Podijelite učenike na dvije skupine, od kojih jedna predstavlja „predatore“, a druga „plijen“. Neka učenici na temelju dosjećanja zapišu prilgodbe predatora za uspješniji lov te prilagodbe plijena za bijeg od predatora. Pročitajte nekoliko najzanimljivijih odgovora, a zatim raspravite s učenicima o tome kako određene prilagodbe omogućuju predatorima da budu uspješni lovci.

Uputite učenike da na mrežnim stranicama pronađu prema ključnim riječima organizam koji se naziva prvim predatorom ili prvim lovcem. Zatim s njima pogledajte primjerice videozapis Virnjak predator lovi puža (Predatory flatworm hunting snails), u trajanju od 1:59 min., koji prikazuje kopnenog virnjaka u lovu na puža. Neka objasne zašto su neke vrste imenovali prvim predatorima (ako to nisu virnjaci), a zatim ih potaknite na donošenje zaključka o tome zašto se virnjaci upravo tako nazivaju.

Možete učenicima elektroničkom poštom poslati neke zanimljivosti, poput članka Zastrašujući napasnik – misteriozni plošnjak s Nove Gvineje stigao u Europu, te ih na taj način upoznati s problemom unosa invazivnih vrsta budući da su neke vrste kopnenih virnjaka, poput vrste virnjaka s Nove Gvineje Platydemus manokwari, nalaze među sto najinvazivnijih vrsta na popisu IUCN-a. Raspravite s učenicima o tome na koje bi se načine moglo spriječiti pojavljivanje takvih invazivnih vrsta s obzirom na to da još u Hrvatskoj još nisu zabilježene.

Postupci potpore

U skupnom radu odredite što će točno učenici raditi, u skladu s njihovim mogućnostima, posebno učenici s oštećenjima vida i motoričkim oštećenjima.

Učenici mogu aktivno sudjelovati i predlagati rješenja za preživljavanje plijena odnosno predatora u prirodi.

U Didaktičko-metodičkim uputama u prirodoslovnim predmetima i matematici za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnost gledanja videozapisa. Prije gledanja videozapisa učenici trebaju dobiti sažetak, a učenici s oštećenjima vida, ako je potrebno, zvučni sažetak na hrvatskom jeziku. Tijekom gledanja u kratkim prekidima videozapis popratite komentarima i pitanjima, a nakon gledanja slajdovima potkrijepljenim pitanjima koja će im poslužiti za usustavljivanje gradiva, učenje novih termina, a ujedno i kao predložak za ponavljanje i učenje.

Izradite u programu Excel tablicu s dva stupca, gdje u prvom učenici trebaju temeljem dosjećanja navesti neke od glavnih obilježja povezanih s virnjacima (primjerice simetrija, način razmnožavanja, probavni sustav, živčani sustav itd.). Tablice ispišite i podijelite učenicima.

Zatim na mrežnim stranicama pronađite videozapis povezan s građom virnjaka koristeći se latinskim ili engleskim nazivom za virnjake (Planaria, flatworm). Možete im pripremiti i organizatore pažnje kako bi gledajući videozapis mogli odvojiti važne od nevažnih informacija.

Primjerice, možete s učenicima pogledati Virnjaci – Prvi lovci (Flatworms The first hunter), u trajanju od 9:54 min.

Tekst uz videozapis: Virnjake, prve životinje koje love hranu, nalazimo u oceanima, slatkim vodama i rijetko na kopnu, a ponekad čak i unutar drugih životinja. Pradavni virnjaci bili su prve životinje koje su razvile živčani sustav i glavu s mozgom. Na glavi se nalaze oči, prve u životinjskom carstvu. Tijelo je virnjaka bilateralno simetrično, i to su prve bilateralno građene životinje. Danas živući virnjaci imaju glavu smještenu naprijed, koja ih vodi prema plijenu. Virnjaci su hermafroditi, jedinka je istovremeno i mužjak i ženka. Tijekom parenja virnjak koji prvi bude oplođen spermijima partnera nosi oplođena jaja. Virnjaci su prve životinje s unutrašnjom oplodnjom.

Možete im prikazati i videozapis Građa tijela virnjaka (Flatworm body plan), u trajanju od 2:49 min.

Tekst uz videozapis: Bilateralna građa tijela virnjaka s glavom i očima omogućlia im je da aktivno love. Usta i ždrijelo smješteni su obično na sredini trbušne strane tijela. Kako nemaju krvožilnog sustava, crijeva distribuiraju hranu do svih dijelova tijela. Virnjaci su prvi organizmi koji prenose signale iz osjetnih stanica putem živčanih stanica do mozga. Na glavi se nalaze oči, prve u životinjskom svijetu. S tom kombinacijom, virnjaci su prvi aktivni lovci.

