Trend odnosa čovjeka prema okolišu prikazuje se Ekološkim otiskom koji prikazuje koliko prirodnih resursa trebamo za naš način života i uspoređujemo ga s biokapacitetom (prikazuje koliko resursa imamo na raspolaganju na određenom području).

Porazgovarajte s učenicima o utjecaju ugroženosti prirodnih resursa na njihov svakodnevni život (osvrnite se na utjecaje kao što su dostupnost hrane, vode, štete od poplava i nevremena izazvanih klimatskim promjenama i sl.). Pitajte učenike znaju li koliko su točno prirodni resursi ugroženi ljudskim iskorištavanjem u njihovom kraju i kako bi to mogli saznati.

Pripremite satelitsku sliku vaše županije, općine ili grada (ovisno o mjestu gdje živite) preslikanu na kvadratnu mrežu ili milimetarski papir s jasno određenom granicom, podatke o površini (ha) i broju stanovnika promatranog područja. Za izradu snimke možete koristiti ARKOD preglednik na kojem su ocrtane teritorijalne granice gradova, općina i županija.

Učenike podsjetite na način određivanja ekološkog otiska u sljedećem videozapisu na engleskom jeziku: Ekološki otisak ili samo slijedite upute u nastavku.

Učenici u heterogenim grupama ucrtavanjem na jednakim slikama određuju udjele površina zahvaćenih pojedinim tipom pokrova: poljoprivredno zemljište, pašnjaci, šume, vodene površine i izgrađene površine (graditeljstvo, infrastruktura). Matematičkom metodom aproksimacije za određivanje površine nepravilnih likova – prebrajanjem kvadratića u kvadratnoj mreži – određuju udjele i površinu pojedinih vrsta zemljišta. Metodu aproksimacije možete primijeniti u suradnji s nastavnikom matematike, koji će učenicima ukazati na temu ekološkog otiska prilikom obrade aproksimacije površine nepravilnih likova.

Recite učenicima da se biokapacitet i ekološki otisak izražavaju jedinicom "globalni hektar po stanovniku", a da će za potrebe ove aktivnosti napraviti aproksimaciju biokapaciteta tako da zbroje površine pašnjaka, šumskih i vodenih površina na odabranom području te zbroj podijele s brojem stanovnika tog područja. Izračunavanjem razlike između biokapaciteta i ekološkog otiska dobit će vrijednost ekološkog duga ili ekološke pričuve. Zbog nepostojanja vrijednosti ekološkog otiska za područje vašeg istraživanja, pri određivanju ekološkog otiska koristite prosječnu vrijednost za Hrvatsku za najrecentniju dostupnu godinu, klikom na ovoj interaktivnoj karti.

Tijekom rada razgovarajte s učenicima o tome kakve rezultate predviđaju i zašto. Nakon određivanja površina i preračunavanja navedenih veličina, rezultate neka prikažu tablično u nekom od alata za obradu teksta, npr. Word online. U tablicama neka navedu udjele pojedinih vrsta zemljišta i biokapacitet te izračunaju podatke o ekološkom otisku.

Pomoću digitalnog alata kao što je npr. Padlet, kreirajte digitalni zid s brojem stupaca jednakim broju grupa na kojem učenici objavljuju rezultate svog rada. Uputite ih da objave fotografije obrađenih karata i tablični prikaz dobivenih podataka. Zajedno s učenicima usporedite rezultate i komentirajte njihove pogreške u mjerenju.

Raspravite s učenicima o značenju negativne vrijednosti razlike između ekološkog otiska i biokapaciteta. Objasnite im da se ona naziva ekološki dug i navedite ih na zaključak da je pokazatelj neravnoteže između potrošnje i ograničenosti prirodnih resursa. Raspravite o važnosti kvantitativnog određivanja utjecaja čovjeka na prirodu. Povedite s učenicima razgovor o važnosti zaštite okoliša i održivog korištenja prirodnih resursa.

