Učenicima možete unaprijed za domaću zadaću dati zadatak da samostalno prouče i istraže što je obrnuta učionica na primjeru Organi za disanje i glas  u trajanju od 4:40 min. Razgovarajte s učenicima što im se svidjelo, a što ne, jesu li razumjeli online materijale i sl. Kombiniranim pristupom, upotrebljavajući obrnutu učionicu učenici će kod kuće proučiti materijale, izraditi bilješke te pripremiti pitanja za nastavu. Učenici neka svoja razmišljanja zabilježe u alatu Tricider. Potaknite ih da međusobno surađuju, iznose svoje mišljenje, zaključke ili nedoumice, o kojima će raspravljati u učionici. Podijelite učenike u skupine i svakoj zadajte da pripremi određeni dio prezentacije o dišnom sustavu u Google Disku.

Aktivnosti (B, C, D, E) omogućit će interakciju i raspravu u razredu temeljenu na problemima, iskustvima i pitanjima te praktičnim radom.

Napomena: Materijale za obrnutu učionicu možete pripremiti i sami. Možete ih prethodno

snimiti preko zaslona monitora izravno iz mrežnog preglednika Screencast alati, postaviti i podijeliti na YouTubeu i objaviti na mrežnoj stranici škole. Ako imate Gmail račun, onda imate i YouTube račun. Osim objave materijala na mrežnoj stranici škole, možete izraditi i vlastitu mrežnu stranicu u alatu Weebly na kojoj će postaviti materijale za obrnutu učionicu.

Postupci potpore

Učenicima s teškoćama dodatno objasnite koncept obrnute učionice kako bi ga razumjeli te pobliže objasnite njihov zadatak u aktivnostima obrnute učionice.

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost gledanja videozapisa. Složenije tekstove koji prate animaciju Organi za disanje i glas pojednostavnite. Učenicima s intelektualnim teškoćama pripremite vrlo jednostavne slikovne predloške s temeljnim informacijama povezanim s videozapisom i s jasnim uputama za rad na projektu. Zadatci/aktivnosti trebaju biti jasno određeni, po količini, težini i vremenu rada dozirani u skladu sa sposobnostima učenika, a način rada pojašnjen uz provjeru razumijevanja, bilo da se radi o domaćoj zadaći, bilo o aktivnostima u školi.

Svi učenici mogu aktivno sudjelovati predlaganjem ideja, komentiranjem, iznošenjem zaključaka i sl.

Kako biste potaknuli zanimanje učenika, postavite im pitanja poput: Zašto živa bića moraju disati?, Kako dišu živa bića?, Zašto čovjek kiše i kašlje? i sl.

Učenike možete uputiti da individualno pročitaju tekst Organi za disanje i glas ili tekst umnožite i podijelite svakome učeniku. Koristeći se interaktivnim načinom obilježavanja uspješnog čitanja i pronalaženja Što znam, a što je za mene nova informacija učenici neka označe ulomke na Google Disku koji potvrđuju ono što su već znali (√) ili koji pobijaju ono što su mislili da znaju (–), te ulomke o kojima imaju pitanja (?).

Možete postaviti četiri radna mjesta (postaje) i s učenicima kao uvod u aktivnost odigrajte World cafe.

Napomena: Možete pogledati upute za aktivnost World cafea.

Na postajama se možete služiti i dodatnim izvorima informacija uz pojedini dišni organ i njegovu ulogu, koje se mogu pronaći na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – Digitalni obrazovni sadržaji, Biologija nastavnici, Dišni sustav. Na navedenome portalu, na postaji Nosna šupljina, str. 12., možete pogledati videozapis Dišni putevi, u trajanju od 1:43 min. Prikažite isječak od 00:09 do 1:10 min. Na postaji Dušnik i dušnice na str. 11. možete pogledati videozapis Dišni putevi, u trajanju od 1:43 min. Prikažite isječak od 1:10 do 1:17 min. Na postaji Pluća na str. 14. možete pogledati videozapis Građa pluća, u trajanju od 1:13 min.

