Zadajte učenicima da u sklopu istraživačkog miniprojekta, radom u skupinama, istraže povijesni razvoj ideje o građi atoma. Učenike uputite na pretraživanje mrežnih stranica po ključnim pojmovima, npr. atom, razvoj spoznaja o građi atoma, suvremene teorije građe atoma, te na animaciju i izvor 1. Unutar svake skupine učenici neka izrade umnu mapu u alatu Mindomo i na taj način usustave ključne pojmove povezane s razvojem ideje o građi atoma. Svoje uratke neka predstave suučenicima u razredu. Izaberite najkreativniju i najbolje usustavljenu umnu mapu, od koje će učenici izraditi plakat za učionicu u alatu Canva. Isto tako, u alatu Padlet postavite nekoliko zanimljivosti iz života i rada Ruđera Boškovića te pozovite učenike da surađuju u izradi online zida prikupljanjem fotografija, pretraživanjem informacija na mrežnim stranicama i dr. Sadržaje za izradu online zida možete pronaći na izvoru 2 i izvoru 3.
Učenicima koji pokažu veće zanimanje za temu predložite da nastavno na prethodnu prezentaciju izrade prezentacije u PowerPointu kojima će istaknuti važnost hrvatskih kemičara – mogu istražiti rad Vladimira Preloga, Lavoslava Ružičke, Drage Grdenića i dr. Učenike možete uputiti i na poveznicu Hrvatskog kemijskog društva, gdje mogu dobiti uvid u to čime se danas bave kemičari, ali i uvidjeti važnost uspjeha hrvatskih učenika na Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi, izvor 4.
Subatomske čestice protoni, neutroni i elektroni nisu jedine čestice koje grade tvari. Učenici koji žele znati više neka istraže leptone, mezone, hadrone i ostale čestice. Polazna točka istraživanja može biti sadržaj na poveznici Elementarne čestice tvari, ali i poveznica Cern, na kojoj učenici mogu dobiti informacije o aktualnim istraživanjima iz područja eksperimentalne fizike.
Tekstove o Ruđeru Boškoviću (izvori 2 i 3) pripremite tako da budu sažeti i lako čitljivi: odaberite font Ariel, 12–14pt, uz povećan razmak između riječi redaka i ulomaka, ključne riječi u tekstu neka budu otisnute masnim slovima, a tekst poravnat lijevo. Tako pripremljen tekst bit će koristan svim učenicima. Slijepim učenicima tekst pripremite na brajici, a visoko slabovidnim učenicima za čitanje osigurajte primjerena povećala. Na tako pripremljenu tekstu učenici će lakše moći odrediti ključne pojmove (mjesto rođenja, područje interesa, najvažnija djela slavnog istraživača), prikazati ih na lenti vremena („Događaji stoljeća“), i iskoristiti ih za kratko izvješćivanje. Usmjerite učenike na pretraživanje fotografija koje mogu dodatno obogatiti aktivno i kritičko čitanje teksta. Ako učenici čitaju tekst po skupinama po četiri člana, skupine možete imenovati prema ključnim događajima u tekstu (djetinjstvo i školovanje, područje interesa, slavna otkrića).
Za učenike s poremećajem čitanja i učenike na spektru autizma potrebno je pripremiti sažetak koji je lagan za čitanje kao polazni tekst. Kratkom i jasnom uputom potaknite učenike da u sažetom tekstu postupkom zaokruživanja/podcrtavanja izdvoje ključne pojmove.
Poželjno je osigurati uspješnost učenika radom u paru, skupini ili uz vršnjačku potporu vještih učenika.
Izvori 2 i 3 nisu prikladni za učenike s teškoćama u učenju i s intelektualnim teškoćama i učenike na spektru autizma jer su ti tekstovi dugački i pisani zahtjevnim jezikom. Poveznica Hrvatsko kemijsko društvo nije pogodna za učenike s teškoćama jer samostalno neće moći napraviti traženi zadatak. Stoga na prethodno opisani način pripremite sažetak, a pri tome izdvojite važne činjenice u dvije do tri jednostavne rečenice.
Poveznica Elementarne čestice tvari iznimno je zanimljiv izvor za učenje, no zahtijeva veliko predznanje da bi tekst bio razumljiv. Trebali bi ga čitati učenici koji su posebno zainteresirani za fiziku i kemiju i dobro je ponuditi izvor za učenike koji žele znati više. Jednako vrijedi i za stranicu Cern, a uz obje poveznice pripremite materijale koje smatrate važnima i dajte ih učenicima prije gledanja. Poželjno je uz materijale osigurati slikovnu podršku, a ne samo tekstualni dio.
U izradi i primjeni scenarija nezaobilazne su Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, usklađene s posebnostima poučavanja, uvjetovane određenim oštećenjima, razvojnim poremećajima ili utjecajem okoline. Opisani postupci mogu pomoći u aktivnostima rada u skupinama, gledanja videozapisa i uporabi IKT alata.
