skupni naziv za naranče, limune, mandarinke, grejp i drugo srodno voće

mjesto gdje voda, koja se u podzemlju nalazi pod tlakom, sama izbija na površinu. ateist – nevjernik, onaj koji nema vjerskih uvjerenja

Zemljin zračni omotač. S visinom je atmosfera sve rjeđa. S obzirom na temperaturna svojstva, dijeli se na više slojeva. Prizemni sloj zove se troposfera.

razlika između najviše i najniže zabilježene temperature u određenome razdoblju; dnevna, mjesečna ili godišnja amplituda temperature. Također razlika između najviše i najniže vrijednosti u razmatranju mjesečnog ili godišnjeg hoda srednjih dnevnih ili srednjih mjesečnih temperatura. Primjerice, u godišnjem hodu temperature prikazanome na klimatskome dijagramu amplituda temperature jest razlika između najtoplijega i najhladnijega mjeseca.

temperaturna razlika između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca u godini

sav nenaseljeni dio kopna. Stari Grci su tako zvali Saharu i druge nenaseljene krajeve oko Sredozemlja. Antarktika je najveći dio suvremene anekumene. Suprotno od anekumene je ekumena. Angloamerika – područje Kanade i SAD-a. Područje Sjeverne Amerike na kojemu prevladava engleski jezik i kulturno nasljeđe sjeverozapadne Europe.

područje visokoga tlaka zraka od kojega se zrak vrtložasto kreće prema okolnim područjima nižeg tlaka zraka. Donosi vedro, postojano vrijeme.

nadmorska visina. Mjeri se od srednje razine mora.

koraljni vijenac koji okružuje plitko more zvano laguna

široka cesta koja ima dva odvojena kolnika, za svaki smjer jedan. Svaki kolnik ima barem tri trake: jednu za vožnju, jednu za pretjecanje i jednu za zaustavljanje vozila. Budući da su kolnici široki i nema križanja ni oštrih zavoja, moguće su velike brzine vožnje.

pojava i primjena automobila u prometu. Podrazumijeva masovnu proizvodnju, kupnju i uporabu automobila u svakodnevnom životu. Stupanj automobilizacije mjeri se odnosom broja stanovnika i broja automobila.

pravo određenog područja ili društvene skupine na različit stupanj samouprave. azimut – vodoravni kut mjeren u stajalištu između smjera sjevera i smjera prema nekoj točki za koju utvrđujemo azimut. Mjeri se u smjeru kretanja kazaljke sata, a najčešće se iskazuje u stupnjevima.

naprava za mjerenje tlaka zraka. Kad barometar pokazuje porast tlaka, očekuje se vedro i postojano vrijeme, a pad tlaka najavljuje nestalno i kišovito vrijeme. baština – ukupnost iz prošlosti sačuvanih i njegovanih kulturnih dobara. U međunarodnom pravu zajednička baština čovječanstva označuje nekretnine i prostore s posebnim režimom uporabe i zaštite. UNESCO je pojedina, posebno vrijedna prirodna i kulturna dobra stavio pod međunarodnu zaštitu, odnosno na listu svjetske baštine.

bruto domaći prihod (proizvodnja), sva vrijednost koja je ostvarena u nekoj zemlji u godini dana. Međunarodna kratica je GDI ili GDP.

bruto nacionalni prihod (proizvodnja), sva vrijednost koju su ostvarile tvrtke neke zemlje, bez obzira je li ostvarena u zemlji ili inozemstvu. Međunarodna kratica je GNI ili GNP.

valovito svijeni slojevi Zemljine kore. Slojevi se svijaju (boraju) pod utjecajem bočnog tlaka. bura – jak, najčešće hladan i suh vjetar pretežito sjeveroistočnoga smjera na jadranskome primorju. Puše na mahove s kopna na more.

trgovačka ustanova u kojoj ovlašteni posrednici trguju novcem, vrijednosnim papirima (dionicama) ili velikim količinama robe (robne burze)

engleski naziv za suhu pokrajinu s prevladavajućom grmolikom vegetacijom. U prenesenom značenju rijetko naseljena divljina, posebno u Africi i Australiji.

povremeni i sezonski tokovi u Australiji, odnosno njihova suha korita

vrlo plodno tlo, tamne boje, bogato humusom, nastalo truljenjem trave u stepskim krajevima, gdje se izmjenjuje vlažno i sušno godišnje doba. Dobro razvijeno na praporu.

naziv za savanu u Brazilu

srednjoeuropska zona slobodne trgovine. Gospodarsko udruženje osnovano 1992. godine radi unapređenja trgovačke suradnje zemalja članica, ponajprije putem postupnog ukidanja carinskih ograničenja.

područje niskog tlaka zraka prema kojemu se zrak vrtložasto kreće. Donosi nepostojano vrijeme. civilizacija – razmjerno visok stupanj kulturnog i tehnološkog razvoja. Obično barem dosegnut stupanj kulturnog razvoja u kojem se koristi pismo. Pod civilizacijom se često misli na obilježja kulture nekog područja i vremena, odnosno na skup materijalnih i duhovnih stečevina određenog društva.

crvenkasto tlo na vapnenačkim stijenama, nastalo nakupljanjem netopljivih ostataka vapnenačkih stijena

tlo crvenkaste boje koje nalazimo u krškim krajevima. Nastaje od netopljivih ostataka koji se nakupljaju pri otapanju vapnenaca.

ruski naziv za crnicu

kopnena ili jezerska površina niža od razine mora

zamišljena crta koja uglavnom slijedi podnevnik nasuprot početnom (180° g. d.) i pri prelasku koje se, prema međunarodnom dogovoru, mijenja nadnevak. Idući od istoka prema zapadu, pri njezinu prelasku dodaje se (preskače) jedan dan. Obratno, pri prelasku od zapada prema istoku jedan se dan oduzima (ponavlja).

smanjenje udjela zaposlenih u poljoprivredi

zajednički naziv za niz mjera kojim se nastoji spriječiti pretjerana koncentracija stanovništva i gospodarstva u jedno ili svega nekoliko središta, pri čemu veliki dijelovi zemlje ostaju bez stanovništva i slabije se gospodarski razvijaju. Podrazumijeva niz mjera kojima se potiče preseljavanje stanovništva i gospodarskih djelatnosti iz prenapučenih centara u manje napučenu i slabije razvijenu okolicu (periferiju).

oblik razgranatoga riječnog ušća nalik na veliko grčko slovo (delta). Velike količine nanosa koje donosi rijeka talože se, pa se delta neprestano povećava.

geografija stanovništva, dio geografije koji istražuje brojnost, sastav, pokretljivost i prostornu raspodjelu stanovništva u uzročno-posljedičnoj vezi s geografskim elementima i društveno- gospodarskim čimbenicima u prostoru.

prelazak od visoke rodnosti i visoke smrtnosti prema niskoj rodnosti i niskoj smrtnosti u nekoj društvenoj zajednici. Tijekom demografske tranzicije najprije se smanjuje smrtnost, što uvjetuje velik prirodni porast.

širenje i unaprjeđivanje demokracije. Demokracija podrazumijeva poštovanje ljudskih prava i vladavinu zakona, slobodne višestranačke izbore u tijela vlasti, odgovornost tijela vlasti, neovisno sudstvo, slobodu medija i dr.

smanjenje udjela seoskog stanovništva

ili sipina, pješčana uzvisina nastala taloženjem pijeska što ga je podigao, prenio i nataložio vjetar. U presjeku, padina okrenuta vjetru je blaža, a ona u zavjetrini strmija. U tlocrtu često imaju srpast oblik, s vrhovima okrenutima u smjeru vjetra. Uobičajeni je reljefni oblik u pješčanim pustinjama. dok – zatvoreni bazen u luci u koji brodovi ulaze i izlaze za vrijeme plime.

zatvoreni bazen u luci u koji brodovi ulaze i izlaze za vrijeme plime. dubokomorski jarak – izdužena uska udubina na dnu mora. Dubokomorski jarak nastaje na mjestu podvlačenja jedne litosferne ploče pod drugu. Tu su najdublji dijelovi oceana.

tropska šuma u kojoj su stabla rjeđa s tim da je prizemno raslinje gusto pa je teško prohodna. Tipična je u južnoj i jugoistočnoj Aziji u krajevima sa smjenom izrazito vlažnog i sušnog razdoblja, ali s ukupnom godišnjom količinom padalina dovoljnom za razvoj tropske šume. Ponegdje drveće u sušnom razdoblju gubi lišće.

znanost o mnogostrukim odnosima između živih bića i njihove žive i nežive okoline

kopnena cjelina na Zemlji koju zajedno čine Europa i Azija (oko 54 mil. km 2 )

čelnici država ili vlada zemalja članica EU. Sastaju se najmanje dva puta godišnje s predstavnicima Europske komisije kako bi raspravljali o smjernicama EU.

Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (engl. European Free Trade Association), osnovano s ciljem unaprjeđenja trgovine među članicama, što je ojačano međusobnim ukidanjem carina. Osnovale su ga 1960. godine Austrija, Danska, Norveška, Portugal, Švedska, Švicarska i UK. Island se priključio 1970., Finska 1986. i Lihtenštajn 1991. godine. Uključivanjem u Europsku uniju, članstvo u EFTA-i prestaje, pa su današnje članice Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

kružnica koju Sunce u svomu prividnom godišnjem kretanju nebom prijeđe u jednoj godini. To prividno godišnje kretanje posljedica je stvarnog kruženja Zemlje oko Sunca. Zato se ravnina Zemljine putanje poklapa s ravninom ekliptike.

manje državno područje u potpunom okruženju druge države. Može značiti i narodnu, jezičnu ili kakvu drugu skupinu odvojenu od svoje glavnine (npr. gradišćanski Hrvati). ekumena – sav naseljeni dio kopna. Starogrčki naziv za tada poznati i naseljeni dio Zemlje. Suprotno od ekumene je anekumena.

zamišljena kružnica koja je jednako udaljena od Sjevernog i Južnog pola i dijeli Zemlju na dva dijela, sjevernu i južnu polutku. Ekvator je najdulja usporednica od koje se mjeri geografska širina, a sam ekvator je na 0° geografske širine. Opseg ekvatora je 40 076 km.

vidi prašumska klima

vidi ravnodnevica

biljna ili životinjska vrsta vrlo ograničenoga rasprostranjenja. Životna su im staništa obično u određenoj mjeri izolirana (otok, visoravan, planina, jezero, špilja i dr.). Često posebnih obilježja, a posebice kada je riječ o vrstama koje su opstale u nekom izoliranom području dok su drugdje u svijetu izumrle. energenti – izvori energije. U užem smislu neobnovljivi izvori energije, odnosno skupni naziv za ugljen, naftu i zemni plin.

točka na Zemljinoj površini koja leži točno iznad žarišta potresa i u kojoj se potres najjače osjeti

u kopno uvučeno riječno ušće. Na niskim pjeskovitim obalama ima ljevkasti oblik

narodni, narodnosni; koji se odnosi na narod

gospodarski savez u Europi koji se smatra prethodnicom današnje Europske unije. Osnovan je Rimskim ugovorom 1957. godine. Zemlje osnivači bile su Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i SR Njemačka, poznate pod zajedničkim nazivom mala Europa. EEZ postaje dio EZ 1965. godine.

jedno od temeljnih tijela Europske unije, koji se sastoji od određenog broja osoba biranih iz zemalja članica (po jedna ili dvije osobe) na mandat od pet godina. Članove Komisije sporazumno dogovaraju zemlje članice, a potvrđuje ih Europski parlament kojemu je Komisija odgovorna. Provodi osnivačke ugovore i utjelovljuje interese EU-a.

zajednica europskih zemalja koje su čvrsto gospodarski povezane i koje su na zajednička tijela prenijele brojne ovlasti (iz zakonodavstva, poreznog sustava, novčarstva, vanjske politike, obrane i dr.)

zajednica europskih zemalja koje su čvrsto gospodarski povezane i koje su na zajednička tijela prenijele brojne ovlasti (iz zakonodavstva, porez-nog sustava, novčarstva, vanjske politike, obrane i dr.). Pojam “Europska unija” uveden je Ugovorom o Europskoj uniji iz Maastrichta 1993. godine. Prvi stup Unije čini Europska zajednica (iako je od tri zajednice koje čine EZ Europskoj zajednici za ugljen i čelik istekao ugovor), drugi stup čine zajednička vanjska i sigurnosna politika, a treći stup čini suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima.

zajednički naziv za Europsku zajednicu za ugljen i čelik (osn. 1951.), Europsku ekonomsku zajednicu (osn. 1957.) i Europsku zajednicu za atomsku energiju (osn. 1957.). Tri zajednice udružene su pod nazivom Europska zajednica 1965. (efektivno od 1967.) sa sjedištem u Bruxellesu. EZ prerasta u Europsku uniju 1993. godine.

predstavničko tijelo stanovnika Europske unije. Zastupnici se biraju izravno, a broj zastupnika koji se biraju u pojedinoj zemlji članici razmjeran je udjelu stanovnika te zemlje u ukupnom broju stanovnika Unije. Uz Europsku komisiju i Vijeće EU-a temeljno tijelo EU-a.

veliko obiteljsko gospodarstvo u Sjevernoj Americi na kojem se za tržište uzgajaju odabrane kulture, primjenjuje suvremena mehanizacija, gnojiva i zaštitna sredstva. U nas se naziv koristi općenito za napredna, tržišno orijentirana poljoprivredna gospodarstva.

naziv za sirotinjsku četvrt u Brazilu, ponajprije u Rio de Janeiru. Naziv dolazi od imena brda na kojem su isprva nikle u Rio de Janeiru.

ogoljela kamenita visoravan nastala djelovanjem leda u ledeno doba

uzak, dug i dubok morski zaljev strmih strana, nastao potapanjem dijela ledenjačke doline izdizanjem morske razine

topao i suh vjetar koji obično struji niz sjeverne padine Alpa i uzrokuje naglo zatopljenje, kopnjenje snijega, a katkad i lavine

vidi okamina

Zemljina geološka prošlost dijeli se na četiri geološka eona, a geološki eoni dijele se na geološke ere. Najmlađi eon zove se fanerozoik i dijeli se na geološke ere: paleozoik, mezozoik i kenozoik. Kenozoik je najmlađa i najkraća era koja traje zadnjih 65 milijuna godina.

zajednički naziv za europske narode koji govore srodnim germanskim jezicima: Nijemci, Englezi, Nizozemci i Flamanci, Frizi, Danci, Norvežani, Šveđani, Islanđani, Faroerci.

gore ili planine koje su tijekom Zemljine prošlosti raščlanjene, snižene i zaobljene. Uglavnom su nastale u dalekoj prošlosti, a neke su razlomljene i ponovno izdignute povremenim oživljavanjem tektonskih pokreta.

skraćeni naziv za skupinu sedam najrazvijenijih zemalja svijeta i Rusiju čiji se predstavnici povremeno sastaju radi usklađivanja političkih stajališta i rješavanja gospodarskih pitanja. Uz Rusiju, članice su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD i UK.

golema nakupina zvijezda u kojoj može biti i više od 100 milijardi zvijezda. U svemiru je mnogo međusobno vrlo udaljenih galaktika. Mogu biti različitog oblika (spiralne ili zavojite, kuglaste, jajolike i dr.). Naša galaktika zove se Mliječni put ili Kumova slama.

vidi GNSS

snažno vrelo koje povremeno izbacuje vruću vodu u obliku vodoskoka

kutna udaljenost nekog mjesta na Zemljinoj površini od početnog podnevnika prema istoku ili zapadu. Za početni podnevnik određen je onaj koji prolazi zvjezdarnicom Greenwich u Londonu. Geografska dužina očitava se na podnevnicima.

pojednostavnjena i smanjena slika manjeg ili većeg dijela Zemljine površine prikazana na ravnom listu papira. Geografski sadržaj prikazan je kartografskim znakovima, koji su objašnjeni u tumaču.

mreža podnevnika i usporednica koja služi za određivanje smještaja na Zemlji

kutna udaljenost nekog mjesta na Zemljinoj površini od ekvatora prema sjeveru ili jugu. Očitava se na usporednicama.

uređena zbirka geografskih karata uvezana u knjigu. Mogu biti različiti po obuhvatu, primjerice atlas svijeta, atlas kontinenta ili nacionalni atlas. Osim općih geografskih atlasa, postoje i tematski geografski atlasi.

krajnje točke osi oko koje se okreće neko nebesko tijelo. Na Zemlji razlikujemo Sjeverni i Južni pol. U geografskoj mreži Sjeverni pol je smješten na 90° sjeverne geografske širine, a Južni pol na 90° južne geografske širine. Sjeverni pol nalazi se oko 725 km sjeverno od Grenlanda, na zaleđenome Sjevernom ledenom moru. Južni pol nalazi se na Antarktici, na oko 2830 m nadmorske visine (ondje je led debeo oko 2700 metara). Zemljini geografski polovi ne poklapaju se sa Zemljinim magnetnim polovima.

odnos nekog mjesta ili područja prema bližoj i daljnjoj okolici

smještaj nekog mjesta ili područja u geografskoj mreži

znanost koja se bavi istraživanjem građe Zemlje i njezinom prošlošću. Geologija se posebno bavi sastavom, svojstvima i pokretima litosfere i njezinih dijelova, postankom, sastavom i starošću stijena, kao i tragovima u stijenama, koji govore o živoj i neživoj prirodi u Zemljinoj prošlosti.

elektrana koja koristi geotermalnu energiju za proizvodnju električne energije

toplina Zemljine unutarnjosti kao izvor energije. Oslobađa se vulkanima, gejzirima i toplim izvorima.

svjetski proces koji se očituje u prijenosu znanja i informacija, povećanom obujmu svjetske razmjene dobara, usluga, novčanih ulaganja i dr. Globalizacija utječe na gospodarska, kulturna i politička povezivanja u svijetu.

prikaz Zemlje u obliku kugle. Globusom se najbolje mogu prikazati prostorni odnosi pojedinih dijelova Zemlje. On također prikazuje približan oblik Zemlje, a vrlo često i nagnutost Zemljine osi te Zemljinu vrtnju.

globalni navigacijski satelitski sustav, sustav za određivanje položaja na Zemlji pomoću signala s najmanje tri satelita. Prvi takav sustav koji pokriva cijelu Zemlju je američki GPS (Global Positioning System). Potkraj 2005. g. lansiran je prvi satelit budućeg europskog sustava Gallileo.

topla površinska morska struja u sjevernom Atlantiku. Počinje istočno od Floride i teče uz američku obalu do rta Hatteras (Golfska struja u užem smislu), a zatim se udaljava od američkog kopna i teče prema Europi pod nazivom Sjevernoatlantska struja. Ispred europskih obala grana se na nekoliko krakova i ublažava klimu u sjeverozapadnoj Europi.

ublažava klimu u sjeverozapadnoj Europi. Gondvana – jedna od prakontinenata, u davnoj je Zemljinoj prošlosti obuhvaćao Južnu Ameriku, Afriku, Arabiju, Indiju, Australiju i Antarktiku

prelazak s pretežno centralistički državno upravljanog gospodarstva s prevladavajućim državnim (društvenim) vlasništvom na pretežno tržišno usmjereno gospodarstvo s prevladavajućim privatnim vlasništvom. Proces gospodarske tranzicije i demokratizacije morale su proći sve nekadašnje komunističke zemlje u Europi.

ukupnost svih djelatnosti, također raspolaganje i upravljanje dobrima

vidi GNSS

broj stanovnika na jedinici površine. Najčešće je to opća gustoća naseljenosti ili broj stanovnika na km 2 , no postoje i druge. Primjerice, fiziološka gustoća je broj stanovnika na jedinici površine pogodne za obradbu, poljoprivredna gustoća jest broj stanovnika koji se bave poljoprivredom na jedinici poljoprivredne površine i dr.

sva voda na Zemlji, bilo u krutom, tekućem ili plinovitom stanju. Nalazi se u određenoj zoni (sferi) u litosferi, na površini Zemlje i u atmosferi.