Postupci potpore

Objasnite učenicima s teškoćama pojmove ekološkog otiska, otiska potrošnje i biokapaciteta koristeći jednostavan jezični izraz. Nekim učenicima ovi pojmovi mogu biti apstraktni i teško razumljivi. Poduprite objašnjenja grafičkim prikazima i primjerima koje će učenik moći povezati s vlastitim iskustvom i okruženjem u kojem živi. Ovo će učeniku olakšati razumijevanje i kasnije sudjelovanje u raspravi o utjecaju ugroženosti prirodnih resursa na njihov svakodnevni život. Preporučljivo je uručiti učenicima i pisani/vizualni podsjetnik s ključnim informacijama koji će moći konzultirati u narednim aktivnostima.

Učenicima s oštećenjem vida opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja, a učenicima s oštećenjima sluha pripremite predložak s napisanim sadržajem. Učenicima s intelektualnim teškoćama, poremećajima iz spektra autizma i teškoćama pažnje i koncentracije osigurajte sažetak s ključnim pojmovima i slikovnim prikazom sadržaja koji će gledati te ih tijekom gledanja usmjeravajte na pažljivije praćenje ključnih odrednica. Provjerite razumijevanje manje poznatih pojmova.

Uključite učenike s teškoćama u rad grupe tako da budu aktivni sudionici – neka u skladu sa svojim sposobnostima surađuju, mjere, zapisuju i obrađuju podatke. Unaprijed definirajte njihovu ulogu i zadatke i dajte im konkretne upute, a izbjegavajte u potpunosti prepustiti podjelu zadataka članovima skupine. Važno je da učenik s teškoćama ne bude pasivan promatrač i da može uspješno izvršiti svoj dio zadatka i doprinijeti zajedničkom radu grupe.

Potičite suradnju unutar skupine i pružanje podrške od strane vršnjaka.

Prilikom računanja učenicima s teškoćama omogućite uporabu podsjetnika s formulama, korištenje kalkulatora i prema potrebi hodogram za rješavanje zadataka ili rješavanje prema ponuđenom modelu te ponudite gotove tablice u koje će se upisivati rezultati.

Za učenike koji žele znati više

Zadajte učenicima da podatke o biokapacitetu unesu u neki od alata za tablično prikazivanje podataka kao što su Excel online, Meta Chart i Google tablice te da ih grafički prikažu u obliku stupčastog i kružnog dijagrama relativnih frekvencija.

U sklopu teme Podrijetlo i značenje riječi, uputite učenike da istraže značenja riječi dom, pri čemu mogu koristiti poveznice Leksigrofskog zavoda Miroslava Krleže i Hrvatskog jezičnog portala.

Porazgovarajte s učenicima o prva dva značenja i o etimologiji riječi dom.

• a) ambijent u kojem se živi; kuća b) obitelj i kućna čeljad

1. jez. knjiž. a) domovina b) ono otkuda se potječe; zavičaj, rodni kraj

Pitajte učenike u kojem značenju češće koriste riječ dom i zašto. Raspravite s učenicima u razredu može li netko imati dom u Americi, a da mu je istodobno dom (rodni kraj) npr. Cetinska krajina. Navedite ih da dublje promisle o prirodnim sadržajima kao dragocjenim svojstvima doma, pitanjima kao što su Formiraju li nas kao osobe prirodna obilježja našega doma? Kako? U kojoj mjeri prirodna obilježja našeg kraja/doma utječu na prehrambene navike, stoga i na nas kao individue? Stječu li se one samo u domu u značenju obitelji? Neka navedu primjere kako su prirodna obilježja njihova kraja utjecala na izgled, položaj i gradnju kuća, prometnica, nastajanje i potrebu za nekim zanimanjima te jesu li prirodna obilježja, i u kojoj mjeri, utjecala na njih kao osobe. Raspravite o tome može li prirodno obilježje rodnoga kraja ili kraja u kojem se živi utjecati na naše psihičke i moralne osobine. Neka vam rasprava bude uvod u aktivnost Kockarenje.