Za objašnjavanje građe atoma, upoznavanje subatomskih čestica, njihovih masa i naboja, koristite se gotovim materijalima koje se nalaze na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – Digitalni obrazovni sadržaji, Kemija nastavnici, Građa atoma.
Napomena: Za pristup Nacionalnom portalu za učenje na daljinu Nikola Tesla potreban je elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.
Umjesto crtanja modela atoma, prikažite učenicima simulaciju Izgradi atom (Build an atom), koja je dostupna na mrežnim stranicama interaktivne simulacije PhET. Predložena simulacija omogućuje izradu modela atoma, prikazuje njegov položaj u Periodnom sustavu elemenata, određivanje masenog broja i dr. Isto tako, simulacija nudi i nekoliko zanimljivih igara kroz koje učenici mogu ponoviti objašnjene pojmove.
Iako je poznato 118 različitih kemijskih elemenata, u prirodi je otkriveno oko 260 različitih vrsta atoma, a u laboratorijima ih je sintetizirano oko 2000. Kako je to moguće? Svi atomi jednog kemijskog elementa imaju jednak broj protona u jezgri, ali im broj neutrona može biti različit. Metodom obrnute učionice učenici neka samostalno na temelju predznanja iz osnovne škole obrade i prošire temu Izotopi. Uputite ih da se pri tome služe simulacijom Izotopi i atomska masa (Isotopes and Atomic Mass), koja je dostupna na mrežnim stranicama interaktivne simulacije PhET. Učenici neka istražuju stabilne izotope i nestabilne izotope koji svoju stabilnost postižu radioaktivnim raspadom. Za dodatno utvrđivanje pojma radioaktivnosti, kao i posljedica radioaktivnog raspada, učenici neka u sklopu domaće zadaće pogledaju videozapis Černobilski radioaktivni vukovi, u trajanju 52:07 min. Nakon odgledanog videozapisa s učenicima u razredu organizirajte debatu na temu uporabe izotopa uranija pod naslovom Nuklearne elektrane – nužnost ili potreba?. Prije debate učenici neka pretraže mrežne stranice prema ključnim pojmovima, a informacije dostupne na izvoru 5 i izvoru 6 učenicima mogu pomoći u početnoj fazi istraživanja teme.
U izradi i primjeni scenarija nezaobilazne su Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, usklađene s posebnostima poučavanja, uvjetovane određenim oštećenjima, razvojnim poremećajima ili utjecajem okoline. Opisani postupci mogu pomoći u aktivnostima rada u skupinama, gledanja videozapisa i uporabi IKT alata.
Kako bi učenici s teškoćama bili uspješniji u gledanju simulacije o izotopima, na početku s njima ponovite što su naučili u osnovnoj školi. Time će biti spremniji i na aktivnosti tijekom nastave, što im omogućuje veću samostalnost u radu. Učenicima unaprijed možete ispričati ili pročitati tekst povezan sa sadržajem i provjeriti razumijevanje. Pri svemu je važno obratiti pažnju na nove i složene pojmove, te ih dodatno objasniti i vizualizirati.
U simulaciji Izotopi i atomska masa vodite učenike usmjerenim gledanjem. Povremeno je potrebno zaustaviti gledanje videozapisa, kratko komentirati sadržaj pa ponovno nastaviti s gledanjem, uvijek uz obavezan prijevod ključnih riječi i pojmova.
Za raspravu o uporabi nuklearne energije možete pogledati zapis i o pozitivnim primjerima te provjeriti jesu li ih učenici razumjeli. Dokumentarac Černobilski radioaktivni vukovi zanimljiv je, no nešto duži, pa postoji opasnost da će učenici izgubiti fokus. Stoga je poželjno unutar videozapisa odabrati minute koje ćete obavezno pogledati, a prije gledanja postavite usmjereno pitanje.
Na izvorima 5 i 6 nude se kvalitetni, no vrlo zahtjevni tekstovi, koji traže maksimalno semantičko pojednostavnjivanje i sažimanje.
Napomena: Za pristup Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ potreban je elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.
Isti gotovi digitalni materijali mogu se iskoristiti za učenje u paru u učionici ili za ponavljanje nastavnog sadržaja u sklopu domaće zadaće.
Učenike uputite da kod kuće prouče i sadržaje dostupne na izvoru 8, kao i na pretraživanje po ključnim pojmovima u online Kemijskom rječniku.
Za ponavljanje obrađenog nastavnog sadržaja izradite kviz u alatu Kahoot. Odgovaranje na pitanja u kvizu organizirajte kao natjecanje između skupina učenika.