žarište potresa, mjesto u zemljinoj unutrašnjosti na kojemu se događa potres

neoružani sukob dviju ili više sila, vođen ponajprije sredstvima priopćavanja, prijetnjama i zastrašivanjem, uhođenjem i dr. Od Drugoga svjetskog rata do kraja 1980-ih godina u svijetu i u Europi traje razdoblje hladnog rata između dva svjetska bloka, predvođena velesilama SAD-om i SSSR-om.

onaj koji putuje do nekog svetog mjesta zbog vjerskih razloga

udruženje europskih trgovačkih gradova usmjerenih na Baltičko i Sjeverno more. Osnovano je u 14. st., a na vrhuncu moći u 18. st. imalo je gotovo 100 članova. Hanza slabi otkrićem Novog svijeta i jačanjem atlantskih država.

vidi zemljine polutke

elektrana u kojoj strojeve za proizvodnju električne struje pokreće snaga tekuće vode. hidroenergija – vodna snaga, odnosno energija tekućica

kruženje vode u prirodi, od isparavanja s mora i kopna preko prenošenja vlage do padalina i otjecanja vode površinom i podzemljem

tamna organska tvar u tlu nastala razgradnjom biljnih i životinjskih ostataka. Količina humusa utječe na plodnost tla.

podgradnja; tvarna podloga koja omogućuje odvijanje društvenoga i gospodarskog života. U užem smislu podrazumijeva prometnu, vodoopskrbnu, kanalizacijsku, električnu, telekomunikacijsku i druge mreže koje su pretpostavka napretka.

svjetski sustav razmjene informacija koji se sastoji od računalnih veza međusobno povezanih telefonskim sustavom

područje u koje se prisilno naseljava (ili zadržava) indijansko stanovništvo u Sjevernoj Americi potkraj 19. stoljeća. Najčešće su to prirodno siromašni krajevi. I danas postoje, pod autonomnom su upravom domorodaca.

razvoj i jačanje industrije, praćeno povećanjem udjela zaposlenih u sekundarnim djelatnostima

nagli napredak industrijske proizvodnje potaknut primjenom nekog izuma u industriji. Prva industrijska revolucija potaknuta je primjenom parnog stroja.

združivanje, povezivanje, spajanje u cjelinu

biljke namijenjene industrijskoj preradbi za proizvodnju tkanina, ulja, šećera, škroba, alkohola, lijekova, začina i dr. To su pamuk, lan, suncokret, uljana repica, šećerna repa i trska, hmelj, gorušica, duhan i dr.

nagli napredak postignut ubrzanim protokom informacija postignut primjenom računalne tehnologije

topli i vlažni vjetar jugoistočnoga smjera koji puše usporedno s uzdužnom osi Jadranskoga mora. Donosi valovito more, a često i padaline.

duboka, pretežno okomita prirodna šupljina u podzemlju krških krajeva

dijagram na kojem su prikazani barem godišnji hodovi temperature i padalina za neko mjerno mjesto, odnosno prosječne mjesečne temperature (s pomoću krivulje) i mjesečne količine padalina (s pomoću stupaca) prema mjerenjima u određenom prihvatljivo dugom razdoblju u kojem se mogu spoznati obilježja klime (po pravilu 30 godina).

udubljenje u vapnencima, slično plitkoj i širokoj posudi, u kojemu se zadržava padalinska voda. kanal – izduženi dio mora između dvaju otoka ili otoka i obale kontinenta. kanali su i umjetni tokovi izgrađeni za plovidbu, natapnje, odvodnjavanje i dr. Kanali su i prokopi preko prevlaka (Panamski, Sueski).

sredstva za proizvodnju, roba ili novac koji vlasniku donose novu vrijednost putem proizvodnje, prodaje ili ulaganjem u poslovanje

stručnjaci koji se bave izradbom geografskih karata. Znanost koja se bavi poviješću, usavršavanjem izradbe geografskih karata, njihovom uporabom i održavanjem zove se kartografija. kartografski znakovi – skup znakova kojim se na zemljovidima prikazuje geografski sadržaj

naziv za brzice na Nilu. Katkad se koristi i za brzice i slapove na drugim rijekama

strm i stjenovit odsjek (obalni strmac) na obali mora ili jezera, nastao razarajućim djelovanjem valova. klima – prosječno stanje atmosfere nad određenim mjestom. Za određivanje klime potrebno je po pravilu trideset godina sustavnog praćenja klimatskih elemenata.

također klimatski faktori ili modifikatori. Preinačitelji klime, odnosno pojave (veličine) koje utječu na klimu: Zemljina vrtnja i ophodnja, geografska širina, atmosfera, nadmorska visina, reljef, raspodjela kopna i mora, udaljenost od mora, morske struje, jezera, tlo i biljni pokrivač, utjecaj čovjeka.

mjerljive sastavnice klime: radijacija, trajanje sijanja Sunca, temperatura i tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlažnost zraka, isparavanje, naoblaka, padaline, snježni pokrivač. kolonija – područje ili zemlja koju je osvojila ili prisvojila neka osvajačka (imperijalistička) država i pod njezinom je vlašću

sprava za određivanje strana svijeta. Iako postoje i druge vrste, najstariji i u općoj uporabi najrašireniji je magnetni kompas. On pokazuje strane svijeta s pomoću magnetizirane igle koja se slobodno okreće u zaštićenom kućištu. Zemljino prirodno magnetno polje usmjerava magnetiziranu iglu tako da se ona postavi u smjeru magnetnih silnica te pokazuje smjer magnetnih polova.

prelazak vode iz plinovitoga stanja (vodena para) u tekuće stanje (kapljice)

poseban metalni spremnik namijenjen prijevozu robe. Kontejneri imaju propisane mjere, što omogućuje lako i brzo rukovanje i promjenu vrste prometa (brod – kamion – vlak). Za različitu vrstu robe postoje namjenski kontejneri.

pomorski, cestovni, željeznički i zračni robni promet kontejnerima; olakšava rukovanje generalnim teretom

najveća kopnena cjelina na Zemlji izdvojena zbog veličine, ali i svojeg oblika i izdvojenosti od ostalog kopna, građe i postanka i dr. U slučaju Europe i Azije ta dva kontinenta smatraju se posebnima, ponajprije zbog društveno-povijesnih razloga. Ostali kontinenti su Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Australija i Antarktika.

izloženost klimatskim utjecajima kopna. Što je klima kontinentalnija, to su veće temperaturne razlike između ljeta i zime, a padaline oskudnije.

općenito položaj na kopnu, svojstva kontinenta, odnosno kopna. U podneblju označava izloženost utjecajima kopnene unutrašnjosti (veće amplitude temperatura, manje padalina).

gradsko područje dvaju ili više međusobno sraslih gradova koji čine neprekinuto gradsko područje

vidi zemljine polutke

vidi zemljina kora

vapnenačka tvorevina koju u toplim tropskim morima uglavnom izgrađuju čvrsti dijelovi tzv. kamenih koralja, sitnih morskih životinja koje žive u velikim zajednicama, kolonijama. Svaki novi naraštaj koralja raste na ostatcima prethodnog naraštaja.

biljke koje se uzgajaju radi stajske prehrane životinja

skupni naziv za reljefne oblike nastale u ili na pretežno vapnenačkim stijenama. Najčešći su nadzemni oblici škrape, kamenice, ponikve, zaravni, a podzemni špilje i jame; česte su ponornice. kultivirane biljke – poljoprivredne kulture; biljke koje se uzgajaju i njeguju radi prehrane ljudi i uzgajanih životinja ili za industrijsku preradbu

u širokom smislu sve što je stvorilo ljudsko društvo i što postoji po tjelesnom i umnom radu ljudi, za razliku od prirode. Materijalna kultura obuhvaća sve što je izrađeno ljudskom rukom. Duhovna kultura obuhvaća vjeru, tradiciju, moral i običaje, jezik i umjetnost. U poljoprivredi kultura je biljka koja se uzgaja, odnosno općenito uzgoj i obrađivanje biljaka.

umjetno jezero. Izgrađeno je pregrađivanjem tekućica i služi za hidroenergiju, natapanje, rekreaciju i dr.

djelatnosti koje pripadaju upravi, školstvu, zdravstvu, obrani i kulturi. To su sve neprivredne djelatnosti, dakle one koje ne donose izravnu dobit.