Izradite kocku (obloženu kutiju bridova 15 do 20 cm). Na plohi kocke ispišite: OPIŠI, USPOREDI, POVEŽI, RAŠČLANI, PRIMIJENI, ZA/PROTIV. Učenike podijelite u grupe i svakoj grupi podijelite listiće ili koristite neki od kolaboracijskih alata, npr. Padlet, tako da uz pojmove s kocke stavite dodatne upute, npr. OPIŠI (kako izgleda tvoj “dom”/kraj, njegove prirodne karakteristike, antropološke karakteristike); USPOREDI (kojem kraju sliči, od kojeg se razlikuje, po čemu je isti kao neki drugi, koja su prirodna obilježja utjecala na zanimanja ljudi, graditeljstvo i izgled kuća, način stanovanja, prehranu); POVEŽI (što vas na njega podsjeća – asocijacije, stvari, mjesta, ljudi); RAŠČLANI (navedi posebnost svoga kraja, što ti se u njemu sviđa, što ti se ne sviđa, argumentiraj odgovore); PRIMIJENI (kako bi se mogle iskoristiti posebnosti tvoga kraja, mogu li ljudi utjecati na promjenu prirodnih karakteristika, utječu li i kako, događaju li se, kako bi ga mogao/mogla promovirati); ZA/PROTIV (je li dobro živjeti u tvome kraju, je li zdravo živjeti, jesu li prirodne karakteristike dovoljno iskorištene, hrane li se ljudi dovoljno tipičnim namirnicama kraja, odlaze li ljudi i zašto, kako ih zaustaviti/privući).

Nakon dogovorenog vremena predviđenog za pisanje, dajte kocku prvoj grupi. Svaka grupa baca kocku triput te iznosi i argumentira svoja stajališta o pojmovima koji se “otvore”. Nakon toga kocku daje sljedećoj grupi koja također ima tri bacanja. Neka razmijene ideje u digitalnom diskusijskom alatu Tricider te pripreme razrednu raspravu o temi Treba li pod značenje riječi dom staviti i imenicu priroda?

Postupci potpore

U aktivnosti ispisivanja po kocki, predvidite dodatna potpitanja za usmjeravanje učenika s teškoćama prema željenom odgovoru. Ako učenici s poremećajem iz spektra autizma i učenici s intelektualnim teškoćama nisu u mogućnosti odgovoriti na pitanja, možete im pripremiti sažetak sa sličicama koji su vizualni organizator sadržaja. Tijekom rada u grupi, učenik može pročitati sažetak i dati doprinos zajedničkom radu, a sažetak može kasnije koristiti za ponavljanje i usustavljivanje sadržaja.

Omogućite sudjelovanje u bacanju kocke i učenicima s motoričkim teškoćama. Ukoliko učenik ima veće teškoće i slabu pokretljivost i opseg pokreta, kocku mu možete položiti u pokretniju ruku ili na krilo, kako bi ju učenik mogao uz malo napora ispustiti ili gurnuti da padne.

Pri korištenju alata Padlet i Tricider, demonstrirajte učenicima s teškoćama kako se koriste i provjerite jesu li sve razumjeli. Dobro je dati i pisanu uputu koja će učenika voditi kroz korake rada u alatu te prema potrebi omogućite rad u paru. Za slijepe učenike, ako koriste čitač ekrana, provjerite podržava li čitač aplikaciju. Ako ne podržava, osigurajte i potaknite na potporu učenika iz razreda.

Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Zadajte učenicima koji žele znati više da prikupe odgovore s kocke koja pripada njihovoj grupi te oblikuju složeniji opisni i raspravljački tekst na temu Priroda tvori dom te ga iznesu primjenjujući govorničke vještine ili izrade e-portfolio u alatu Mahara.

Na pitanje Vršimo li pritisak na prirodu? učenici mogu individualno dati mišljenje u digitalnom alatu Tricider. Raspravite o odgovorima s učenicima; pitajte jesu li se njihova mišljenja promijenila nakon dijeljenja mišljenja s ostalim učenicima i ako jesu, zašto.

Kako bi razmotrili važnost zbrinjavanja različitih vrsta otpada, izradite učenicima organizatore pažnje u alatu EDpuzzle te im prikažite videozapis Grad Solin – gospodarenje otpadom explainer u trajanju od 2:07 min. Prikažite isječak do 1:45 min koji će im ponuditi dodatne odgovore na pitanje vršimo li pritisak na prirodu. Nakon ogledanog videozapisa s učenicima prokomentirajte odgovore.

Potaknite raspravu s učenicima postavljajući im pitanje Što je održivost? Učenici mogu individualno u Tricideru izložiti svoje mišljenje i obrazložiti ga, nakon čega zajednički prokomentirajte njihove odgovore. Razgovarajte s učenicima o održivom razvoju (“razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe današnjih naraštaja, a da se pritom ne ugrožava mogućnost budućih naraštaja u zadovoljavanju njihovih potreba“), odnosno našoj zajedničkoj budućnosti.

