Podijelite putem Google Diska s učenicima obrazac  koji sadrži shemu na kojoj ste naveli samo carstvo biljaka, kao što je primjerice shema na stranici Carstvo biljaka (Kingdom Plantae) . Raspravite o specifičnostima svake skupine. Koje biljke su učenicima bliske?

Potaknite učenike na promišljanje koje su im biljke poznate te koji su mogući razlozi poznavanja određenih skupina biljaka (npr. ljekovite biljke, zastupljenost u prehrani, ukrasne biljke). Neka imenuju pojedine skupine biljaka te se prisjete što su do sada učili o njima. Možete primijeniti metodu vruće olovke.

Potaknite učenike na raspravu o mahovinama: Kako vam mahovine mogu pomoći pri orijentaciji u prostoru? Kako zagađenja utječu na mahovine? Koji uvjeti pogoduju rastu mahovina na sjevernoj strani kuće, drveća – za razliku od npr. južne? Je li to uvijek pravilo? Koji bi uvjeti mogli dovesti do odstupanja u tom pravilu?

Pomoću slikovnog prikaza kao što je primjerice Dijagram- mahovina (Moss Diagram) objasnite građu mahovina.  Zapitajte učenike zašto se nešto kod biljaka naziva list? Po čemu je to određeno? Povedite raspravu zašto se koriste pojmovi korjenčić, stabalce i listić. Potaknite ih da razmisle o tome zašto su mahovine danas relativno malene biljke, što uvjetuje njihovu izrazitu osjetljivost na ekološko stanje u okolišu, koji vanjski/vremenski uvjeti odgovaraju njihovom razmnožavanju ili ga onemogućuju.

Prikažite učenicima videozapis Razmnožavanje mahovina u trajanju od 1: 03 min. Raspraviti o ulozi vode u životu mahovina, građi sporofita i gametofita obzirom na haploidnost te diploidnost. Zadajte im zatim da izrade umne mape u alatu Bubbl.us na temu mahovina. Nakon što izrade mapu postavite pitanja o mahovinama te tako provjerite usvojenost sadržaja.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama u prirodoslovnim predmetima i matematici za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost
gledanja videozapisa. Tekst uz shemu treba prevesti na hrvatski ili komentirati na hrvatskom. Za promišljanje im možete prirediti podsjetnik ili vodič, a pitanja mogu biti praćena slikovnim materijalom. Pri korištenju slikovnog prikaza vezanog uz mahovine učenike je potrebno jasno uputiti na određene crteže i slijed promatranja.

Učenicima s teškoćama možete pripremiti organizator pažnje (npr. jednostavan tekstualni slijed, poželjno uz vidnu podršku, pitanja ili rečenice za nadopunjavanje) kako bi lakše pratili videozapis i kasnije aktivnije sudjelovali u razgovoru i raspravi.

Za učenike s intelektualnim teškoćama planirajte prepoznavanje građe mahovina na prirodnom materijalu te primijenite jednostavne zadatke, primjerice povezivanja.

Za sve učenike s teškoćama važno je osigurati uspješnu uvodnu aktivnost kako bi bili motivirani za nastavak rada.

Za ovu aktivnost učenike unaprijed pripremite kako bi dio koji se odnosi na samostalan rad mogli napraviti kod kuće i pripremiti za sljedeći sat. Potaknite učenike na izradu foto-herbarija, ali koji uključuje samo različite vrste mahovina. Pri tome im kao pomoć u determiniranju mogu poslužiti mobilne aplikacije za dijeljenje i pronalaženje fotografija za identifikaciju biljaka poput FlowerChecker, plant identify, PlantNet Plant Identification ili slične. Uputite ih da slike trebaju biti sa što više detalja. Neka izrade i uvrste naljepnice sa detaljima o vrsti: porodica, naziv mahovine, nalazište i stanište mahovine. Ako je moguće od jedne vrste mahovine neka naprave više slika s različitim detaljima – listića, stabalceta i korjenčića s odgovarajućim opisima. Koristite opciju na pametnim telefonima za snimanje detalja predmeta ili fokusiranje.

