Danas je s nama doktorica znanosti Rebeka Mesarić Žabčić. Dobar dan. Dobro došli. Dobar dan. Hvala vama na pozivu. Vaše polje znanstvenog rada je demografija. Bavite se vanjskim migracijama, povratnim migracijama, demografskim promjenama u Republici Hrvatskoj, prekooceanskim iseljeništvom te Hrvatima izvan domovine u europskim zemljama. Danas ćemo razgovarati o migracijama Hrvata. Tradicionalno Hrvatska je iseljenička zemlja. Kamo i kada su se sve iseljavali Hrvati i u kojim zemljama oni danas žive? Da, dobro ste započeli. Hrvatska je tradicionalna iseljenička zemlja i zapravo na temelju procjena diplomatskih misija, konzularnih predstavništva, katoličkih misija, mi znamo otprilike da četiri milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske kao i njihovih potomaka i tu bismo mogli izdvojiti nekoliko razdoblja iseljavanja. Od tisuću osamsto osamdesetih do Prvog svjetskog rata Hrvati su iseljavali u Latinsku Ameriku, Sjevernu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Argentinu. Od tisuću devetsto osamnaeste pa do kraja Drugog svjetskog rata to je bila Belgija, Francuska, Njemačka, pa nakon Drugog svjetskog rata opet imamo iseljavanje prema Australiji, Kanadi i Argentini pa onda imamo i one sedamdesete godine prošlog stoljeća kada iseljavaju prema zemljama zapadne Europe, Skandinavije i srednje Europe. Nakon tisuću devetsto devedesetih godina još uvijek imamo iseljavanje do današnjih dana. Opet u zemlje Europske unije, Švicarsku i naravno, nešto manje u prekooceanske zemlje. Koji su push and pull faktori, odnosno potisni i privlačni čimbenici iseljavanja? Da bi došlo do iseljavanja postoje privlačni, oni koji privlače, i potisni, oni koji odbijaju čovjeka u iseljavanju. Na primjeru mlade obitelji: mlada obitelj koja je diplomirala ima neka svoja očekivanja, želi posao, želi stan, riješiti stambeno pitanje, želi neku kvalitetu života koju smatra da bi nakon što su stekli diplome trebali već imati, napredovanje u struci. Što se događa? 31 00:02:23,363 --> 00:02:30,499 Odlazi naša mlada, fertilna, radno sposobna osoba izvan granica Republike Hrvatske koja de facto je vrlo inteligentna, to je takozvani odljev mozgova. Mi puštamo naše mlade intelektualce izvan granica Republike Hrvatske u neku zemlju. Dajemo im gotov proizvod, gotovog čovjeka u kojeg je naša domovina uložila, a mi ćemo s vremenom morati raditi supstituciju stanovništva. Nama će doseljavati, već imamo i priliku vidjeti u nekim strukama i zanimanjima zamjensko stanovništvo. I što se događa? To će sve kasnije utjecati i na pad stanovništva jer jedna generacija iseli. To je generacija koja će trebati rađati ovdje i mi smo izgubili mlado stanovništvo i buduće mlado stanovništvo koje bi trebalo biti rođeno u Hrvatskoj, a rođeno će biti vani. Kada je migracija u pitanju, što se dogodilo devedesetih godina prošloga stoljeća? Tijekom devedesetih godina znamo da je u Hrvatskoj bio prisutan Domovinski rat i nakon toga iseljavaju se izbjeglice iz ratom razorenih hrvatskih područja i tada najveći broj Hrvata iseljava u države zapadne Europe i u čak prekooceanske države poput Australije, Kanade i Novog Zelanda. Neki od njih su se vratili u Hrvatsku, ali su i pobjegli zapravo zbog svoje sigurnosti. Čuvaju li našli iseljenici svoj nacionalni identitet i kako? Da, vani izvan Republike Hrvatske oni žele i nastoju očuvati Hrvatski identitet bez obzira na vrijeme odlaska, bez obzira na razlog napuštanja i na razinu njihovog postignutog obrazovanja. Udružuju se i u katoličkim misijama, imaju svoja sportska, kulturna i intelektualna društva. I na kraju, jesu li zabilježene povratne migracije Hrvata, odnosno reemigracija? Da, to je vrlo interesantna nova tema kojom smo se počeli baviti, povratna imigracija ili reemigracija Hrvata u domovinu. Imamo nešto povratnika, uglavnom to su ljudi u mirovini koji su stekli svoju mirovinu negdje drugdje, a ovdje žele provesti lagodniji život u starosti. I imamo neke primjere osobe mlađe životne dobi koje su se vratile zbog sigurnosti ili mogućnosti rada od kuće za stranog poslodavca. Svakako se nadamo da će se ti povratci Hrvata u domovinu povećati. Iskreno se nadamo. Doktorice Mesarić Žabčić hvala vam na ovom intervjuu. Hvala vama. . Transkript: Danas je s nama doktorica znanosti Rebeka Mesarić Žabčić. Dobar dan. Dobro došli. Dobar dan. Hvala vama na pozivu. Vaše polje znanstvenog rada je demografija. Bavite se vanjskim migracijama, povratnim migracijama, demografskim promjenama u Republici Hrvatskoj, prekooceanskim iseljeništvom te Hrvatima izvan domovine u europskim zemljama. Danas ćemo razgovarati o migracijama Hrvata. Tradicionalno Hrvatska je iseljenička zemlja. Kamo i kada su se sve iseljavali Hrvati i u kojim zemljama oni danas žive? Da, dobro ste započeli. Hrvatska je tradicionalna iseljenička zemlja i zapravo na temelju procjena diplomatskih misija, konzularnih predstavništva, katoličkih misija, mi znamo otprilike da četiri milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske kao i njihovih potomaka i tu bismo mogli izdvojiti nekoliko razdoblja iseljavanja. Od tisuću osamsto osamdesetih do Prvog svjetskog rata Hrvati su iseljavali u Latinsku Ameriku, Sjevernu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Argentinu. Od tisuću devetsto osamnaeste pa do kraja Drugog svjetskog rata to je bila Belgija, Francuska, Njemačka, pa nakon Drugog svjetskog rata opet imamo iseljavanje prema Australiji, Kanadi i Argentini pa onda imamo i one sedamdesete godine prošlog stoljeća kada iseljavaju prema zemljama zapadne Europe, Skandinavije i srednje Europe. Nakon tisuću devetsto devedesetih godina još uvijek imamo iseljavanje do današnjih dana. Opet u zemlje Europske unije, Švicarsku i naravno, nešto manje u prekooceanske zemlje. Koji su push and pull faktori, odnosno potisni i privlačni čimbenici iseljavanja? Da bi došlo do iseljavanja postoje privlačni, oni koji privlače, i potisni, oni koji odbijaju čovjeka u iseljavanju. Na primjeru mlade obitelji: mlada obitelj koja je diplomirala ima neka svoja očekivanja, želi posao, želi stan, riješiti stambeno pitanje, želi neku kvalitetu života koju smatra da bi nakon što su stekli diplome trebali već imati, napredovanje u struci. Što se događa? 31 00:02:23,363 --> 00:02:30,499 Odlazi naša mlada, fertilna, radno sposobna osoba izvan granica Republike Hrvatske koja de facto je vrlo inteligentna, to je takozvani odljev mozgova. Mi puštamo naše mlade intelektualce izvan granica Republike Hrvatske u neku zemlju. Dajemo im gotov proizvod, gotovog čovjeka u kojeg je naša domovina uložila, a mi ćemo s vremenom morati raditi supstituciju stanovništva. Nama će doseljavati, već imamo i priliku vidjeti u nekim strukama i zanimanjima zamjensko stanovništvo. I što se događa? To će sve kasnije utjecati i na pad stanovništva jer jedna generacija iseli. To je generacija koja će trebati rađati ovdje i mi smo izgubili mlado stanovništvo i buduće mlado stanovništvo koje bi trebalo biti rođeno u Hrvatskoj, a rođeno će biti vani. Kada je migracija u pitanju, što se dogodilo devedesetih godina prošloga stoljeća? Tijekom devedesetih godina znamo da je u Hrvatskoj bio prisutan Domovinski rat i nakon toga iseljavaju se izbjeglice iz ratom razorenih hrvatskih područja i tada najveći broj Hrvata iseljava u države zapadne Europe i u čak prekooceanske države poput Australije, Kanade i Novog Zelanda. Neki od njih su se vratili u Hrvatsku, ali su i pobjegli zapravo zbog svoje sigurnosti. Čuvaju li našli iseljenici svoj nacionalni identitet i kako? Da, vani izvan Republike Hrvatske oni žele i nastoju očuvati Hrvatski identitet bez obzira na vrijeme odlaska, bez obzira na razlog napuštanja i na razinu njihovog postignutog obrazovanja. Udružuju se i u katoličkim misijama, imaju svoja sportska, kulturna i intelektualna društva. I na kraju, jesu li zabilježene povratne migracije Hrvata, odnosno reemigracija? Da, to je vrlo interesantna nova tema kojom smo se počeli baviti, povratna imigracija ili reemigracija Hrvata u domovinu. Imamo nešto povratnika, uglavnom to su ljudi u mirovini koji su stekli svoju mirovinu negdje drugdje, a ovdje žele provesti lagodniji život u starosti. I imamo neke primjere osobe mlađe životne dobi koje su se vratile zbog sigurnosti ili mogućnosti rada od kuće za stranog poslodavca. Svakako se nadamo da će se ti povratci Hrvata u domovinu povećati. Iskreno se nadamo. Doktorice Mesarić Žabčić hvala vam na ovom intervjuu. Hvala vama. .