U digitalnom alatu Padlet postavite online zid sa slikama 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja. Svakom učeniku dodijelite broj od 1 do 17 (svaki broj predstavlja jedan Globalni cilj*). Brojeve podijelite tako da po dva učenika imaju isti broj. Na pitanja učenici će odgovoriti metodom suradničkog učenja (“Razmijeni misli u paru”): Što znači pojedini cilj? Koje probleme predstavlja? Kako ga možemo riješiti? Nakon što razmisle (individualno), u paru neka podijele i prokomentiraju svoje ideje te ih zabilježe na online zidu u Padletu, uz dodijeljeni broj.

Učenici mogu podijeliti svoje ideje uz pomoć kola sreće u digitalnom alatu – Online Spinner Super Teacher Tools – mrežno sjedište za super nastavnike.

Organizirajte terensku nastavu i posjetite s učenicima dva staništa koja se međusobno razlikuju s obzirom na čovjekovo djelovanje (npr. šuma i oranica – različita staništa nije nužno posjetiti odjednom). Podijelite učenicima nastavne listiće te ih podijelite u skupine koje će suradničkim učenjem na određenom staništu (na odabranoj postaji) istraživati npr. životne uvjete, vrste i njihovu brojnost, količinu i vrstu otpada… Razgovarajte s učenicima koje su dobrobiti boravka u prirodi (svježi zrak, opuštanje, rekreacija, zdravlje, ljekovito bilje – ublažavanje solastalgije). Učenici mogu fotografirati na određenim postajama i zapisati točan GPS, a uz pomoć digitalnog alata Pl@ntNet mogu odrediti nazive biljaka i izraditi digitalni herbarij.

Nakon istraživanja učenici mogu usporediti parametre različitih staništa pomoću Vennovog dijagrama. Razgovarajte s učenicima o bioraznolikosti staništa i njihovim razlikama, povežite ishode Ciljeva održivog razvoja (npr. 13, 14, 15) s važnošću očuvanja biološke raznolikosti. Uratke s terenske nastave možete objaviti na mrežnoj stranici škole.

Raspravite s učenicima o utjecaju prekomjernog korištenja energenata, vode, plastične ambalaže i dr., tehnikom vruće olovke imajući u vidu posjećena staništa. (Utječu li i kako na bioraznolikost? Koji su glavni razlozi smanjenja biološke raznolikosti? (npr. stanište – uništavanje, smanjenje, onečišćenje okoliša; prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa – krivolov, sječa, sakupljanje; unesene (alohtone) vrste), Koji su primjeri održive zaštite bioraznolikosti? (zeleni mostovi, ekološki prihvatljiva poljoprivreda i šumarstvo, zaštita organizama (npr. vodozemci na cestama), edukacija, monitoring, postavljanje kućica za ptice…).

Postupci potpore

U aktivnosti gledanja videozapisa učenicima s oštećenjem vida osigurajte mjesto blizu izvora zvuka te opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja, a učenicima s oštećenjima sluha pripremite predložak s napisanim sadržajem teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa. Provjerite podržava li asistivna tehnologija, koju imaju učenici s oštećenjem vida i motoričkim poremećajima, korištenje predviđenih digitalnih alata. Ako ne podržava, omogućite rad u paru. Učenik s teškoćama će zaključivati, davati odgovore na pitanja i ideje, dok će ih vršnjak bilježiti.

Prilagodite organizatore pažnje potrebama učenika s intelektualnim teškoćama, poremećajima iz spektra autizma i teškoćama pažnje tako da im ponudite pitanja na nadopunjavanje, zaokruživanje ili povezivanje. Ova prilagodba će biti korisna i za učenike sa specifičnim teškoćama učenja i za one koji sporije pišu. Ako je moguće, koristite pritom i slikovne prikaze. Tijekom gledanja usmjeravajte učenike na ključne dijelove videozapisa u kojima mogu čuti odgovore na postavljena pitanja. Omogućite ponovno gledanje ako učenici propuste neke od informacija ili zaustavite video nakon ključnih dijelova kako bi učenici zabilježili odgovor.