Izvori informacija se mogu pronaći i na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – Digitalni obrazovni sadržaji, Biologija nastavnici, Fiziologija ljudskog dišnog sustava. Na navedenom portalu, na postaji Ždrijelo i grkljan, str. 5., možete pogledati videozapis Građa i uloga gornjih dišnih puteva, u trajanju od 0:59 min. Prikažite isječak od 0:40 do 0:59 min. Na postaji Dušnik i dušnice, str. 13., možete pogledati videozapis Građa i uloga dušnika, u trajanju od 0:46 min.

Napomena: Za pristup Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ potreban je elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.

„Domaćin“ sa završnom skupinom neka pripremi kratko izvješće plana građe i uloge organa za disanje, koje će podijeliti na Google Disku i prikazati ostalima.

Učenici mogu složiti dišni sustav čovjeka na mrežnoj stranici Spongelab, nakon čega možete s njima raspraviti o građi i ulozi pojedinih organa te im postaviti pitanja povezana sa svakodnevnim životom, primjerice: Zašto ozljeda produžene moždine može ugroziti život? Možemo li svojom voljom ubrzati ili usporiti disanje?

Napomena: Predloženi materijal je na engleskome jeziku, ali i bez znanja jezika moguće ga je uspješno iskoristiti jer nudi jasan slikovni prikaz.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnost gledanja videozapisa. Učenicima s teškoćama pripremite organizator pažnje (npr. jednostavan tekstualni slijed, poželjno uz vidnu podršku) kako bi učenici lakše pratili videozapis i kasnije aktivnije sudjelovali u razgovoru i raspravi.

Učenici mogu sudjelovati u skupnom radu i raspravi uz prethodni dogovor koji će dio izlagati.

Za slaganje dišnoga sustava čovjeka potrebno je predvidjeti rad u paru s vršnjakom koji može pomoći u radu.

Učenicima je poželjno, posebno učenicima s intelektualnim teškoćama, postavljati pitanja na koja mogu odgovoriti iskustveno ili pitanja povezana s jednostavnim slikovnim prikazom koji u sebi sadržava odgovor, pri čemu pitanja trebaju biti određena i jednostavna ili se od učenika može tražiti da odabere ispravan odgovor između dva ponuđena. Broj pitanja treba dozirati, a za raspravu ih unaprijed dati učeniku ovisno o predviđenom videozapisu. Tekst planiran za čitanje treba biti jednostavan ili prerađen u sažetak s doziranim brojem zahtjeva po čitanju (jedan do dva), pri čemu je preporuka ići od onog što je učeniku poznato. Slaganju dišnog sustava može prethoditi slaganje dijelova slikovnog prikaza s predloškom ili bez njega.

Razgovarajte s učenicima o sastavu zraka. Postavite im pitanja: O čemu ovisi volumni udio vodene pare u zraku? Hoće li udio vlage u zraku biti veći ili manji u tropskim krajevima? Zašto? Kako možete dokazati da zrak sadržava vodenu paru?

Učenici mogu napisati i odgovarajuću kemijsku jednadžbu.

Zatim možete izvesti demonstracijski pokus Sastav udahnutog i izdahnutog zraka. Pripremite na Google Disku nastavni listić za praćenje pokusa u koji će učenici samostalno upisivati opažanja i zaključke. Raspravite s učenicima o promjenama koje su se dogodile u čašama: U kojoj se čaši voda brže zamutila i zašto? Učenike zamolite da napišu kemijsku jednadžbu koja prikazuje promjenu te ih potaknite da se prisjete što je vapnena žbuka i razmisle zašto se nije dobro useliti u kuću odmah nakon žbukanja zidova. U kojim dijelovima prostorije će se zadržati ugljikov dioksid nastao disanjem?

