S obzirom da su osmoza i osmotski tlak uzrok nekih pojava koje opažamo u svakodnevnom životu, dobro je na početku sata provjeriti koliko su učenici osviješteni o opasnostima koje se mogu dogoditi ako se poremeti osmotski tlak u ljudskome tijelu. Kviz s pitanjima možete izraditi u obliku radnog listića izrađenog u Wordu, koji ćete ispisati i podijeliti svim učenicima. Pitanja trebaju biti odgojna i usmjerena na provjeru postojećeg znanja o konceptu osmoze i osmotskoga tlaka. Primjerice: Zašto je ekstazi opasan? Zašto je opasno piti morsku vodu? i sl.
Nakon uvodnoga kviza učenici mogu metodom POGIL (Process Oriented Guided Inquiry Learning – učenje vođenim istraživanjem orijentiranim na vještine) proučiti koncept osmoze i osmotskoga tlaka. Potreban materijal možete izraditi i podijeliti učenicima u Wordu. POGIL je strategija skupnog poučavanja orijentirana na učenika. Tijekom učenja metodom POGIL učenici su podijeljeni u skupine od 3 do 4 učenika i svaki ima svoju ulogu u skupini. Na taj se način omogućuje razvijanje različitih vještina. Nastavni materijal kojim se koriste sadržava na početku istraživačko pitanje, a nakon toga modele koji ih vode ka oblikovanju koncepta. U završnome dijelu aktivnosti koncept se primjenjuje na nove situacije. Materijal neka bude pripremljen u skladu sa smjernicama za pisanje materijala za POGIL, o čemu više možete saznati na izvoru 1. Primjere obrazovnih sadržaja (izvor 2) koji će vam poslužiti kao inspiracija za stvaranje vlastitoga materijala možete pronaći i na mrežnim stranicama pretraživanjem po ključnim riječima POGIL + koncept koji vas zanima.
Nakon provođenja glavne aktivnosti i analize uvodnoga kviza uputite učenike na dodatne izvore znanja kako bi se pripremili za provjeru razumijevanja proučavanog koncepta. Provjeru možete provesti u novome kvizu izrađenom u Wordu.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnost rješavanja kviza i uporabe IKT alata.
Za razliku od zadataka višestrukog izbora, u radu s učenicima s teškoćama, posebno s učenicima s intelektualnim teškoćama, poremećajima čitanja ili oštećena sluha, pripremite zadatke alternativnog izbora ili zadatke dosjećanja i nadopunjavanja. U zadatcima nadopunjavanja mjesto odgovora neka se nalazi na kraju retka.
Dobro je prije pitanja izdvojiti nekoliko primjera iz svakodnevnog života, bliskih iskustvima učenika (npr. aktivnosti u domaćinstvu, sportu i sl.). Nakon uvodnoga razgovora, gdje je cilj potaknuti učenike na aktivno učenje, dobro je nacrtati ili pridružiti sliku s interneta o osmotskom tlaku, a tek zatim nastaviti s čitanjem pitanja i rješavanjem zadataka u aktivnostima kviza.
Koncepte osmoze i osmotskoga tlaka učenici mogu proučiti i eksperimentalno, tako što će izvesti pokus: „Venera, gherkin, šećer i sol – prava otopina baš po mom“. Pokus možete iskoristiti za raspravu o zdravstvenim posljedicama u vezi s osmozom te slanom i slatkom hranom (Zašto je žeđ jedan od simptoma šećerne bolesti? Zašto smo žedni kad pojedemo slanu hranu?) ili osmozom i načinima pripreme hrane (Na koji način soljenje mesa u proizvodnji pršuta sprječava njegovo kvarenje?).
Dodatno, učenici mogu kod kuće napraviti pokus: „Osmoza i osmotski tlak“, u kojem umjesto staklene cijevi mogu upotrijebiti i čvršću plastičnu slamku. S obzirom na trajanje pokusa, učenici mogu snimati izgled mrkve s kapilarom u određenim vremenskim intervalima i fotografije podijeliti s drugim učenicima e-poštom. E-poštom možete učenicima postaviti i dodatne zadatke povezane s pokusom, uz pomoć kojih će produbiti koncepte osmoze i osmotskog tlaka.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnosti izvođenja pokusa, uporabe IKT alata i rada u paru ili skupinama.
Učenici s teškoćama, kao i svi ostali učenici, mogu izvesti zadani pokus kao zadatak za domaću zadaću i rad kod kuće, pri čemu je važno obavijestiti roditelje jer oni trebaju preuzeti ulogu pomagača. Upute im možete proslijediti e-poštom, dnevnikom ili pisanom uputom u učeničkoj bilježnici. Roditelje učenika s motoričkim oštećenjima ili učenika oštećena vida uputite na važnost primjerenog mjesta za izvedbu pokusa. Ovisno o funkcionalnim sposobnostima učenika, potrebno je težiti samostalnoj izvedbi pokusa. Prostor izvedbe pokusa kod kuće treba učiniti sigurnim. Učenicima s poremećajem iz spektra autizma potrebno je osigurati i vidnu podrška na radnoj površini.
Ako se u razredu nalazi u učenik oštećena sluha, potrebno je provjeriti ima li FM uređaj jer to značajno olakšava praćenje nastave i usmjeravanje na sadržaj.