Nakon pogledanih videozapisa, neka učenici u drugom stupcu u tablici stave + ili – s obzirom na to je li njihov odgovor povezan s obilježjem virnjaka točan ili ne. Posebnu pažnju obratite na odgovore s najviše minusa i potaknite učenike na donošenje ispravnih odgovora. Dodatno ih možete usmjeriti i da usporede građu virnjaka s prethodno obrađenim skupinama i istaknu što se sve prvi put pojavljuje kod virnjaka i koje im prednosti to donosi u odnosu na spužve i žarnjake.

Ako imate u mogućnosti, prikupite virnjake u prirodnom staništu. U Petrijeve zdjelice stavite nekoliko virnjaka. Podjelite učenike u skupine i zadajte im da prenesu virnjake na predmetno stakalce te promatraju njihovu građu pod mikroskopom uz malo povećanje. Obavezno ih nakon toga i ili promatranja njihova ponašanja (zadnja aktivnost) vratite u prirodno stanište. Raspravite s učenicima o tome kako su funkcije dijelova tijela virnjaka povezane s uvjetima u kojima žive. Zamolite ih da nakon provedene aktivnosti vrate virnjake u njihovo prirodno stanište.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama u prirodoslovnim predmetima i matematici za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnost gledanja videozapisa i mikroskopiranja.

Učenicima unutar prvog stupca ponudite različite pojmove među kojima učenici neka zaokruže one koje se odnese na virnjake. Učenicima s oštećenjem vida potrebno je opisati što se gleda pod mikroskopom. U aktivnost mikroskopiranja učenicima s oštećenjem vida ili motoričkim teškoćama mogu pomoći drugi učenici u skupini. Učenici mogu sami ili u paru, prema svojim mogućnostima, mogu fotografirati virnjaka, opisivati njegove dijelove tijela ili raditi u alatu Web White Board.

Zamolite učenike nekoliko dana ranije da skupe i donesu virnjake. Povedite razgovor s njima o staništima na kojima su skupili virnjake i o načinu njihova života te ih zamolite da na temelju tih saznanja pretpostave na koji će način virnjaci reagirati na različite podražaje/uvjete (svjetlost, toplina, lagani dodir pipetom, kemijski podražaji – pašteta ili komadići jetre). Svoje pretpostavke učenici neka zapišu u programu Word. Za svaku pretpostavku neka unesu i obrazloženje. Nakon provedenog istraživanja neka u isti dokument dodaju svoja zapažanja o ponašanju virnjaka na različite podražaje. Nakon toga neka vam pošalju svoje uratke elektroničkom poštom. Pročitajte neka zanimljiva opažanja i na temelju njih povedite s učenicima raspravu kojom će samovrednovati svoje pretpostavke. Potaknite učenike na zaključke o tome zašto su neka ponašanja virnjaka pogrešno pretpostavili. S obzirom na to da su u izvođenju aktivnosti upotrebljavali žive organizme, upitajte učenike što misle o istraživanjima na životinjama. Povedite raspravu o opravdanosti testiranja različitih proizvoda na životinjama te ih zamolite da predlože neke alternative takvim istraživanjima. Zatim nekoliko učenika može izložiti svoje ideje, pri čemu ih potičite na raspravu i donošenje zaključaka. Učenike zamolite da nakon provedene aktivnosti vrate virnjake u njihovo prirodno stanište.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnosti izvođenja praktičnog rada i sudjelovanja u raspravi. Umjesto individualnog oblika rada, praktični rad može se izvesti u paru ili u skupini kako bi učenici s motoričkim teškoćama i učenici s oštećenjem vida imali pomoć svojih vršnjaka.

Učenicima s oštećenjima vida potrebno je dati jasne upute kako bi mogli usmeno izložiti svoja razmišljanja. Reakcije virnjaka na različite podražaja potrebno im je opisati kako bi izveli valjane zaključke.

Za učenike koji žele znati više

Zainteresirani učenici mogu istražiti temu Virnjaci – majstori regeneracije. U tome im može pomoći članak Vječni život, biće koje ne može umrijeti, koji opisuje kako je 2008. godine biolog Aziz Aboobaker sa Sveučilišta u Nottinghamu na YouTubeu objavio videozapis Besmrtni crvi (Immortial Worms), u trajanju od 8:06 min., koji je privukao mnogo pozornosti i komentara pa je zato Aziz nastavio objavljivati videozapise sa rezultatima svojih istraživanja.

Napomena: Videozapis je na engleskom jeziku.

Učenici mogu istražiti i kako su virnjaci zbog svoje sposobnosti regeneracije živčanih stanica postali model za istraživanje uzroka i mogućih načina liječenja Alzeimerove bolesti. Više o toj temi mogu pronaći u članku na engleskom jeziku Stem Cell-Powered Worm Doesn’t Age, Can Grow a New Head te pretraživanjem mrežne tražilice Google Znalac.

Zainteresirani učenici neka izrade prezentacije na zadane teme uz pomoć alata PowerPoint. Svoje uratke neka prezentiraju drugim učenicima, koji će se na taj način upoznati s moći regeneracije, a dobivene informacije mogu naknadno povezati i s regeneracijom kod drugih organizama s kojima će se upoznati tijekom obrade novog gradiva.