom i dr.

pojasno izdvojeni dijelovi Zemljine površine s određenim općim temperaturnim režimom uvjetovanim kutom upada Sunčevih zraka. Razlikujemo pet toplinskih pojasa: žarki ili tropski (između sjeverne i južne obratnice), sjeverni umjereni (između sjeverne obratnice i sjeverne polarnice), južni umjereni (između južne obratnice i južne polarnice), sjeverni hladni ili polarni (između sjeverne polarnice i Sjevernoga pola) i južni hladni ili polarni (između južne polarnice i Južnoga pola).

detaljna predodžba manjeg dijela zemljine površine izrađena na temelju snimanja zemljišta. Izrađuje se u mjerilima 1 : 25 000, 1 : 50 000, 1 : 100 000 i 1 : 250 000.

vrsta kartografskih znakova kojima se geografski sadržaj predočuje na topografskim zemljovidima. Najčešće svojim izgledom podsjećaju na ono što označuju.

iznimno jak vrtlog vjetra, prašine i s tla podignutih predmeta. Pojavljuje se za intenzivnih nepogoda. Prepoznaje se po tamnom lijevku koji se spušta iz baze oblaka. Tipičan u unutrašnjosti SAD-a.

podizanje morske razine potapanjem dijelova kopna zbog spuštanja njegovih dijelova ili povišenje morske razine nakon ledenog doba (zbog otapanja leda)

prijevoz robe ili putnika između država preko teritorija drugih država

tvar koja nastaje pougljivanjem (bez kisika) močvarne vegetacije. Nakon sušenja može se koristiti kao gorivo, ali je slabije kvalitete od ugljena.

prizemni sloj atmosfere, koji se nad polovima proteže do visina 7 – 10 km, a iznad ekvatorskog pojasa do visina 18 – 20 km. To je najgušći dio atmosfere, koji sadrži većinu zraka i u kojem se zbivaju vremenske promjene.

vazdazelena bujna šuma u vlažnim tropima s malo svjetlosti pri tlu, biljnim i životinjskim svijetom u katovima s najvišim krošnjama na 20 do 40 metara. Vidi: prašuma, džungla.

kultivirane biljke tipične za tropsko i suptropsko podneblje. Tipične tropske kulture su banane i drugo južno voće te kaučukovac, kakaovac, šećerna trska i dr. Tipične suptropske kulture su agrumi, pamuk, duhan, kikiriki, sezam i dr. Neke su kulture i tropske i suptropske, primjerice čaj i kava.

klimatski razred kojemu su osnovno obilježje ujednačeno visoke temperature tijekom godine. Ni u jednom mjesecu srednja temperatura nije niža od 18°C. Tom razredu pripadaju prašumska (ili ekvatorska) i savanska klima.

tropska nepogoda golemih razmjera u obliku vrtložnoga sustava promjera i više stotina kilometara u kojem vjetrovi pušu brzinom najmanje 120 km/h. Nastaje nad tropskim morima u blizini ekvatora te se općenito giba prema zapadu. Mogu nanijeti golemu štetu. U Karipskom moru i Meksičkom zaljevu poznat je kao uragan (španj. huracan, engl. hurrican; prema indijanskom bogu oluja Hurakanu), u Australiji ga zovu willy-willy, a u tropskom Pacifiku je poznat kao tajfun (kantonski kineski: veliki vjetar).

suvremeno gospodarstvo utemeljeno na sučeljavanju ponude i potražnje robe, usluga, vrijednosnica i novca. Ponuda i potražnja određuje njihove količine koje se prodaju, odnosno kupuju, kao i cijene koje se pritom postižu na nacionalnom i međunarodnom tržištu.

dio geografske karte u kojem su dana objašnjenja kartografskih znakova

biljni pokrivač u području polarne klime koji čine lišajevi, mahovine i rijetko kržljavo grmlje

prirodno kruto gorivo nastalo pougljenjem biljnih ostataka, tj. truljenjem bez prisutnosti kisika. Ugljene naslage nastale su tamo gdje je u davnoj prošlosti bilo bujno raslinje kojega su ostatci postupno prekriveni novijim naslagama. Prema stupnju pougljenja razlikujemo više vrsta ugljena.

međunarodna organizacija država osnovana 1945. godine radi očuvanja mira i sigurnosti, razvijanja prijateljskih odnosa među narodima i suradnje u rješavanju međunarodnih problema gospodarske, političke i druge naravi

planine ili gore koje su izdignute u nizovima ili planinskim lancima velikih visina i oštrih oblika. Najčešće su to mlade planine, izdignute u bližoj Zemljinoj prošlosti.