Prije odlaska na terensku nastavu obvezno provjerite pristupačnost terena učenicima s motoričkim teškoćama i učenicima s oštećenjem vida te pravovremeno najavite i detaljno objasnite plan posjeta učenicima s poremećajem iz spektra autizma.

Za učenike koji žele znati više

Učenicima predložite da izrade infografiku o Međunarodnom danu biološke raznolikosti u alatu Canva, koju će prikazati ostalim učenicima te naknadno objaviti na mrežnoj stranici škole povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti (22. svibnja). Uputite zainteresirane učenike da na mrežnim stranicama potraže dodatne informacije o vrućim točkama bioraznolikosti kao npr. Gdje se nalaze?; Koliko ih ima?; Zašto su važne?; Nalazi li se Hrvatska u području vruće točke? i sl., te ih prezentiraju u alatu Sway (Office 365 paket) drugim učenicima.

Podijelite učenike u grupe te svakoj grupi zadajte zagonetku čije rješenje je pojam vezan uz šumu, npr. list, jelen, hrast, češer... Nakon što svaka grupa riješi zagonetku, rješenja upisuju na digitalnu oglasnu ploču Lino i rješavaju asocijaciju od dobivenih riječi, a to je šuma. Pitajte učenike koja im je najbliža šuma i što sve znaju o njoj (površina, visina, reljef, biljne i životinjske vrste, koliko vremena treba da je se prehoda, kada su zadnji put bili u njoj, koliko se i kakvih stabala smije sjeći i slično).

Uputite učenike na mrežnu stranicu Šume u Hrvatskoj koja će im pomoći da odgovore na sljedeća pitanja.

Kolika je ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u RH?

Koliko posto šuma u vlasništvu RH je 2006. godine imalo gospodarsku, zaštitnu i posebnu namjenu?

Kolika je ukupna drvna zaliha prema vrstama u RH te za svaku vrstu izračunaju drvnu zalihu u m³?

Podatke drvnih zaliha prikazuju stupčastim dijagramom relativnih frekvencija. Uputite učenike na mrežnu stranicu Šumarstvo. Zadajte im da pročitaju što je činilo šumsko zemljište RH 2018. godine, te da izraze postotkom koliko je pojedinog šumskog zemljišta i podatke prikažu kružnim dijagramom.

Možete im ponuditi da pronađu svoje mjesto na karti na mrežnoj stranici Javni podatci. Zatim neka pronađu šumariju kojoj njihovo mjesto pripada te, služeći se podatcima u priloženom dokumentu DZS-a, uz kartu izračunaju udio šuma i šumskog zemljišta njihove šumarije u RH, promatraju svoj kraj pokriven šumama i uspoređuju s ostalim krajevima RH. Na kraju rješavanja zadataka grupe prezentiraju i uspoređuju dobivena rješenja na digitalnoj oglasnoj ploči na Linoitu.

Potaknite učenike na raspravu o koristi koju imamo od šuma te kako one utječu na naš život. Pomognite učenicima da se prisjete pohrane ugljičnog dioksida, stvaranja i čuvanja plodnog tla, recikliranja hranjivih tvari, pružanja staništa životinjama i biljkama. Potaknite ih da se sjete i zadovoljstva koje boravak u šumi pruža u smislu igre, opuštanja, svježeg zraka, branja hrane, tjelovježbe i sl.

Aktivnost možete provesti na Svjetski dan šuma koji se obilježava 21. ožujka. Možete s učenicima otići na terensku nastavu u šumu svog kraja, posjetiti jedan od Šumarskih muzeja u Krasnom ili Bošnjacima ili sudjelovati u nekoj od radionica Škola u šumi.

Postupci potpore

Tekstove na mrežnim stranicama Šume u Hrvatskoj i Šumarstvo slabovidnim učenicima, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja te učenicima s poremećajem pažnje i koncentracije dajte u pisanom obliku. Za uspješno čitanje, ovim je učenicima potreban veći font i prored, podebljan, tamniji tisak i naglašeniji kontrast između teksta i pozadine. Dobro je koristiti i lijevo poravnanje teksta i pozadinu žućkaste nijanse koja manje reflektira svjetlost.