Elementarne tvari emitiraju obojeno svjetlosno zračenje koje sadržava tek određene valne duljine. Temu kojom ćete pojasniti povezanost elektronske strukture atoma i emisijskih ili apsorpcijskih spektara elementarnih tvari približite učenicima prikazivanjem fotografija atraktivnih neonskih reklama u većim gradovima, koje možete pohraniti na Google Disk. Veliki broj fotografija koje možete iskoristiti u izradi fotogalerije objavljenim pod licencom Creative Commons možete pronaći na izvoru 7. Tijekom prikazivanja fotogalerije učenicima postavite motivacijsko pitanje, npr. Znate li zašto neonske reklame svijetle u različitim bojama? Odgovor se krije u vrsti plemenitog plina kojim je napunjena neonska cijev – helij tako daje žutu svjetlost, neon i argon crvenu, kripton žutozelenu, a ksenon ljubičastu. Daljnjim postavljanjem pitanja: Zašto zagrijani plinovi ili užareni metali emitiraju različitu boju svjetlosti? Što se krije u sastavu Sunčeve svjetlosti? potaknite učenike na raspravu. Izvođenjem Newtonova pokusa propuštanja svjetlosti kroz prizmu i pokusa Bojenje plamena objasnite pojmove spektar te linijski i kontinuirani spektar. Učenici neka pogledaju animaciju kojom će potkrijepiti tvrdnje. Za obradu teme poslužite se gotovim obrazovnim materijalom koji je dostupan na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – Digitalni obrazovni sadržaji, Kemija nastavnici, Atomski spektar.
U izradi i primjeni scenarija nezaobilazne su Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, usklađene s posebnostima poučavanja, uvjetovane određenim oštećenjima, razvojnim poremećajima ili utjecajem okoline. Opisani postupci mogu pomoći pri uporabi IKT alata, pisanju zadaće i organizaciji pokusa.
Učenicima s teškoćama važno je dati jednostavne, kratke i jasne upute povezane sa zadatkom analize teksta o Sunčevoj svjetlosti i provjeriti njihovo razumijevanje. Ako se radi o složenom zadatku (kemijski rječnik, čitanje digitalnog obrazovnog sadržaja), razdijelite ga po koracima i istaknite važno u tekstu. Zadatke je uputno planirati tako da se izmjenjuju lakši i teži zadatci. Kviz u alatu Kahoot probno odigrajte.
Izvor 8 i online Kemijski rječnik iznimno su složeni za učenike s teškoćama. Razumljivi su tek uz vaše vodstvo i objašnjenje, a poželjno je izdvojiti jedan do dva primjera.
Vjerojatnost nalaženja elektrona proporcionalna je gustoći elektronskog omotača. Na mjestima gdje je vjerojatnost nalaženja elektrona manja, elektronski je omotač rjeđi. Nijedan model atoma ne prikazuje stvarnu sliku građe atoma, ali je pretpostavka da se elektroni u atomu nalaze na točno određenim energetskim razinama ili ljuskama. Nakon objašnjenja energijskih razina i podljuski, upotrijebite animaciju u trajanju 3:13 min. te uz pomoć nje objasnite redoslijed popunjavanja orbitala te pisanje i čitanje elektronske konfiguracije. Zadatke za vježbanje pravilnog popunjavanja orbitala učenicima podijelite u alatu Padlet.
U izradi i primjeni scenarija nezaobilazne su Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, usklađene s posebnostima poučavanja, uvjetovane određenim oštećenjima, razvojnim poremećajima ili utjecajem okoline. Opisani postupci mogu pomoći pri uporabi IKT alata i gledanju videozapisa.
Pri postavljanju problemskog pitanja o vjerojatnosti nalaženja elektrona potaknite i ohrabrite učenike da iznesu svoje pretpostavke. Pri tome, posebno za učenike s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije, učenike s oštećenjem sluha ili poremećajem iz spektra autizma, postavljajte kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore ili ponudite odgovore na pitanja od kojih je jedan odgovor točan. Prije postavljanja pitanja budite sigurni da ste zaokupili učenikovu pažnju. Animacija je prikladna za učenike cijelog razreda. Slijepim učenicima potrebno je opisivati tijek jer ti učenici slušaju i time ćete im olakšati doživljaj filma.
Tijekom gledanja animacije svim učenicima s teškoćama potrebno je dati jasnu uputu uz provjeru razumijevanja animacije, tj. radnji koje je potrebno poduzeti u popunjavanju orbitala, pisanja i čitanja. Učenicima možete dati predloške sa shematskim prikazima. Potrebno je prikazati sve uzročno-posljedične veze.
Učenicima s teškoćama u učenju treba dati pojednostavljeni shematski prikaz – predložak po kojem će moći lakše pratiti pojave koje su predstavljene u videozapisu.
Učenici koji žele znati više neka istraže temu Kako se rađaju zvijezde? U istraživanju neka se koriste portalom Čuda prirode i pretraže mrežne stranice prema ključnim pojmovima rađanje zvijezda, kako nastaju zvijezde, maglice i pretraže videozapise na YouTubeu. Svoja saznanja neka podijele s drugim suučenicima na online zidu u alatu Padlet, kamo uz vašu pomoć mogu umetnuti kratki videozapis ili simulaciju kako bi dočarali ljepotu rađanja zvijezda.
Dodatna pojašnjenja pojmova možete potražiti na relevantnim mrežnim stranicama – Google znalac , Struna (Hrvatsko strukovno nazivlje), Hrvatska enciklopedija i sl.
Napomena: Valjanost svih mrežnih poveznica zadnji je put utvrđena 25. 5. 2018.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.