dijelovi litosfere koje pokreću polagana strujanja u polurastaljenom sloju Zemljina gornjeg plašta iznad kojega leže. Ploče se gibaju brzinom od samo nekoliko centimetara na godinu. Litosferne ploče mogu se smicati jedna uz drugu, međusobno razmicati i sudarati. Glavne litosferne ploče su Euroazijska, Afrička, Sjevernoamerička, Južnoamerička, Tihooceanska, Australoindijska i Antarktička. Postoji još dvadesetak manjih ploča.

obalni plićak, djelomice ili potpuno odvojen od otvorenog mora prudom ili koraljnim grebenom

područje Sjeverne Amerike južno od rijeke Rio Grande i područje Južne Amerike. Prevladavaju španjolski i portugalski jezik, a jako je ibersko kulturno nasljeđe.

rastaljene stijene koje iz Zemljine unutrašnjosti izbiju na površinu, najčešće kroz vulkan. ledena santa – manja ili veća ledena ploča nastala kada se morski led razlomi

ledeni blok odlomljen od ledenjaka ili ledenog pokrova koji pluta morem. Manji dio nalazi se iznad, a znatno veći ispod razine mora. Ledeni bregovi nastaju u polarnim područjima.

povezana masa leda koji u velikoj debljini prekriva jedan dio kopna. Ledeni pokrov je na Antarktici. Manji ledeni pokrov ili ledena kapa nalazi se na Grenlandu. Ledeni pokrovi imaju veća prostranstva za ledenih doba.

oledba velikih područja Zemlje kao posljedica planetarnog zahladnjenja. Ledeno doba obilježeno je postojanjem velikih ledenih pokrova. Posljednje ledeno doba na Zemlji postupno prestaje prije približno 10 000 godina.

kretanjem ledenjaka preizdubljena nekadašnja riječna dolina. U poprečnom presjeku ima oblik slova U jer su joj strane strme, a dno uravnano.

jezero nastalo u udubljenjima zaostalim nakon kopnjenja ledenog pokrova ili nakon povlačenja ledenjaka, u nekadašnjem izvorišnom dijelu ledenjaka, u nekom dijelu ledenjačke doline ili u nekadašnjem završnom dijelu ledenjaka, iza završne morene.

vrlo sporo pokretno ledeno tijelo koje ispunjava dio planinske doline kojom se spušta. Nastaje stalnim gomilanjem leda u višemu, snjegovitom planinskom području i njegovim polaganim spuštanjem u predjele gdje led kopni ili do morske obale, gdje se dijelovi ledenjaka otkidaju u ledene bregove.

posebno građen brod namijenjen lomljenju leda i otvaranju plovnoga puta u zaleđenim morima. lesostepa (šumska stepa) – naziv za prijelazno šumsko-stepsko područje pogodno za naseljavanje i poljodjelstvo

izduženi priobalni otok koji odvaja lagunu od pučine. Naziv dolazi od venecijanskoga otoka Lido. litoralizacija – okupljanje stanovništva, društvenoga i gospodarskog života na obalama mora

čvrsta cjelina koju čine Zemljina kora i najgornji dio plašta. Litosfera je razlomljena u mnogo dijelova različite veličine, koji se zovu litosferne ploče.

naziv za savane u španjolskome govornom području u Južnoj Americi

jednoličan i blag, pretežito sjeverozapadni vjetar koji puše u toplom dijelu godine duž Hrvatskoga primorja

mjesta na Zemlji (sjeverni i južni magnetski pol) prema kojima se usmjerava magnetska igla na kompasu. Magnetski se polovi ne poklapaju s geografskim polovima, ali su dostatno blizu da služe u orijentaciji s pomoću kompasa na najvećem dijelu Zemlje (osim u polarnim krajevima).

općenito znači povezanost kopna s morem i utjecaj mora na kopno. U podneblju znači izloženost nekog prostora klimatskim utjecajima mora (manje amplitude temperature).

sredstva priopćavanja i razmjene informacija; televizija, radio, novine, internet i dr. međunarodna organizacija – svaka organizacija čije su članice države ili organizacije iz različitih država. Kao svaka organizacija mora imati sjedište i zajednička tijela koja vode organizaciju.

ruski naziv za permafrost

mješanac bijele i žute rase

grana industrije u kojoj se iz ruda dobivaju kovine (metali) i dalje obrađuju.

grana geofizike koja proučava svojstva zraka i procese u atmosferi; jedan njezin dio bavi se predviđanjem vremena

preseljavanje, odnosno promjena stalnog mjesta boravka

vidi selidbena promjena broja stanovnika

element geografske karte koji pokazuje odnos dužina u prirodi i njihovoga prikaza na geografskoj karti. Može biti brojčano (npr. 1 : 50 000), grafičko (prikazano dužinom) ili opisno (npr. 1 cm = 5 km)

ili faze, promjene vidljivoga, osvijetljenog dijela Mjesečeve površine kako ga vidimo sa Zemlje. Mjesečevo svjetlo odbijena je svjetlost Sunca, pa je osvijetljena Mjesečeva strana uvijek ona okrenuta Suncu. Pri obilasku Mjeseca oko Zemlje izdvajaju se četiri faze: mlađak (kada je osvijetljena strana Mjeseca okrenuta od Zemlje pa je ne vidimo), prva četvrt (vidi se polovica Mjesečeva kruga), uštap ili pun Mjesec i posljednja četvrt (vidi se druga polovica Mjesečeva kruga). Između dvije uzastopne mijene prođe oko sedam i pol dana.

vrijeme koje neko mjesto ima s obzirom na položaj Sunca. Sva mjesta na istom podnevniku imaju isto mjesno vrijeme

država u kojoj postoji nasljedni vladar (car, kralj, knez). Nadležnosti vladara razlikuju se u pojedinim monarhijama i tijekom povijesti. U suvremenim ustavnim i parlamentarnim monarhijama vladari imaju vrlo ograničenu, uglavnom predstavničku ulogu.

uzgoj jedne kulture (biljke) na velikim područjima tijekom više godina

dio južne, jugoistočne i istočne Azije pod utjecajem monsuna

u širem smislu najveći jedinstveni obujam slane vode na Zemlji, svjetsko more. Sve more na Zemlji međusobno je povezano u cjelinu koja izdvaja, ali pomorskim prometom i povezuje pojedine dijelove kopna. U užem se smislu morima nazivaju i manji dijelovi svjetskoga, uobičajeno izdvojeni uz rubove kontinenata, između otoka, katkad dublje uvučeni u kontinent ili položeni između kontinenata. Veća mora, primjerice Sredozemno more, mogu imati niz manjih mora. Podjelu, nazive i granice mora dogovoreno je uredila Međunarodna hidrografska organizacija.

reljefni oblik nastao nakupljanjem veličinom i oblikom raznovrsnog stijenja razdrobljenoga i istruganog ledom ispod ili na rubu leda (ledenjaci, ledeni pokrovi).

gibanje mora u jednom smjeru, najviše pod utjecajem stalnih vjetrova, razlika u temperaturi, slanoći i dr. Razlikujemo tople i hladne, površinske i dubinske morske struje.

suženje kojim su povezana dva mora ili dva dijela istog mora. Neki morski prolazi u svom nazivu imaju riječ vrata, čime se najčešće ističe njihova pomorska važnost.

mješanac bijele i crne rase

tvrtka koja posluje u većem broju država i održava proizvodnju i usluge izvan zemlje osnivanja. U podružnicama se strogo nadzire kakvoća proizvoda i usluga.

žitka masa od rastaljenih stijena u zemljinoj unutrašnjosti; vidi lava

stijene nastale hlađenjem i skrućivanjem magme unutar Zemljine kore i lave na površini Zemlje

vazdazelena šikara u području sredozemne klime. Biljke koje ju čine prilagodile su se ljetnoj suši. marikultura – uzgoj morskih životinja i biljaka uglavnom radi dobivanja hrane (npr. uzgoj riba, školjaka, rakova, algi…)

zamišljena polukružnica na Zemlji koja spaja geografske polove, a okomita je na ekvator

naziv nebeskoga tijela koje kruži oko Zemlje na prosječnoj udaljenosti od 384 403 km. Promjer Mjeseca je oko četvrtine Zemljina promjera. Jedan obilazak Mjeseca traje 27 dana 7 sati i 43 min, ali između istih Mjesečevih faza, npr. od mlađaka do mlađaka prođe 29 dana 12 sati i 44 min. Sva nebeska tijela koja kruže oko planeta nazivaju se prirodnim satelitima ili, prema nazivu Zemljina prirodnog satelita, mjesecima.

galaktika u kojoj se nalazi Sunčev sustav; također Mliječni put ili Kumova slama. Ima oblik spiralnoga diska u kojem je nekoliko milijardi zvijezda. Naziv joj dolazi od svijetlog pojasa na noćnom nebu što ga tvore zvijezde kojih ima više u ravnini diska naše galaktike.

vjetrovi koji sezonski mijenjaju svoj smjer, te ljeti pušu s mora na kopno i donose obilne padaline, a zimi pušu s kopna na more i suhi su. Zahvaćaju velike dijelove Zemlje, a tipični su u južnoj, jugoistočnoj i istočnoj Aziji (monsunska Azija).

vidi BNP

zakonom proglašeno područje osobite prirodne, kulturne, znanstvene, odgojne, obrazovne, estetske, turističke i rekreativne vrijednosti. Zaštićeno područje ima najmanje 2000 ha s jednim ili više ekosustava, malo ili nimalo izmijenjenih ljudskim djelovanjem ili nastanjivanjem. Pristup u obrazovne, kulturne i rekreacijske namjene dopušten je ako se time ne ugrožava izvornost biljnoga i životinjskoga svijeta.

uljevita tvar nakupljena u podzemlju. Nastala je od masnih tvari različitih životinja i biljaka (planktona) koje su u davnoj prošlosti živjele u morima, ugibale i padale na dno. Njihove ostatke prekrivale su nove taložine. Bez prisutnosti kisika, a pod utjecajem visokog tlaka i temperature, ti ostatci pretvoreni su u naftu i zemni plin. Nafta je najvažniji izvor energije u svijetu jer se od nje dobivaju goriva. Međutim, preradbom nafte dobiva se i mnoštvo drugih važnih proizvoda.

cjevovod kojim se doprema nafta

umjetno skupljalište kišnice. S krovova kuća ili s posebno građenih sabirnih površina voda se dovodi u kamene ili betonske spremnike. U nekim se našim krajevima nazivaju i gustirne, gustijerne, šterne, čatrnje, cisterne i dr.