Učeničke foto-herbarije podijelite na društvenoj mreži Yammer. Međusobno prokomentirati koje vrste su determinirane. Jesu li putem PlantNet aplikacije  još neke vrste na tom području detektirane? Na temelju fotografija s učenicima možete raspraviti o razlikama i sličnostima između pojedinih vrsta. Razvrstajte zajednički mahovine obzirom na njihovu građu, vanjska obilježja. Predložite učenicima da na geografskoj karti označe mjesto i vrstu mahovine koju su pronašli. Taj zajednički uradak postavite na mrežne stranice škole. Povežite se s školom koja će istražiti prisutnost pojedinih vrsta mahovina u svom okolišu. Međusobno usporedite podatke o zastupljenosti.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama u prirodoslovnim predmetima i matematici za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost fotografiranja, obrade i prikupljanja podataka.

Rad s učenicima s teškoćama može se organizirati tako da onima kojima je potrebno odredite lokaciju snimanja određenih mahovina ili da aktivnost izvode u paru ili u skupini s učenikom/učenicima koji će im pomoći u radu. Može im se primjerice zadati da fotografiraju biljke i/ili zajedno s drugim učenikom biraju najbolje fotografije za herbarij. Učenicima koji se teže snalaze na mrežnim stranicama, koji imaju teškoće čitanja i pisanja, kao i učenicima s intelektualnim teškoćama, možete zadati da potraže jednu učestalu mahovinu te da na priređenom predlošku sa slikom odgovore na pitanja, nadopune rečenice i sl. povezane s određenim svojstvom.

Možete predložiti da sami izaberu jednu ili dvije mahovine, kao i jedno ili dva svojstva koja će opisati.

Potaknite učenike na raspravu o Nacionalnim parkovima Hrvatske, s tim da im pažnja bude usmjerena na posebnosti koje kriju Nacionalni parkovi i na nastanak sedre. Neka jedna grupa učenika pogleda videozapis  NP Plitvička jezera , a druga videozapis  NP Krka . Zatim u svakoj grupi učenike podijelite u parove koji će razmijeniti razmišljanja o nastanku i kemijskim svojstvima sedre za zadani NP uz zapise kemijskih reakcija. Svoje zaključke upisuju u odgovarajući dio s ostalima iz svoje grupe u alatu MyWejIt  koji ste prethodno pripremili s naslovom rasprave (NP Plitvička jezera i NP Krka) i podijelili s razredom. Potaknite raspravu prema odgovorima učenika s pitanjima s početka aktivnosti. Nakon toga, učenicima ponudite tekst Sve što trebate znati o sedri i neka prema njemu unutar alata isprave krive odgovore i zaključke.

Organizirajte debatu – učenike podijeliti u dvije skupine: jedna koja potiče masovni turizam  i onu koja se zalaže za ograničenje ulaska u pojedine dijelove NP. Potaknite raspravu s pitanjima: Koji uvjeti pozitivno, a koji negativno utječu na nastanak sedre? Kako utječe milijun posjetitelja – koji se na godišnjoj razini ostvare i u NP Plitvička jezera i NP Krka na te ekosustave? Koji su pozitivni, a koji negativni aspekti turističke eksploatacije tih osjetljivih ekosustava? Što je moguće poduzeti kako bi se oni zaštitili, a opet prezentirali široj javnosti? Neka svaka supina izradi video o prijedlogu prihvatljivog ponašanja za vrijeme posjeta nekom od nacionalnih parkova, primjerice NP Krka ili NP Plitvička jezera koristeći alat Animatron. Svoje uratke neka postave na mrežnim stranicama škole.   

Osim Plitvica, Rastoka i Krke postoje još područja, rijeke na kojim se stvaraju sedrene barijere. Kupanje, rafting ili izgradnja hidroelektrana uništavaju takva staništa. Istražite koja su vama najbliža područja gdje bi mogli vidjeti, ali i pratiti taj izrazito osjetljiv ekosustav.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama u prirodoslovnim predmetima i matematici za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost
rada u skupini. Za debatu se učenike treba pripremiti, treba im dati predložak, „vodič“ koji je ujedno i slikovni pojmovnik, koji će im koristiti u razgovoru i argumentiranju.