klimatski razred kojemu je osnovno obilježje smjena četiriju godišnjih doba. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od – 3°C, a najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od 10 °C. Tom razredu pripadaju sredozemna (ili mediteranska), umjereno topla i sinijska (ili kineska) klima.

tip umjerene klime s uglavnom toplim ljetima i svježim do umjereno hladnim zimama, te s dovoljno padalina tijekom cijele godine (nema sušnog razdoblja). Dio padalina može pasti u obliku snijega. Prirodno raslinje je listopadna šuma.

more između obale kopna i pučinske obale otoka

razvoj gradova, povećanje gradskog stanovništva, širenje gradskog načina življenja i preobrazba seoskih u gradska naselja

najviši zakon jedne države. Obično sadržava načelne propise o društvenom, gospodarskom i političkom uređenju države, određuje prava i dužnosti građana, određuje najviša tijela vlasti, njihove međusobne odnose i odnose prema nižim tijelima vlasti i građanima. Donosi ga posebno u tu svrhu izabrano predstavničko tijelo (ustavotvorni sabor).

u tekstovima često Vijeće ili Vijeće ministara, najvažnije tijelo EU-a koje predstavlja države članice (Parlament predstavlja građane EU-a, a Europska komisija predstavlja Zajednicu). Članovi Vijeća su odgovarajući ministri zemalja članica, ovisno o temi o kojoj se raspravlja. Svaka zemlja članica predsjeda Vijećem šest mjeseci. Ugovorom iz Amsterdama glavni tajnik Vijeća djeluje kao visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

ravnica na nadmorskoj visini preko 200 metara

naprava kojom se snaga vjetra koristi za pokretanje različitih strojeva ili za proizvodnju električne energije

elektrana koja iskorištava vjetar za pokretanje elisa i proizvodnju električne energije

gospodarska djelatnost koja se bavi crpljenjem i dopremom vode do potrošača

razina vode u koritu rijeke ili u jezeru. Vodostaje redovito prati državna hidrološka služba, na posebno uređenim vodomjernim postajama. Mjeri se pomoću mjerne letve ili posebnog uređaja (limnigrafa) i izražava se centimetrima.

izvor u kršu

trenutačno stanje atmosfere nad određenim mjestom

pojava izbijanja slatke vode poput vrela ispod površine morske vode

tip turizma koji je prije svega usmjeren na oporavak i liječenje

dvije polovice Zemlje zamišljeno podijeljene ravninom koja prolazi kroz Zemljino središte. Najčešće se razlikuju sjeverna i južna polutka koju dijeli ravnina ekvatora te istočna i zapadna polutka koju dijeli ravnina početnog i njemu nasuprotnog meridijana (katkad uzduž 20° zapadne geografske dužine i 160° istočne geografske dužine). Zemlja se može podijeliti i tako da na jednoj polutki ostane najveći mogući udio kopna. Tada na drugoj polutki ostane najveći mogući udio mora. Te dvije polutke zovu se kopnena i vodena polutka. Pol kopnene polutke nalazi se u blizini ušća Loire u Francuskoj, a pol vodene polutke kod otočja Antipodes jugoistočno od Novog Zelanda. Kartografska projekcija hemisfera naziva se planiglob.

smjesa plinova (najviše metana) iz podzemlja. Nalazišta zemnog plina često su uz nalazišta nafte. Rabi se kao gorivo i prerađuje u industriji.

položaj Sunca na nebu točno okomito iznad nekog mjesta na Zemljinoj površini

naziv za kiše u tropima povezane sa zenitnim položajem Sunca

mješavina plinova u prizemnom dijelu atmosfere. Zbog stalnog miješanja omjer pojedinih plinova je stalan. Suhi zrak čine dušik (78 %), kisik (21 %), argon i drugi plemeniti plinovi (1 %). Zrak može sadržavati do 4 % vodene pare.

u užem smislu židovska vjera, kao jedna od najstarijih religija; u širem smislu obuhvaća židovsko nacionalno i socijalno-političko shvaćanje, židovsku tradiciju, kulturu i civilizaciju

kakvoća življenja. Uključuje sve materijalne i društvene uvjete koji omogućuju određeni način življenja, primjerice stanovanje i opremljenost stanova, kakvoću prehrane, način prijevoza, mogućnosti školovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite, kulturnu ponudu i drugo. Sastoji se od osobnog i društvenog standarda i odraz je razvijenosti neke zemlje.

upravno-teritorijalna jedinica organizirana na osnovi povijesnih, prometnih i gospodarskih čimbenika. Na čelu županije je župan