North Atlantic Treaty Organisation, Sjevernoatlantski obrambeni savez osnovan 1949. godine. Sjedište mu je u Bruxellesu.

grana turizma koja svoju djelatnost temelji na iznajmljivanju, opskrbi i opsluživanju turističkih plovila (jedrilica, jahti) i turista koji tim plovilima dolaze. Za razvoj nautičkog turizma važna je odgovarajuća infrastruktura, posebno nautički centri i marine.

izvori energije koji se mogu potrošiti, primjerice ugljen, nafta i zemni plin

nepristranost, nemiješanje u tuđe sporove. U međunarodnom pravu neutralne države u slučaju rata ne sudjeluju u njemu niti pružaju pomoć zaraćenim stranama

skupine ljudi koji nemaju stalnog boravišta, već se sele iz jednog kraja u drugi. Najčešće su stočari koji sezonski mijenjaju pašnjake, a mogu biti lovci, ribolovci i dr.

zajednički naziv za Norvešku, Švedsku, Dansku, Finsku i Island. Nordijske države još su 1960. ukinule međusobne carine i usko surađuju.

vidi Stari svijet

ostatci, otisci ili tragovi davnih biljnih ili životinjskih organizama koji su ostali okamenjeni u stijenama

mjesto u pustinji gdje ima dostatno vode da se tijekom cijele godine održi biljni i životinjski svijet. obnovljivi izvori energije – izvori energije koji se mogu iskorištavati bez bojazni da će se potrošiti, npr. snaga vode, mora, vjetra ili Sunčeva energija

usporednica na 23° 27’ sjeverne (sjeverna ili Rakova obratnica) i južne (južna ili Jarčeva obratnica) geografske širine. Obratnice ograničavaju područje u kojemu je Sunce dva puta na godinu u zenitu. Na samim obratnicama Sunce je u zenitu samo jedanput na godinu (za suncostaja), a sjevernije i južnije od obratnica nikad.

glavni dio svjetskog mora dijelom izdvojen kontinentima čija glavnina ispunjava oceanski bazen (na dnu kojega je oceanski tip kore). U tradicionalnoj podjeli izdvajamo tri oceana koja zauzimaju tri glavna oceanska bazena. Prema Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji, svjetsko se more dijeli na pet oceana jer se zbog posebnosti polarnih mora izdvajaju Arktički ocean i Južni ocean (južnije od 60° udaljenosti od ekvatora).

geografska karta koja prikazuje osnovne prirodne i društvene sadržaje nekog područja

određivanje glavnih strana svijeta i položaja svoga stajališta. U širem smislu znači snalaženje u prostoru

vjetrovi koje uzrokuju stalne razlike u tlaku zraka na Zemlji, pa pušu cijele godine. Pripadaju im pasati, glavni zapadni vjetrovi i polarni istočni vjetrovi.

naziv za proces koncentracije stanovništva i gospodarstva pri čemu se izdvajaju neki polovi ili centri razvoja i manje razvijena periferija

klimatski razred kojemu je obilježje kratkotrajno i vrlo hladno ljeto. Temperatura najtoplijeg mjeseca niža je od 10 °C. Tu pripadaju dva tipa: klima tundre i klima vječnog mraza.

usporednica na 66° 33’ sjeverne (sjeverna polarnica) i južne (južna polarnica) geografske širine. Polarnice omeđuju polarna područja u kojima se pojavljuju polarni dan i polarna noć.

zemljište niže od morske razine, dobiveno ograđivanjem dijela mora i njegovim isušivanjem. Nekadašnje morsko dno postupno se pretvara u plodno zemljište.

dio kopna koji je jednom stranom povezan s kontinentom, a s ostalih ga strana oplakuje more

formalno pokroviteljstvo jedne države nad drugom u kojem država pokroviteljica ima određeni utjecaj na politiku ovisne države. Protektorat je i naziv za ovako ovisnu državu ili za neko sporno područje. Međunarodni protektorat je pokroviteljstvo neke međunarodne organizacije ili skupine zemalja nad nekim spornim područjem kako bi se ono zaštitilo od stradanja u sukobima.

naziv za tektonski aktivno područje slično prstenu ili vijencu koje okružuje Tihi ocean, povezano s podvlačenjem litosfernih ploča. Odlikuje se čestim potresima, vulkanima i drugim vulkanskim pojavama.

stepa u Južnoj Americi

zamišljena kružnica na Zemlji koja je usporedna s ekvatorom. parlament – najviše zakonodavno tijelo u republikama. To je predstavnički dom u koji se predstavnici biraju iz određenog broja izbornih jedinica na određeni broj godina.

trajno smrznuto tlo i podzemlje koje može biti smrznuto i do velikih dubina. U visokim geografskim širinama se za kratkog ljeta odmrzne samo tanki površinski sloj. petrokemija – petrokemijska industrija. Grana industrije koja se bavi preradbom nafte, zemnog plina i njihovih prerađevina.

u kartografiji kartografski prikaz malog dijela Zemljine površine u mjerilu krupnijem od 1 : 10 000 tako da s njega možemo odrediti ne samo vrstu već i površinske dimenzije objekata. Obično se izrađuju planovi naselja.

razmjerno veće svemirsko tijelo kuglasta oblika koje kruži oko zvijezde i nema vlastitoga sjaja, odnosno svijetli odbijenom svjetlošću zvijezde

sićušne biljke i životinje koje slobodno lebde u vodi nošene strujama i valovima. Plankton je hrana većim životinjama.

veliko poljoprivredno dobro na kojemu se za potrebe tržišta uzgaja određena biljka.

zajednički naziv za umjetne tvari vrlo raznolikih svojstava. Pogodne su za izradbu različitih predmeta jer su otporne i postojane. Pretežno se proizvode preradbom nafte i zemnog plina.

elektrana podignuta na pogodnome mjestu, primjerice ulazu u zaljev, na kojemu iskorištava morske struje plime i oseke za pokretanje turbina i proizvodnju električne energije. početni podnevnik (ili početni meridijan) – podnevnik koji prolazi kroz griničku zvjezdarnicu (Royal Greenwich Observatory) u istočnom Londonu, a koji je međunarodnim sporazumom od 1. siječnja 1885. godine prihvaćen kao polazni podnevnik u mjerenju geografske dužine. Njegova je geografska dužina 0° i od njega se do 180° mjeri duljina na zapad i na istok. Engleski naziv mu je Greenwich Meridian ili Prime Meridian. Prije međunarodnoga sporazuma pojedine su zemlje imale različite početne podnevnike.

prostrana udubina u krškim krajevima čije je dno pokriveno tlom i zaravnjeno. Obično je izduženog oblika i okruženo krškim gorskim okvirom. Često kroz polje protječe tekućica koja na jednoj strani ponire. Dio polja može povremeno biti plavljen.

vrijeme koje vrijedi u jednom vremenskom pojasu u kojem je određeno prema mjesnom vremenu središnjeg podnevnika. Po pravilu to su početni podnevnik i podnevnici na po 15° razmaka na istok i na zapad. Granice vremenskih pojasa prilagođene su granicama država. Vrijeme u početnom pojasu jest vrijeme početnog podnevnika ili tzv. koordinirano početno vrijeme (engl. Coordinated Universal Time ili UTC). Istočniji pojasi nose oznaku UTC + 1, UTC + 2 itd, a zapadniji UTC – 1, UTC – 2 itd., čime se označava broj sati razlike u odnosu na UTC.

ljevkasto udubljenje u krškom kraju, na površini promjera od nekoliko metara do nekoliko stotina metara. Strane su redovito stjenovite, a dno može biti pokriveno crvenicom

tekućica koja djelomično teče na površini, a djelomično u podzemlju. Mjesto na kojemu tekućica otječe u podzemlje naziva se ponor.

jedinstven postupak prikupljanja podataka o stanovništvu, statistička obradba prikupljenih podataka i objavljivanje rezultata. Popis stanovništva glavni je izvor podataka o stanovništvu. Cilj je popisa saznati broj i raspodjelu stanovnika u zemlji, strukture stanovništva prema raznim obilježjima, podatake o opremljenosti stanova i drugo. Provodi se po pravilu svakih deset godina, obično prve ili zadnje godine desetljeća. Podatci se prikupljaju neposredno od stanovništva, pomoću popisivača, koji u točno određene popisne dane ispituju stanovnike u njihovima domovima i drugim mjestima boravka. Prvi poznati popis stanovništva proveden je u Kini 2 000 godina prije Krista. Suvremeni popisi, utemeljeni na znanstvenim načelima, provode se od sredine 19. stoljeća. U Hrvatskoj je prvi cjeloviti, suvremeni popis stanovništva proveden 1857. godine.

iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja dijelova Zemljine kore. Snažni potresi mogu nanijeti velike štete. Najčešće se pojavljuju u tektonski aktivnim područjima, uzduž granica litosfernih ploča. prapor – žućkasti nanos sastavljen od čestica prašine nanesenih vjetrom s ruba nekadašnjih ledenih pokrova. Na njemu nastaje vrlo plodno tlo.

taložina sastavljena od vrlo sitnih čestica ispuhanih iz morena i nošenih vjetrom. Dobra je podloga za nastanak vrlo plodnog tla.

najstariji dijelovi kopna, tijekom milijuna godina znatno sniženi i zaravnjeni. U geologiji se nazivaju štitovima i pločama.

ljudskim djelovanjem nepromijenjena ili gotovo nepromijenjena šuma. U užem smislu prašumama se nazivaju vazdazelene tropske kišne šume.

tip tropske klime s ujednačenim visokim temperaturama, visokom vlagom i čestim padalinama koje su ravnomjerno raspoređene tijekom godine. Toplina i obilje vlage pogoduju razvoju tropskih kišnih šuma.

geografske karte koje prikazuju velike dijelove Zemljine površine u mjerilima sitnijim od 1 : 500 000. Sadržaj na njima je uopćen.

oblik naprednog stočarstva u kojemu se stoka napasa u ograđenim pašnjacima. Kad popase travu na jednom pašnjaku, stoka se pregoni u sljedeći.

stijene nastale preobrazbom taložnih ili magmatskih stijena pod utjecajem visokog tlaka i visoke temperature

stepa u Sjevernoj Americi

uzak kopneni pojas koji spaja dva kontinenta ili otok s kopnom

djelatnosti koje pripadaju poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. prirodna promjena broja stanovnika – razlika između rodnosti i smrtnosti na nekom području u određenom razdoblju. Ako je rodnost veća od smrtnosti, to je prirodni porast, a ako je smrtnost veća od rodnosti, to je prirodni pad broja stanovnika

zaštićeno prirodno područje u kojem se ne ugrožava živi svijet. Najčešće se osniva radi zaštite životinja, a posebno ugroženih vrsta.

vidi ravnodnevica

skup međusobno povezanih veza i čvorova jedne vrste prometa

sustav prometnih mreža svih vrsta prometa na nekom prostoru

također potisućak, tisućiti dio (za razliku od postotka koji je stoti dio). Udio u tisuću ili broj nekih slučajeva od tisuću mogućih iskazuje se promilima, primjerice stope rodnosti i smrtnosti.

količina vode koja protječe mokrim presjekom na nekom mjestu u jedinici vremena. Državna hidrološka služba prati protoke na rijekama iz podataka sa vodomjernih postaja.

stepska ravnica u Mađarskoj

prostor s kojega nekoj tekućici (rijeci) površinski i podzemno pritječu vode. Porječja su međusobno odvojena razvodnicima.

elektronički uređaj za opažanje i određivanje položaja objekata na zemlji, moru i u zraku s pomoću odašiljanja i primanja odbijenih elektromagnetnih valova

veleposjed na kojem se na otvorenom uzgaja stoka, osobito u zapadnom dijelu SAD-a. ranom okolicom.

skupina ljudi koja se po nasljedno predodređenoj boji kože i drugim pojavnim obilježjima (boji i obliku kose, obliku lica, boji očiju, stasu) razlikuje od drugih, na isti način određenih skupina. Razlike među rasama su rezultat prilagodbe različitim geografskim sredinama i povijesne izoliranosti u nekim prostorima. Razlike među rasama ne narušavaju jedinstvo ljudskog roda.

ničim opravdana ideja po kojoj se izdvajaju rase kao manje ili više vrijedne, pri čemu rasisti svoju rasu smatraju nadređenom i vrjednijom od drugih. Rasizam vodi do raznih oblika rasne diskriminacije, odnosno ugnjetavanja i maltretiranja pojedinih ljudskih skupina na temelju rasnih razlika. Suvremeno čovječanstvo osuđuje rasizam kao posve neprihvatljivu i opasnu ideologiju.

uzdizanje, spuštanje ili vodoravni pomak dijelova Zemljine kore uzduž lomova nastalih pod utjecajem unutrašnjih sila

trenutak kad je Sunce u zenitu iznad ekvatora. To se događa 21. ožujka i 23. rujna. Tada su na cijeloj Zemlji dan i noć jednako dugi.

raščlanjenost obale. Obala s mnogo zaljeva, poluotoka, rtova i otoka. Obalna crta je mnogo dulja od zračne udaljenosti između dvaju mjesta na obali.

granica između dva porječja ili dva slijeva. Površinska razvodnica nalazi se na uzvišenjima, a podzemna ovisi o pukotinama i poroznosti stijena.

postupak preradbe otpada ili već upotrijebljenih predmeta radi dobivanja korisnih proizvoda. Najčešće i najlakše se recikliraju staklo, papir, željezo i druge kovine, plastika, tkanine. Recikliranjem se štede sirovine i smanjuje količina otpada.

oblik neposrednoga odlučivanja na kojem se punoljetni građani (birači) izjašnjavaju o nekim pitanjima od osobite važnosti. Građani se izjašnjavaju samo sa da ili ne; za ili protiv.

područje koje je obilježeno nekim prirodnim i/ili društvenim karakteristikama; pokrajina

visina nekog mjesta mjerena u odnosu prema bilo kojoj točki. Drugim riječima, to je razlika apsolutnih visina dviju točaka.

skupni naziv za sve oblike (ravnine i neravnine) Zemljine površine, bilo na kopnu. bilo pod vodom (dna mora i jezera). Nastaje uzajamnim djelovanjem unutrašnjih sila i vanjskih procesa.

država u kojoj birači biraju i mogu biti birani u tijela vlasti na određeni broj godina. Na čelu republike je predsjednik, izabran na određeno vrijeme. Zakone donosi parlament, a državom upravlja vlada na čelu s premijerom.

vidi zemljina revolucija

zaljev nastao potapanjem riječnog ušća ili dijelova riječne doline zbog izdizanja morske razine. Rijas ima stjenovite obale.

sve tekućice u nekom području; mreža tekućica

obilježja otjecanja neke tekućice. Godišnji hod srednjih mjesečnih protoka (ili vodostaja) dobivenih iz duljega razdoblja praćenja na vodomjernim postajama na nekoj tekućici. Za potpuno razumijevanje potrebno je pratiti i pojavu srednjih i izrazito visokih i niskih voda. Riječni režim ovisi o raspodjeli raspoloživih prirodnih izvora opskrbe tekućice vodom (temeljnicom, kišnicom, sočnicom, snježnicom) kao i o iskorištavanju vode tekućice (natapanje, vodoopskrba, hidroeneregija i drugo).

također natalitet, broj živorođene djece u nekom području u određenom razdoblju. Obično se izračunava stopa rodnosti u promilima, odnosno broj živorođenih na tisuću stanovnika u jednoj godini. Romani – zajednički naziv za europske narode koji govore srodnim romanskim jezicima: Talijani, Rumunji i Moldavci, Francuzi, Španjolci, Portugalci, Katalonci, Retoromani. Romanski jezici potekli su iz latinskoga jezika.

vidi zemljina rotacija

nakupine minerala u Zemljinoj kori kojih ima dovoljno za isplativo gospodarsko iskorištavanje. U užem smislu rude su sirovine od kojih se dobivaju različite kovine (željezo, bakar, olovo i dr.), nemetali (gips, sol, sumpor i dr.) ili energija (nafta, ugljen, plin).

također migracijska bilanca, razlika između broja doseljenih i odseljenih na nekom području u određenom razdoblju. Zajedno s prirodnom promjenom broja stanovnika čini ukupnu promjenu broja stanovnika.

naziv za tropsku kišnu šumu u Amazoniji

rezultanta privlačne sile Zemlje (gravitacija) i centrifugalne sile zbog Zemljine rotacije. Pojednostavnjeno rečeno, sila teža privlači nas (i sve na Zemlji) prema dolje. Smjer sile teže zapravo određuje smjer „dolje”, tj. okomit je na mjesnu vodoravnu plohu.

prirodna tvar koja služi za preradbu. Katkad i iskorišteni proizvod koji se može reciklirati ili poluproizvod koji služi za daljnju preradbu ili doradbu

također mortalitet, broj umrlih u nekom području u određenom razdoblju. Obično se izračunava stopa smrtnosti u promilima, odnosno broj umrlih na tisuću stanovnika u jednoj godini.

organizirano putovanje kroz afričku divljinu

poljoprivreda koja je usmjerena na zadovoljavanje potreba vlastitoga stanovništva

naprava koja je poslana raketom u svemir i na velikoj visini kruži oko nekoga svemirskog tijela. Služi za istraživanje svemira, snimanje Zemlje, za uspostavu radijskih, televizijskih i telefonskih veza i dr. To su umjetni sateliti, kojih danas više od 2000 kruži oko Zemlje. Prirodni sateliti ili mjeseci manja su svemirska tijela koja kruže oko planeta.

manji, izdvojeni grad u blizini velikoga grada s kojim je tijesno povezan (putovanje na rad, trgovina i dr.)

biljna zajednica visokih trava s gajevima i galerijskim šumama (vlažna savana), odnosno osamljenim drvećem (suha savana) u tropima. U područjima gdje sušno razdoblje traje dulje od sedam mjeseci nema drveća i prevladavaju niže trave i trnovito grmlje (trnovita savana).