Sve učenike u skladu s njihovim sposobnostima možete uključiti u timski rad tako da im dodijelite točno određenu ulogu, primjerice pisanje dijela teksta ili pretraživanje i
uvrštavanje fotografija u video koji zajednički izrađuje cijela skupina.

Povedite raspravu s učenicima o uzgoju biljaka u kućama/stanovima s pitanjima poput: Koji uvjeti su potrebni biljkama da bi uspješno opstajali u unutarnjim prostorima? Koja je prednost držanja biljaka u posudama od terakota nad običnim plastičnim posudama? Zašto biljke ne postižu svoj puni životni ciklus u zatvorenim prostorima (prisjeti se na koje se sve načine biljke mogu oprašivati)?

Mahovine se pojavljuju i na travnjacima – često kao nepoželjni stanari; Kako utjecati na njihovu prisutnost, koji uvjeti bi mogli dovesti do smanjenja njihove brojnosti? Pročitajte članak o kokedamama – staroj japanskoj umjetnosti uzgoja cvijeća ili pogledajte videozapis o njihovoj izradi: Kako izraditi kokedamu (How to Make Kokedama (Full Version)- Garden Answer) , u trajanju od 8:04 min. Prije gledanja videozapisa usmjerite učenike na bitne detalje izrade kokedame. Neka obrate posebnu pažnju na pripremu biljke (uvjeti uzgoja, kompaktan korijen) i supstrata (koji treba biti zbijen) kako bi se biljka što uspješnije uzgojila.

Prokomentirajte s učenicima koja je uloga mahovina u kokedamama. Zašto u tu svrhu ne bi mogli koristiti npr. običnu travu ili neke druge biljke? Koja je bitna uloga mahovina u šumama za očuvanje ekosustava? Zašto su poželjne i na terenima koji se nalaze pod određenim stupnjem nagiba?

Potaknite učenike na izradu kokedama. Zainteresirani učenici neka izrade prezentacije o njihovoj izradi uz pomoć alata Prezi  te ih podijele sa ostalim učenicima putem društvene mreže Yammer. Organizirajte izložbu radova i/ili ih postavite u razred ili neki drugi školski prostor.

Postupci potpore

Učenicima treba dati sve korake u izradi kokodama – svaki korak neka ima karakterističnu sliku. Treba mu dati jasnu uputu za taj zadatak.

Sve učenike u skladu s njihovim sposobnostima možete uključiti u rad. Učenicima s teškoćama u učenju potrebno je zadatke prilagoditi njihovim mogućnostima (smanjiti broj zadataka, upotrebljavati kratka pitanja i/ili zadatke nadopunjavanja, alternativne zadatke, s mogućnošću izbora i sl., poželjno uz slikovnu podršku). Za učenike s oštećenjima vida svakako treba predvidjeti rad u paru.

Za učenike koji žele znati više

Možete učenicima koji žele znati više predložiti da istraže još neke dostupne izvore informacija.

Pogledajte videozapis na engleskom jeziku o prilagodbama mahovine koje su im omogućile preživljavanje nepovoljnih uvjeta: Uskrsnuće mahovina (These ‘Resurrection Plants’ Spring Back to Life in Seconds- Deep Look) u trajanju 2:55 min te ponudite učenicima tekst Drevne biljke….

Raspravite što omogućuje mahovinama da prežive sušno razdoblje? Koja odlika ih razlikuje os ostalih biljaka i omogućuje preživljavanje nakon toliko godina mirovanja?

Učenici mogu pročitati članak Mahovine kao pogoni budućnosti  o novom obnovljivom izvoru energije – „biofotovoltaici (BPV)“, koji koristi prirodne procese fotosinteze za proizvodnju električne energije pomoću mahovina. Na mrežnim stranicama mogu pronaći još podataka o tome i napraviti prezentaciju u alatu Prezi.