Učenicima s teškoćama smanjite količinu informacija u tekstu te označite dijelove u kojima mogu pronaći odgovore na postavljena pitanja. Učenicima s intelektualnim teškoćama i učenicima s poremećajem iz spektra autizma možete izvući podatke koje trebaju izračunati i prikazati na dijagramu. Dijagrame unaprijed pripremite i označite prostor na koji učenici trebaju upisati tražene podatke. Omogućite im produljeno vrijeme za rad.

Za učenike koji žele znati više

Zadatak za učenike je da na mrežnoj stranici Državnog zavoda za statistiku (PC-Axis baze podataka >> Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo >> Šumarstvo) prikupe podatke za RH o proizvodnji šumarskih proizvoda u m³, industrijskim proizvodima šumarstva, površinama šumskog zemljišta ili ukupno opožarenim površinama te izračunavaju udjele pojedinih kategorija u zadanoj godini i tipu. Podatke prikazuju stupčastim ili kružnim dijagramom.

Potaknite koheziju grupe i pozitivnu energiju motivacijskom aktivnošću:

(1. varijanta)

Povedite vježbu po uzoru na videozapisa zbora koji proizvodi zvukove oluje (eng. sounds of a rain storm). Metodom Oluja ideja razgovarajte o kiši: što je kiša, kako nastaje, kakva kiša može biti...? Učenici svoje impresije zapisuju na digitalni zid u Padletu koji s njima podijelite preko QR koda. Bilješke pročitajte s učenicima. Predložite još neke asocijacije i navodite učenike na zapisivanje novih opažanja u Padletu.

(2. varijanta)

S učenicima odigrajte igru “Hranidbena mreža – tko bez koga ne može?“

Cilj ove igre je da učenici uoče kako oceani/mora obiluju vrstama i da se tu nalaze cijeli hranidbeni lanci. Lanci se nadovezuju jedan na drugi i povezani su u hranidbenu mrežu.

1. Svaki učenik izvuče jednu karticu sa slikom i nazivom morskog organizma i spajalicom ju pričvrsti za odjeću.
2. Učenici stanu u krug, a učenik koji je "najveći grabežljivac“ u moru/oceanu uzme klupko i čvrsto uhvati kraj niti.
3. Taj učenik odabere svoj plijen i baci mu klupko držeći nit (npr. morski pas "pojede" tuljana).
4. Sada i tuljan prima nit i baci klupko dalje (npr. bakalaru) itd.
5. Kada je klupko kod učenika – proizvođača, on odabire novog velikog grabežljivca i započinje novi krug. Učenici mogu više puta biti plijen/lovci.
6. Nitko ne pušta niti pa se u sredini stvori hranidbena mreža svih organizama u moru.
7. Na kraju izbrojite koliko ima hranidbenih lanaca. (Za kontinentalne krajeve ovu igru možete odigrati s predstavnicima biocenoze neke kopnene vode.)
8. Potaknite raspravu o tome što bi se dogodilo kada bi nestala jedna vrsta iz lanca. Zbog zornosti neka netko pusti/zatrese nit da svi učenici osjete promjenu. Upitajte učenike što bi se dogodilo kada bi nestala jedna vrsta iz njihove mreže i tko bi sve osjetio posljedice.

U nastavku organizirajte učenike u grupe i prisjetite ih pojmova; kiselo, neutralno i lužnato. Učenici univerzalnim indikator papirom ispituju kiselost namirnica koje koriste u svakodnevnom životu (npr. limun, naranča, mlijeko, sok…). Kratko raspravite utvrđene kiselosti namirnica, a nakon rasprave postavite istraživačko pitanje: 1. varijanta – Je li kiseo vaš potok ili jezero? 2. varijanta – Je li Jadransko more kiselo? Učenici postavljaju hipotezu.

Učenici digitalnim pH-metrom ispituju kiselost uzoraka destilirane vode, vodovodne vode, vode iz rijeke i mora. Bilježe rezultate, raspravljaju i donose zaključak. Nakon izvedenih pokusa, ponudite učenicima liste za samoprocjenu po grupama u kojima će vrednovati svoj doprinos, svoju aktivnost, zanimljivost načina rada...

Učenicima pokažite prilog:

(1. varijanta)

u kojem je prikazano kako kisela kiša oštećuje lišće i koru biljaka, uništava građevine od vapnenca, u jezerima i rijekama uzrokuje izumiranja životinja, a iz tla oslobađa teške metale koji potom dospijevaju u podzemne vode.