tip tropske klime s visokim temperaturama tijekom cijele godine u kojem se izmjenjuje sušno zimsko i kišno ljetno razdoblje. Ovisno o količini padalina, savane su vlažne do suhe.

uređaj koji bilježi potrese

znanost o potresima i pojavama vezanima za potrese

djelatnosti koje pripadaju rudarstvu, industriji, građevinarstvu i proizvodnom obrtu

tvorevine koje nastaju u krškim podzemnim šupljinama kapanjem vode u kojoj je otopljen vapnenac. Sige koje rastu s poda nazivaju se stalagmiti, a one koje vise sa stropa stalaktiti.

tip umjerene klime s uglavnom toplim ili vrućim kišovitim ljetima i svježim do umjereno hladnim suhim zimama. Prirodno raslinje su listopadne šume.

plovni put kroz Sjeverno ledeno more koji spaja luke europskog dijela Rusije s lukama Dalekog istoka. Plovidbu omogućuju ledolomci, iza kojih se za zimskih mjeseci plovi u konvojima. slijev – prostor s kojega nekome moru ili jezeru površinski i podzemno pritječu vode. Sljevovi su međusobno odvojeni razvodnicama.

visina iznad koje se snijeg na tlu zadržava cijele godine

klimatski razred u kojem je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca niža od – 3° , a najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od 10 °C. U ovom razredu razlikuju se dva tipa: vlažna snježno-šumska klima (ili umjereno kontinentska) i suha snježno-šumska klima (ili hladna kontinentska).

vidi suncostaj.

dugi planinski lanac na dnu oceana, nastao uzduž granice litosfernih ploča koje se razmiču. To su najmlađi dijelovi Zemljine kore, a nastaju od magme koja navire iz plašta, hladi se i skrućuje tvoreći novu koru.

Sredozemno more s okolnim prostorom Europe, Azije i Afrike usmjerenim prema njegovim obalama, u kojem se osjećaju tragovi zajedničkih povijesnih zbivanja i koji je obilježen sličnim načinom življenja. Utjecaj Sredozemnog mora odražava se i u podneblju i biljnom svijetu. Granice Sredozemlja teško je odrediti jer se mijenjaju tijekom povijesti i jer je teško utvrditi mjerila pripadnosti regiji.

uže životno područje na kojemu postoje životni uvjeti za određeni broj različitih biljaka i životinja. Stanište je, primjerice, šuma, jezero, livada i sl.

zajednički naziv za Afriku, Aziju i Europu, u odnosu prema Novom svijetu koji su Europljani upoznali poslije

travnato područje bez drveća u umjerenim pojasima. Godišnje ima približno od 250 do 600 mm padalina. Danas su većinom pretvorene u žitnice.

tip suhe klime s vrućim ljetima i hladnim i vjetrovitim zimama. Prosječno na godinu padne od 250 do 600 mm padalina, ali sa znatnim odstupanjima u pojedinim godinama. Područje stepa.

smjerovi s pomoću kojih se orijentiramo i upućujemo sugovornike na objekte na obzoru. Četiri su glavne strane svijeta: sjever (S), jug (J), istok (I) i zapad (Z). Za podrobnije određivanje smjera koriste se najmanje četiri sporedne strane svijeta: sjeveroistok (SI), sjeverozapad (SZ), jugoistok (JI) i jugozapad (JZ). U međunarodnoj uporabi koriste se engleski nazivi strana svijeta: North (N) – sjever, South (S) – jug, East (E) – istok i West (W) – zapad. Isprva su se ljudi orijentirali prema mjestu izlaska Sunca, pa je istok bio najvažnija strana svijeta, no nakon što se raširila uporaba kompasa sjever je postao najvažnija strana svijeta.

vidi geografska mreža

klimatski razred kojemu je osnovno obilježje sušnost. Pripadaju mu stepska i pustinjska klima

zamišljena crta koja odvaja dnevnu i noćnu polovicu Zemlje. Na Zemlji u stvarnosti postoji pojas sumraka u vrijeme svitanja (prije izlaska Sunca), odnosno sutona (poslije zalaska Sunca) kada je atmosfera osvijetljena Sunčevim svjetlom koje se raspršuje na neosvijetljenu stranu Zemljine površine.

trenutak kad je Sunce u zenitu iznad jedne od obratnica. Nad sjevernom obratnicom to je 21. lipnja, kada je na sjevernoj polutki dan najduži, a noć najkraća. Nad južnom obratnicom to je 21. prosinca, kada je na sjevernoj polutki dan najkraći, a noć najduža.

ukupnost sve materije i energije u prostoru. Sve što postoji, bez obzira na to je li ljudima poznato ili nije. Svemir je prostranstvo nepoznatih granica u kojem su ljudima najuočljivije zvijezde. Veličina vidljivog svemira, onoga u kojem se nalaze zvijezde, teško je pojmljiva. Broj zvijezda u svemiru može se usporediti s brojem svih zrnaca pijeska na svim plažama na Zemlji. Udaljenost od Sunca do nama najbliže zvijezde (Proxima Centauri) svjetlost, koja se kreće najvećom poznatom brzinom, prođe za više od četiri godine.

prijenosnik informacija putem svjetlosnih valova koji se kreću kroz staklena vlakna posebnih svojstava. Omogućuje znatno veći protok informacija nego bakreni vodiči.

jezici rašireni u međunarodnom sporazumijevanju

nepravilna žljebasta udubljenja na vapnencima međusobno odijeljena oštrim bridovima. Nastaju djelovanjem vode koja polako otapa vapnenac.

plitko povremeno slano jezero ili močvara u području gorja Atlas u sjeverozapadnoj Africi

prirodna, pretežno vodoravna šupljina ili sustav šupljina u podzemlju, najčešće u vapnenačkim stijenama

dio geografske karte u kojem su dana objašnjenja kartografskih znakova

gusta vazdazelena šuma igličavaca koja pokriva velike dijelove Euroazije u području oštre kontinentske klime

stijene nastale taloženjem čestica stijena nastalih trošenjem (pješčenjak, lapor…), ostataka biljaka i životinja (vapnenac, kreda, ugljen…) ili izlučivanjem iz otopina (sol, gips…)

veliki posebni brodovi za prijevoz nafte

izdužena zavala nastala spuštanjem i usjedanjem dijelova Zemljine kore duž rasjeda

skupni naziv za sredstva komuniciranja na velike udaljenosti. Obuhvaćaju telefonske, telegrafske, računalne, radijske, televizijske, satelitske i druge veze. U telekomunikacijama se informacije prenose bakrenim vodičima, svjetlovodima i bežično (elektromagnetnim valovima).

geografska karta na kojoj je, uz osnovne geografske elemente u podlozi, kao najvažniji sadržaj ili tema prikazana rasprostranjenost neke izdvojene prirodne ili društvene pojave. Razlikujemo geološke, vegetacijske, klimatske, povijesne, gospodarske, prometne, turističke i druge tematske karte.

voda u podzemlju koja se nakuplja iznad nepropusnog sloja i ispunjava sve pore, šupljine i pukotine. Temeljnicu uglavnom hrane padaline koje se procjeđuju u podzemlje.

porast važnosti terijarnih djelatnosti u suvremeno doba. Tipična je za razvijene zemlje u kojima se većina zaposlenih bavi tercijarnim (i kvartarnim) djelatnostima.

djelatnosti koje pripadaju neproizvodnim privrednim djelatnostima. Uslužne djelatnosti koje pripadaju uslužnom obrtu, prometu, novčarstvu, ugostiteljstvu i trgovini. U podjeli svih djelatnosti na samo tri sektora, tercijarnom sektoru se pribrajaju i kvartarne djelatnosti.

završna ili početna točka u prometnom toku. U pomorstvu terminal je mjesto za prihvat brodova, usko specijalizirano za ukrcaj i iskrcaj jedne vrste tereta – primjerice naftni terminal. termoelektrana – elektrana u kojoj strojeve za proizvodnju električne struje pokreću strojevi pogonjeni ugljenom, naftom, zemnim plinom i dr.

pojasno izdvojeni dijelovi zemljine površine s određenim općim temperaturnim režimom uvjetovanim kutom upada Sunčevih zraka. Razlikujemo pet toplinskih pojasa: žarki ili tropski (između sjeverne i južne obratnice), sjeverni umjereni (između sjeverne obratnice i sjeverne polarnice), južni umjereni (između južne obratnice i južne polarnice), sjeverni hladni ili polarni (između sjeverne polarnice i Sjevernoga pola) i južni hladni ili polarni (između južne polarnice i Južnoga pola).

vrsta kartografskih znakova kojima se geografski sadržaj predočuje na topografskim zemljovidima. Najčešće svojim izgledom podsjećaju na ono što označuju.

iznimno jak vrtlog vjetra, prašine i s tla podignutih predmeta. Pojavljuje se za intenzivnih nepogoda. Prepoznaje se po tamnom lijevku koji se spušta iz baze oblaka. Tipičan u unutrašnjosti SAD-a.

tvar koja nastaje pougljivanjem (bez kisika) močvarne vegetacije. Nakon sušenja može se koristiti kao gorivo, ali je slabije kvalitete od ugljena.

prizemni sloj atmosfere, koji se nad polovima proteže do visina 7 – 10 km, a iznad ekvatorskog pojasa do visina 18 – 20 km. To je najgušći dio atmosfere, koji sadrži većinu zraka i u kojem se zbivaju vremenske promjene.

vazdazelena bujna šuma u vlažnim tropima s malo svjetlosti pri tlu, biljnim i životinjskim svijetom u katovima s najvišim krošnjama na 20 do 40 metara. Vidi: prašuma, džungla.