Nakon pokusa prikažite učenicima tablicu Sastav udahnutog i izdahnutog zraka te usporedite vrijednosti kisika i ugljikova(IV) oksida u udahnutom i izdahnutom zraku. Raspravite s učenicama o tome što je disanje i potaknite ih na donošenje zaključaka postavljanjem pitanja: Zašto alpinisti kada odlaze na velike nadmorske visine nose boce s kisikom? Što se događa s tlakom zraka na većim nadmorskim visinama? Zašto na većim nadmorskim visinama osjećamo nedostatak zraka? Što će se dogoditi s brojem eritrocita u krvi? Što je uzrok tomu?

Postupci potpore

Učenicima s teškoćama pripremite organizator pažnje (npr. jednostavan tekstualni slijed, poželjno uz vidnu podršku) kako bi lakše pratili tijek pokusa i kasnije aktivnije sudjelovali u razgovoru i raspravi.

Po potrebi dodatno objasnite učenicima sadržaje iz Kemije o sastavu zraka. Za učenike s intelektualnim teškoćama pri svemu planirajte pojednostavnjen pristup – jednostavna pitanja povezana sa svakodnevnim životom, jednostavne prikaze i tablice, zahtjeve prilagođene donošenju zaključaka.

U svim aktivnostima koje se provode po prvi put zajedno s učenikom prođite sve korake aktivnosti i pripremite učeniku hodogram aktivnosti, a za učenike s intelektualnim teškoćama i slikovni predložak za samostalno vođenje.

Postavite pitanje učenicima: Koja su dva sustava organa uključena u izmjenu plinova?

Raspravite o odgovorima i potaknite ih na donošenje zaključaka o tome gdje se i na koji način odvija izmjena plinova u ljudskome tijelu te u kojim se organelima odvija proces staničnog disanja. Učenici mogu napisati i kemijsku jednadžbu staničnog disanja.

S učenicima možete zatim pogledati videozapis Organi za disanje i glas u staničnom i plućnom disanju u trajanju od 4:40 min. Prikažite isječak od 1:43 do 2:26 min, o sustavima organa koji su uključeni u izmjenu plinova. Pitanja povezana sa staničnim i plućnim disanje možete izraditi na Google Disku. Raspravite s učenicima o njihovim odgovorima u vezi s pogrešnim predodžbama kao što je primjerice Čovjek udiše kisik, a izdiše ugljikov(IV) oksid, te ih potaknite na donošenje ispravnih zaključaka.

S učenicima možete odigrati i igru Bingo koju ste izradili s pomoću alata Bingo Card Generator.

Svaki učenik dobiva drukčiju karticu s pojmovima (pojmove možete zamijeniti i slikama). Učitelj čita objašnjenje pojma, a učenici koji na svojoj kartici imaju odgovor prekriže taj pojam. Učenik koji ima četiri prekrižena pojma u redu, stupcu ili dijagonali je pobjednik i izvikuje Bingo! Igru u tom trenutku možete prekinuti ili nastaviti.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnost gledanja videozapisa.

Učenicima s teškoćama pripremite organizator pažnje (npr. jednostavan tekstualni slijed, poželjno uz vidnu podršku) kako bi lakše pratili videozapis i kasnije aktivnije sudjelovali u razgovoru i raspravi.

Potaknite zanimanje učenika pitanjem: Zašto se ponekad zagrcnemo? Podsjetite učenike na pojavu mutiranja: Što je Adamova jabučica? Zašto je karakteristična za dječake, a ne i za djevojčice?

Raspravite s učenicima o čemu ovise visina i boja glasa. S učenicima možete pogledati videozapis Može li glas pjevača razbiti čašu u trajanju od 0:32 min., a na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – Digitalni obrazovni sadržaji, Biologija nastavnici, Fiziologija ljudskog dišnog sustava, str. 8., možete pronaći videozapis Glasnice, u trajanju od 0:28 min.

Napomena: Za pristup Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ potreban je elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.

Usmjerite učenike da obrate pažnju na smještaj i građu glasnica te nastanak glasa.