O čemu ovisi osmotski tlak i što će se dogoditi osobi ako popije hipertoničnu otopinu (npr. morsku vodu) u odnosu na njezine stanične tekućine? Istraživanje neka učenici započnu gledanjem videozapisa „Što će se dogoditi ako ne pijete vodu?“ (eng. What would happen if you didn’t drink water?), u trajanju od 4:51 min. Ponašanje stanica u hipo-, hiper- i izotoničnoj otopini učenici neka dodatno istraže interaktivnom simulacijom. O kojim čimbenicima ovisi osmotski tlak otopine i kako se on može izračunati učenici neka ispitaju pokusom mjerenja provodljivosti čiste vode i različitih otopina u kojima je množinska koncentracija otopljene tvari 0,1 mol dm-3 (npr. otopine natrijeva klorida, kalcijeva klorida, aluminijeva klorida, šećera) te fiziološke otopine i morske vode. Učenike podijelite u skupine koje će provodljivost otopina mjeriti interaktivnim mjernim uređajem. Rezultate mogu prikazati i grafički, u Excel tablici. Na temelju obavljenih mjerenja učenici trebaju pretpostaviti kojim će redoslijedom navedene tvari biti poredane, od tvari s najmanjim osmotskim tlakom do tvari s najvišim osmotskim tlakom. Osmotski je tlak koligativno svojstvo pa svakako treba istaknuti dva čimbenika o kojima ovisi – o koncentraciji otopljenih tvari i broju čestica na koje tvar disocira. Za svaku od priređenih otopina učenici mogu izračunati koliko iznosi osmotski tlak pri 37 °C i podijeliti rezultat u zajedničkoj tablici u Excelu.
Napomena: Opširnije upute za uporabu interaktivnog mjernog uređaja možete pronaći u priručniku Interaktivni mjerni uređaji.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnosti gledanja videozapisa i uporabe IKT alata.
Animaciju na engleskome jeziku uvijek je potrebno prevesti te pripremiti opis i sažetak koje će učenici zalijepiti u bilježnicu ili radom u skupinama dodatno istražiti, uvijek s unaprijed pripremljenim pitanjima kao poticaj za raspravu, razgovor i iznošenje mišljenja.
Što se zbiva sa stanicama biljaka kad se nađu u hipotoničnoj ili hipertoničnoj otopini i u kojem će se smjeru voda kretati kroz polupropusnu membranu učenici mogu istražiti pokusom s pokožicom crvenoga luka. Upute za pripremu mikroskopskog preparata pokožice crvenog luka neka preuzmu na izvoru 3. Preparat se pogleda pod mikroskopom, a opaženu sliku učenici neka fotografiraju ili crtaju u bilježnicu. Zatim se na uzorak dodaju otopine različitog osmotskog tlaka i bilježi se novi izgled stanica. Uočene promjene u izgledu stanica učenici neka prikažu kolažem izrađenim u Powerpointu. Osim procesa osmoze koji se uočava u pokusu, usmjerite učenike da ponove građu biljne stanice ili prouče rasprostranjenost biljnog pigmenta u stanici (u ovom slučaju antocijana, koji se može upotrijebiti kao kiselinsko-bazni indikator). Pokus iskoristite i za raspravu o tome kako promjena oblika stanice ili dijelova stanice utječe na njezino kretanje; primjerice, utjecaj hipotoničnog okoliša na kontraktilne vakuole kod praživotinja koje žive u slatkim vodama. Učenici u raspravi trebaju postaviti hipotezu o promjenama koje se zbivaju na stanicama papučica u različitim otopinama, a valjanost hipoteze mogu provjeriti interaktivnom simulacijom.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnosti gledanja videozapisa, mikroskopiranja i uporabe IKT alata.
Pri uključivanju učenika s teškoćama u interaktivne simulacije važno je pripremiti kratku uputu za uporabu. Radom u paru s učenikom možete demonstrirati načine uporabe interaktivne simulacije i provjeriti kako se snašao. U radu s učenikom s intelektualnim teškoćama potrebno je smanjiti opseg sadržaja i izdvojiti važne dijelove, povezati ga sa slikama i zalijepiti u bilježnicu kao podsjetnik.
Nobelova nagrada za kemiju 2003. godine dodijeljena je za opis molekularnih kanala kroz staničnu membranu. Zainteresirani učenici mogu istražiti na koji je način taj rad povezan s osmozom i e-poštom izvijestiti ostale učenike.
Kako preživjeti brodolom na otoku bez vode? Jedan je način desalinizacija obrnutom osmozom, a drugi kao u filmu Brodolom života, piti vodu iz biljaka. Isječak iz filma učenici mogu pogledati na videozapisu. Skupina učenika na mrežnim stranicama potom neka istraži značajke procesa obrnute osmoze, kao i učestalost njezine primjene u svijetu. Učenici će usustaviti svoja saznanja te o njima izvijestiti ostale učenike e-poštom.
Učenici mogu istražiti koncepte osmoze i osmotskog tlaka i u sklopu miniprojekta na temu hidroponskog uzgoja bilja, primjerice jagoda. Upute za provođenje projekta možete poslati učenicima e-poštom. Učenici trebaju fotografirati tijek uzgoja biljaka i povremeno objavljivati fotografije ili videouratke u Powerpointu.
Dodatna pojašnjenja pojmova možete potražiti na relevantnim mrežnim stranicama – Google znalac, Struna (Hrvatsko strukovno nazivlje), Hrvatska enciklopedija i sl.
Napomena: Valjanost svih mrežnih poveznica zadnji je put utvrđena 29.6. 2018.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.