kultivirane biljke tipične za tropsko i suptropsko podneblje. Tipične tropske kulture su banane i drugo južno voće te kaučukovac, kakaovac, šećerna trska i dr. Tipične suptropske kulture su agrumi, pamuk, duhan, kikiriki, sezam i dr. Neke su kulture i tropske i suptropske, primjerice čaj i kava.

klimatski razred kojemu su osnovno obilježje ujednačeno visoke temperature tijekom godine. Ni u jednom mjesecu srednja temperatura nije niža od 18°C. Tom razredu pripadaju prašumska (ili ekvatorska) i savanska klima.

tropska nepogoda golemih razmjera u obliku vrtložnoga sustava promjera i više stotina kilometara u kojem vjetrovi pušu brzinom najmanje 120 km/h. Nastaje nad tropskim morima u blizini ekvatora te se općenito giba prema zapadu. Mogu nanijeti golemu štetu. U Karipskom moru i Meksičkom zaljevu poznat je kao uragan (španj. huracan, engl. hurrican; prema indijanskom bogu oluja Hurakanu), u Australiji ga zovu willy-willy, a u tropskom Pacifiku je poznat kao tajfun (kantonski kineski: veliki vjetar).

morski valovi uzrokovani podmorskim potresima i vulkanima. Na pučini su gotovo neprimjetni, ali na obalama mogu doseći visinu 30-ak metara.

biljni pokrivač u području polarne klime koji čine lišajevi, mahovine i rijetko kržljavo grmlje

prirodno kruto gorivo nastalo pougljenjenjem biljnih ostataka, tj. truljenjem bez prisutnosti kisika. Ugljene naslage nastale su ondje gdje je u davnoj prošlosti bilo bujno raslinje, kojega su ostatci postupno prekriveni novijim naslagama. Prema stupnju pougljenjenja razlikujemo više vrsta ugljena.

međunarodna organizacija država osnovana 1945. godine radi očuvanja mira i sigurnosti, razvijanja prijateljskih odnosa među narodima i suradnje u rješavanju međunarodnih problema gospodarske, političke i druge naravi

planine ili gore koje su izdignute u nizovima ili planinskim lancima velikih visina i oštrih oblika. Najčešće su to mlade planine, izdignute u bližoj Zemljinoj prošlosti.

klimatski razred kojemu je osnovno obilježje smjena četiriju godišnjih doba. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od – 3°C, a najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od 10°C. Tom razredu pripadaju sredozemna (ili mediteranska), umjereno topla i sinijska (ili kineska) klima.

tip umjerene klime s uglavnom toplim ljetima i svježim do umjereno hladnim zimama, te s dovoljno padalina tijekom cijele godine (nema sušnog razdoblja). Dio padalina može pasti u obliku snijega. Prirodno raslinje je listopadna šuma.

vidi tropski ciklon

razvoj gradova, povećanje gradskog stanovništva, širenje gradskog načina življenja i preobrazba seoskih u gradska naselja

vidi paralela

najviši zakon jedne države. Obično sadržava načelne propise o društvenom, gospodarskom i političkom uređenju države, određuje prava i dužnosti građana, određuje najviša tijela vlasti, njihove međusobne odnose i odnose prema nižim tijelima vlasti i građanima. Donosi ga posebno u tu svrhu izabrano predstavničko tijelo (ustavotvorni sabor).

znanost o vulkanima i pojavama vezanima za vulkane

povremene i sezonske tekućice u pustinjama sjeverne Afrike i jugozapadne Azije, odnosno njihova suha korita

vapnenci i dolomiti; stijene nastale u moru taloženjem vapnenačkih ljuštura uginulih organizama (školjaka, morskih puževa i dr.)

također Varšavski pakt, vojni savez sedam komunističkih zemalja sklopljen u Varšavi 1955. kao odgovor na uključivanje SR Njemačke u NATO savez, kojem je u osnovi bio suprotstavljen. Države članice bile su Albanija (istupila 1968.), Bugarska, Čehoslovačka, Mađarska, DR Njemačka, Poljska, Rumunjska i SSSR. Zajednički su bile poznate i kao Istočni blok (naspram Zapadnom bloku NATO zemalja). Sovjetski Savez je dominirao u tom savezu; sjedište političkog savjetodavnog komiteta i zapovjedništva združenih oružanih snaga bilo je u Moskvi. Varšavski ugovor obnovljen je 1985., ali je s političkim promjenama krajem 80-ih godina 20. st. počeo slabiti. Službeno je raspušten 1991.

međunarodna organizacija koja u zemljama članicama promiče demokraciju. Osnovana je 1949. sa sjedištem u Strasbourgu.

u tekstovima često Vijeće ili Vijeće ministara, najvažnije tijelo EU-a koje predstavlja države članice (Parlament predstavlja građane EU-a, a Europska komisija predstavlja Zajednicu). Članovi Vijeća su odgovarajući ministri zemalja članica, ovisno o temi o kojoj se raspravlja. Svaka zemlja članica predsjeda Vijećem šest mjeseci. Ugovorom iz Amsterdama glavni tajnik Vijeća djeluje kao visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

ravnica na nadmorskoj visini preko 200 metara

elektrana koja iskorištava vjetar za pokretanje elisa i proizvodnju električne energije. vodena polutka – vidi zemljine polutke

gospodarska djelatnost koja se bavi crpljenjem i dopremom vode do potrošača

razina vode u koritu rijeke ili u jezeru. Vodostaje redovito prati državna hidrološka služba, na posebno uređenim vodomjernim postajama. Mjeri se pomoću mjerne letve ili posebnog uređaja (limnigrafa) i izražava se centimetrima.

trenutačno stanje atmosfere nad određenim mjestom

mjesto na površini Zemlje na kojemu iz njezine unutrašnjosti izbija magma (na površini se zove lava), različiti plinovi i pepeo. Najčešće ima oblik stožastog uzvišenja na vrhu kojega je ljevkasta udubina (krater).

mješavina plinova u prizemnom dijelu atmosfere. Zbog stalnog miješanja omjer pojedinih plinova je stalan. Suhi zrak čine dušik (78 %), kisik (21 %), argon i drugi plemeniti plinovi (1 %). Zrak može sadržavati do 4 % vodene pare.

mješanac crne i žute rase.

Zemljina lupina (sfera) koja obavija Zemljinu jezgru u obliku omotača debljine oko 2860 km. Dijeli se na donji dio (od 670 do 2900 km dubine) i na gornji dio. U gornjem dijelu plašta razlikuju se pak dva sloja: kruti sloj neposredno ispod kore koji zajedno s korom čini litosferu i drugi, polurastaljen (astenosfera) sloj u kojem dolazi do gibanja i stvaranja unutrašnjih sila.

središnji dio unutrašnjosti Zemlje promjera oko 6940 km, sastavljen uglavnom od teških kovina, pretežito željeza i nikla. Dijeli se na unutrašnju (krutu) i vanjsku (rastaljenu) jezgru. Temperature dosižu do oko 5000°C.

gornja i najtanja lupina u građi Zemlje. Debljina joj je različita i kreće se od 6 do 70 km. Po građi se razlikuju oceanska kora (tanja) i kontinentska kora (deblja). Kora i kruti gornji dio plašta čine povezanu cjelinu zvanu litosfera.

kruženje Zemlje oko Sunca. Traje godinu dana ili približno 365 dana i 6 sati.

vrtnja Zemlje oko vlastite osi. Traje jedan dan, odnosno 24 sata

dvije polovice Zemlje zamišljeno podijeljene ravninom koja prolazi kroz Zemljino središte. Najčešće se razlikuju sjeverna i južna polutka koju dijeli ravnina ekvatora te istočna i zapadna polutka koju dijeli ravnina početnog i njemu nasuprotnog meridijana (katkad uzduž 20° zapadne geografske dužine i 160° istočne geografske dužine). Zemlja se može podijeliti i tako da na jednoj polutki ostane najveći mogući udio kopna. Tada na drugoj polutki ostane najveći mogući udio mora. Te dvije polutke zovu se kopnena i vodena polutka. Pol kopnene polutke nalazi se u blizini ušća Loire u Francuskoj, a pol vodene polutke kod otočja Antipodes jugoistočno od Novog Zelanda. Kartografska projekcija hemisfera naziva se planiglob.

smjesa plinova (najviše metana) iz podzemlja. Nalazišta zemnog plina često su vezana za naftu. Rabi se kao gorivo i prerađuje u industriji.

položaj sunca na nebu točno okomito iznad nekog mjesta na zemljinoj površini

naziv za kiše u tropima povezane sa zenitnim položajem Sunca

vidi suncostaj

kuglasto plinovito svemirsko tijelo vrlo visoke temperature i velike mase s vlastitim izvorom energije. Osnovno svojstvo zvijezde je njezin sjaj.

prividna skupina zvijezda na nebeskom svodu koja tvori neki zamišljeni lik po kojemu je dobila ime. Iako nam se na nebeskom svodu zvijezde jednog zviježđa čine blizu ili u ravnini, one su u stvarnosti nejednako udaljene od Zemlje i samim time jedna od druge.

kakvoća življenja. Uključuje sve materijalne i društvene uvjete koji omogućuju određeni način življenja, primjerice stanovanje i opremljenost stanova, kakvoću prehrane, način prijevoza, mogućnosti školovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite, kulturnu ponudu i drugo. Sastoji se od osobnog i društvenog standarda i odraz je razvijenosti neke zemlje.