(2. varijanta)

videozapis prikazuje kako se CO₂ nastao izgaranjem fosilnih goriva otapa u oceanima, zakiseljava ih, što među ostalim otežava stvaranje karbonatnih školjki i ljuštura, a time i prehranu drugih morskih životinja i čovjeka. Na ovoj poveznici učenici čitaju dodatne informacije o opasnosti zakiseljavanja oceana.

Nakon rasprave, potaknite učenike na donošenje zajedničkog zaključka o opasnostima koje prijete zakiseljavanjem voda i ostalih ekosustava te kako mi kao pojedinci možemo utjecati na smanjivanje štetnih uzročnika. Potaknite kod učenika razvoj svijesti kako je svaki organizam poseban u svojoj jedinstvenosti i specifičnosti, a opet smo svi povezani u jednu veću cjelinu koja ovaj naš planet čini ljepšim domom za život svih živih bića.

Za evaluaciju shvaćanja obrađene problematike po završetku radionice ponudite učenicima online evaluacijski upitnik pripremljen u Forms ili nekom od sličnih alata za izradu anketa i upitnika.

Na poveznicama koje se nalaze u Dodatnoj literaturi možete pronaći slike, grafičke prikaze i ostale podatke koji će vam pomoći da se pripremite za ovu aktivnost.

Postupci potpore

U 1. varijanti uvodne aktivnosti, ranije uvježbajte s učenicima s teškoćama njihovu ulogu. Dio učenika vjerojatno neće moći izvesti složenije pokrete poput pucketanja prstiju i na tome ne treba inzistirati. Neka učenici izvode pokrete i zvukove koje mogu i u kojima su uspješni. Prilikom izvedbe signalizirajte učenicima kada se trebaju uključiti. Ovo je važno za učenike s intelektualnim teškoćama, učenike s poremećajem pažnje i koncentracije te za učenike s oštećenjem vida i sluha. Obratite pažnju na moguću senzornu preosjetljivost učenika s poremećajem iz spektra autizma, količinu buke i glasnoću izvedbe.

U 2. varijanti uvodne aktivnosti, osigurajte sudjelovanje učenika s motoričkim teškoćama i učenika s oštećenjem vida. Objasnite slijepom učeniku što je sve prikazano na karticama i što je na njegovoj kartici. Na karticama može biti i naziv na Brailleovom pismu. Prilikom dodavanja, učenici neka izgovore “što su“ i kome bacaju, kako bi učenik koji ne vidi kartice na odjeći mogao pratiti što se događa. Klupko neka se ovim učenicima ne baca, nego dodaje u ruke uz prethodnu najavu. Ukoliko učenik s motoričkim teškoćama ne može pridržavati nit, ona se može pričvrstiti za njegovu ruku ili prst (pazeći da se ne zateže previše tijekom nastavka igre) ili omotati oko većeg predmeta koji učenik može držati.

Prilikom izvođenja pokusa potaknite vršnjake da prema potrebi usmjeravaju ili pomažu učeniku s teškoćama. Učenicima s oštećenjem vida opisujte sve faze pokusa.

Videozapise i tekst s poveznice prilagodite na načine opisane u prethodnim aktivnostima.

Za učenike koji žele znati više

Topljivost plinova u vodi ovisi o različitim čimbenicima. Na mrežnim stranicama potaknite učenike da potraže podatke o topljivosti ugljikova dioksida pri različitim temperaturama i grafički ih prikažu. Učenici zaključuju kako se mijenja topljivost ugljikova dioksida u vodi promjenom temperature. Postavite pitanje učenicima: U kojim životnim situacijama spoznaja o promjeni topljivosti ugljikova dioksida uslijed promjene temperature vode može imati značajnu ulogu? Nakon istraživanja, opažanja, sakupljanja, interpretacije rezultata i pisanja izvješća, učenici izrađuju poster i/ili prezentaciju. Potaknite učenike da rezultate javno prezentiraju u razredu i objave na mrežnim stranicama škole. Organizirajte predstavljanje u školi, knjižnici, mjesnom odboru… Učenici samostalno biraju alat u kojem će prezentirati rezultate svoga istraživanja.