Unaprijed zadajte učenicima koji žele znati više da izrade strip o temi Koliko će još postojati život na Zemlji?

Napomena: Naputci se nalaze u scenariju poučavanja pod naslovom Učenici koji žele znati više. 

Dajte učenicima smjernice za izradu stripa i pomozite im pripremiti pitanja za ostale učenike u alatu Mentimeter.

Tijekom predstavljanja stripa postavljajte pitanja koja ste s učenicima pripremili i raspravite o dobivenim odgovorima.

Zatim ih uputite u potragu za QR kodovima koje ste izradili u alatu QR Code Generator i razmjestili po učionici, a koji će dati odgovore na pitanje Kako je sve počelo?. Zadatak je učenika pronaći kodove, skenirati ih i zapisati odgovore na oglasnoj ploči Lino. Za skeniranje se može upotrijebiti QR Code Reader. Nakon što su svi QR kodovi otkriveni, na prezentaciji još jednom prikažite sadržaj QR kodova i zajedno s učenicima raspravite o točnim odgovorima.

Potom neka učenici smisle po pet pitanja različitih tipova (prikažite im tipove zadataka kako biste ih usmjerili) u alatu Hot Potatoes, ali tako da im prethodno dobiveni odgovori posluže za izradu pitanja (primjerice biološka evolucija, kemijska evolucija, Veliki prasak itd.). Na kraju neka učenici zamijene mjesta i odigraju kviz. Kratke kvizove spojite u jedan veliki, koji možete iskoristiti i ubuduće za ponavljanje i vježbanje, a možete ga podijeliti i s drugim učiteljima u jednoj od skupina na Yammeru ili Google Disku.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost sudjelovanja u kvizu. Za učenike možete napraviti kartice tako da na svakoj bude napisana moguća opasnost po opstanak Zemlje i dati im da izvuku karticu i na taj način sudjeluju. Učenicima pripremite sažetak o nastanku živoga svijeta kojim mogu provjeriti točnost odgovora nakon igre s QR kodovima. U igri s QR kodovima učenici mogu raditi u paru, posebno učenici s oštećenjima vida. Učenicima (posebno učenicima s intelektualnim teškoćama) uz točne odgovore napišite upitne riječi kojima će se poslužiti u postavljanju pitanja ili im započnite pitanje koje trebaju dovršiti. U izradi kviza im ponudite pomoć.

Ispričajte učenicima kratku priču o Darwinu i uputite ih da u paru na pouzdanim mrežnim stranicama pronađu više o činjenicama iz priče. Pripremite im vremensku lentu u alatu Tiki Toki u koju će upisivati pronađeno. Kako biste lentu dodatno obogatili, zadajte dijelu učenika da u paru pronađu informacije o najvažnijim događajima toga doba u Hrvatskoj, Europi i u svijetu. Nakon što završe s izradom vremenske lente, učenici će ostatku razreda predstaviti što su pronašli, a predstavljanje organizirajte kronološkim redoslijedom, usput ispravljajući moguće pogrešne predodžbe.

Kako biste obogatili svoju priču, možete pročitati tekst Charles Darwin (1. dio) – Od sakupljača kukaca do brodskog prirodoslovca.

U priči spomenite i povijesne činjenice o vremenu u kojem je Darwin plovio, njegovo obrazovanje, ali i tadašnje uvriježeno mišljenje o nepromijenjivosti vrsta. Potaknite raspravu o tome što bi se dogodilo da su vrste uistinu nepromijenjive. Naglasite i važnost kritičkog promišljanja, provjeravanja i prihvaćanja znanstveno utemeljenih činjenica u današnje vrijeme, kad su dostupne goleme količine podataka i informacija iz različitih izvora.

Na kraju neka učenici odigraju interaktivni kviz izrađen u alatu Mentimeter, tijekom kojeg ćete nakon svakog postavljenog pitanja imati mogućnost komentirati točan odgovor, a učenici će moći pratiti svoj uspjeh. Moći ćete proglasiti i pobjednika – učenika koji je najbrže, a točno odgovarao na pitanja.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u zadane aktivnosti. Učenici s teškoćama neka na interaktivnoj karti rade u paru, pri čemu im omogućite dovoljno vremena za aktivno sudjelovanje. Učenicima sažmite priču i postavite usmjerena pitanja na koja trebaju dati odgovore.

Kviz treba biti izrađen tako da učenicima s teškoćama omogući aktivno sudjelovanje.

 

Kako biste potaknuli zanimanje učenika za temu dokaza evolucije, poslužite se obrnutom učionicom. Zadajte im da za zadaću pronađu informacije o pojmu koji su dobili: paleontologija, fosili, načini postanka fosila, razvojni niz konja, razvojni niz puža ogrca, prijelazni oblici, praptica, psilofiti, „živi fosili“, poredbena anatomija, fosili na području Hrvatske i izrade infografiku u alatu Piktochart. Neka uz bilješke koje su zapisali o zadanom pojmu napišu i pitanja koja im je potrebno razjasniti na satu te na satu raspravite o svemu. Raspravite i o važnosti očuvanja fosila uz pomoć alata Todaysmeet. Prisjetite se „kućnog reda“ u spiljama i na nalazištima različitih fosila koje ste obišli tijekom školovanja. Zašto fosile ne smijemo dirati?