Isto tako, možete iskoristiti neke od izvora otvorenog koda na engleskom jeziku te ih prilagoditi vlastitim potrebama. Zatim možete učenike podijeliti u skupine i uputiti ih da izrade infografiku o organima za glas u alatu Canva. Izrađene infografike učenici izlažu pred ostatkom razreda te obrazlažu kako su i zašto na taj način osmislili infografiku. Možete odrediti vremensko ograničenje skupinama za predstavljanje infografike, pri čemu ostale skupine mogu postavljati pitanja. Učenici mogu izabrati i najbolju infografiku (smiju glasovati samo za infografike drugih skupina), koju možete objaviti na mrežnoj stranici škole.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnost gledanja videozapisa.

Učenicima s teškoćama pripremite organizator pažnje (npr. jednostavan tekstualni slijed, poželjno uz vidnu podršku) kako bi lakše pratili videozapis i kasnije aktivnije sudjelovali u razgovoru i raspravi.

Sve učenike u skladu njihovim sposobnostima možete uključiti u rad u skupini tako da im dodijelite točno određenu ulogu u skupini koja odgovara njihovim sposobnostima.

Zamolite učenike da naprave deset čučnjeva. Razgovarajte s njima o promjenama koje su uočili nakon aktivnosti i zašto je do njih došlo: Što se nakon nekog vremena događa s brojem otkucaja srca i ritmom disanja?

Podijelite učenike u skupine i zadajte im da izrade model pluća te demonstriraju što se događa pri udisaju odnosno izdisaju.

Uputite učenike da pogledaju animaciju Što se događa pri udisaju i izdisaju na engleskom jeziku, kojoj će pristupiti bar-kodom koji ste prethodno izradili.

Napomena: Prethodno je potrebno instalirati aplikaciju Čitač koda na mobitel/tablet.

Nakon što su pogledali animaciju, učenici mogu u paru (think – pair – share) međusobno razmijeniti i usporediti opažanja, a rezultate opažanja upisati u tablicu izrađenu i podijeljenu na Google Disku. Razgovarajte s učenicima o njihovim opažanjima.

Raspravite s učenicima zašto pluća mogu mijenjati volumen, iako nemaju vlastite mišiće. Nastaje li glas pri udisaju ili izdisaju? Potaknite učenike na razmišljanje i donošenje zaključaka pitanjima: Zamisli da moraš razmišljati o svakom udisaju i izdisaju. Zašto je disanje nesvjesna radnja? Možemo li ipak svjesno utjecati na frekvenciju disanja? U kojem slučaju?

Za domaću zadaću učenicima možete zadati da istraže npr. što je apnea, kako pružiti prvu pomoć osobi koja se guši ili kako pravilno dati umjetno disanje.

Napomena: Dobivene podatke možete iskoristiti kao motivaciju ili problemski zadatak zaštite i bolesti organa za disanje i glas.

Postupci potpore

Slijepim učenicima i učenicima s oštećenjem vida ili motoričkim teškoćama pri izvođenju čučnjeva omogućite pomoć vršnjaka. Pri izradi modela pluća učenike uključite u skupni rad u skladu njihovim sposobnostima, tako da im dodijelite točno određenu ulogu u skupini. Za učenike s intelektualnim teškoćama dogovorite što će gledati i unaprijed im dajte jednostavna pitanja, pitanja alternativnog tipa ili rečenice za dovršavanje.

Za učenike koji žele znati više

Učenike možete uputiti da izmjere svoj kapacitet pluća. Neka izmjere i kapacitete pluća svojih ukućana (je li netko od njih sportaš, pušač ili boluje od astme) te rezultate prikažu u obliku tablice ili grafa na Google Disku, koji će prezentirati ostalim učenicima.

Napomena: Dobivene podatke možete iskoristiti kao motivaciju ili problemski zadatak zaštite i bolesti organa za disanje i glas.

Učenici mogu istražiti kvalitetu zraka u Republici Hrvatskoj. Na karti RH neka izaberu postaju za praćenje zagađenosti zraka te zapišu koncentracije plinova u µg/m3 (npr. SO2, NO2, CO, ozon). Podatke mogu pratiti tjedan dana, a rezultate i zaključke izraditi u alatu Canva te ih prezentirati ostalim učenicima.