Zatim neka učenici prikažu svoj rad drugim učenicima, a sve radove podijelite na stranici škole nakon što razjasnite eventualne nejasnoće i ispravite pogrešne predodžbe.

Postupci potpore

Učenicima s teškoćama dodatno objasnite koncept obrnute učionice kako bi ga sigurno razumjeli i pobliže im objasnite zadatak u aktivnostima obrnute učionice.

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost pretraživanja interneta.

Kako biste pobudili zanimanje učenika, pripremite im videomaterijal u alatu Animoto u koji ćete staviti fotografije mimikrije organizama, mutacija (pozitivnih, negativnih, neutralnih), obitelji s djecom (možete staviti dvije obitelji kako biste učenike naveli na razmišljanje kako smo sličniji članovima svoje obitelji nego drugima, iako svi pripadamo istoj vrsti), biljnih i životinjskih križanaca (u čemu je prednost umjetnog odabira pred prirodnim?).

Napomena: Učenici mogu na Google Disku podijeliti u za to predviđenu mapu i svoje obiteljske fotografije, koje ćete dodati u videomaterijal koji ćete izraditi. Na svaku fotografiju umetnite pitanje ili komentar koji će učenike potaknuti na razmišljanje o onome što su vidjeli.

Primjerice, uz prikaz fotografije brezove grbice prije i nakon prilagodbe zagađenom zraku umetnite pitanje ili komentar. Potaknite raspravu o vanjskim čimbenicima na prilagodbe organizama i o problemu zagađenosti. Raspravite i o izreci Ljepota je u oku promatrača te o važnosti različitosti unutar vrste za održavanje vrste kroz vrijeme.

Zatim učenike podijelite u skupine, a svakoj skupini dodijelite fotografije o jednoj od tema (mimikrija, spolno razmnožavanje, mutacije, biljni i životinjski križanci). Neka o temi koju su dobili učenici naprave konceptualnu mapu u alatu Bubbl. Svaka će skupina potom prezentirati svoj rad drugima, nakon čega postavljajte pitanja učenicima koja će ih navesti na zaključke o čimbenicima evolucije i procesu nastajanja novih vrsta. Kako biste pomogli učenicima da bolje razumiju prirodnu selekciju, možete im pripremiti simulaciju Prirodni odabir (Natural selection), u kojoj ćete mijenjanjem dostupnih parametara na slikovit način prikazati taj pojam.

Na kraju od učeničkih uradaka osmislite web-izložbu na mrežnoj stranici škole.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost rada u skupini. Učenicima je potrebno dati jasnu uputu kakve fotografije mogu donijeti i gdje ih mogu pronaći, posebno učenicima s intelektualnim teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenicima zadajte da izrade strip u alatu ToonDoo s pomoću videozapisa Koliko će još postojati život na Zemlji? (How long will Life Survive?), u kojem se spominju scenariji u kojima će Sunce „progutati“ Merkur i Veneru te utjecaj takvog Sunca na Zemlju. Raspravite o tome možemo li već sada utjecati na smanjenje posljedica globalnog zatopljenja i na koji način, kako bismo Zemlji i sebi pomogli već danas.

Tekst uz videozapis: Sunce ima rok trajanja i kako bude izgaralo veliku količinu vodika, pretvorit će se u „crvenog diva“ te „progutati“ Merkur i Veneru. Njegovo će zagrijavanje dovesti do propasti flore i faune na Zemlji jer će povisiti temperaturu površine Zemlje i dovesti do isparavanja vode s površine. Možemo to promatrati kao obrnutu evoluciju jer će na kraju dovesti do kraja oblika života kakav danas poznajemo, uz mogućnost preživljavanja nekih beskralježnjaka i jednostaničnih organizama duboko ispod površine Zemlje, u rezervama vode. Kako se Sunčev sustav bude zagrijavao, otapat će se ledene površine nekih drugih planeta pa je moguće da će se ljudska civilizacija preseliti na pogodan asteroid ili Saturnov mjesec, a možda jednom ponovno naseli i Zemlju. Imamo još nekoliko stotina milijuna godina, a već sad moramo promisliti o problemu zagrijavanja Sunca.

Učenicima možete predložiti da istraže više o endemima i reliktima u svijetu pa da pripreme prezentaciju za ostatak razreda. Pri tome im može pomoći nekoliko poveznica: Relikti, Endemi i videozapis Madagaskar, u trajanju od 15:56 min. Videozapis prikazuje bogatstvo živoga svijeta Madagaskara, stavljajući težište na gmazove.

Učenici mogu pripremiti izlaganje i o razvoju živih bića kroz geološka doba, a pomoći im može Prikaz geoloških doba. Mogu izraditi i vremensku traku u alatu Tiki-Toki.