Učitavanje
Međupredmetna tema
Održivi razvoj
Veličina slova
Naslovna slika
Interaktivni sadržaj za učenike

Međudjelovanje različitih čimbenika

1. razred srednje škole

2. razred srednje škole

Odgojno-obrazovna očekivanja

Ciljevi održivog razvoja

Jeste li gladni? Zdravi? Imate li pristup kvalitetnom obrazovanju? Čistoj vodi? Električnoj energiji? Jesu li svi u Hrvatskoj u istoj poziciji?

Proučite 17 UN-ovih Globalnih ciljeva održivog razvoja za razdoblje do 2030.

Svi su ciljevi povezani, cjeloviti i nedjeljivi. Sve države članice UN-a odlučile su akcijski plan s ovim ciljevima ugraditi u svoje nacionalne politike pa prijeko potrebnim, hrabrim, i odvažnim promjenama, svijet dovesti na održivi put.

Kako možete svojim djelovanjem doprinijeti ostvarenju ovih ciljeva? Možemo li zajedno raditi na pozitivnim promjenama?

Utjecaj klimatskih promjena na otpornost ekosustava

Osjetite li učinke klimatskih promjena? Poplave, suše, potresi, netipična godišnja doba, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta - zvuči poznato? Što izaziva navedene posljedice klimatskih promjena?

Pogledajte videozapis o sprezi klimatskih promjena i otpornosti ekosustava.

Utjecaj klimatskih promjena na otpornost ekosustava Naš svijet je vrlo kompleksan i neobičan. Naš se planet sastoji od milijuna međusobno ovisnih mreža i povezanosti, primjerice od mikroskopskih ekosistema, preko izrazito složenog sistema ljudskog tijela do globalne ekonomije ili migracija stanovništva. Svaka od tih mreža utječe na onu drugu na nebrojene načine. Svako biće na Zemlji preživljava ovisno o drugim organizmima. Time je bioraznolikost glavna i najvažnija karakteristika zdravih ekosustava. Glavno pitanje je koliko su te mreže odnosno ekosustavi otporne na promjene uvjeta okoliša, kao što su primjerice klimatske promjene. Ekosustav u Australiji odličan je primjer. On pokazuje koliko su neke biljke ovisne o populaciji različitih mrava s kojima imaju simbiotski odnos. Određena vrsta mrava štiti neke biljke, a biljke im zauzvrat pružaju hranu i sklonište. No, ne radi se o tome da jedna vrsta mrava štiti samo jednu određenu biljku, već je mreža nevjerojatno komplicirana s obzirom da mnogo vrsta mrava štite mnogo vrsta biljaka. Na taj način, štiteći mrave, različite biljke utječu i pomažu jedna drugoj. Odnosi u ekosustavu time postaju nevjerojatno kompleksni i komplicirani. No, to također znači da velika povezanost unutar ekosustava znači i omogućuje veliku prilagodbu na promjene. Primjerice, ako jedna vrsta mrava nestane, sustav se može prilagoditi. Kažemo tada da je otporan. No, ako nestane puno vrsta mrava, okoliš se mijenja, pa veze unutar ekosustava i mreža počinju sve više slabiti. Svaki ekosustav odnosno mreža tako može doći do svoje točke preokreta – kada gubitak neke vrste znači propast cijelog sustava. Na taj su način znanstvenici počeli predviđati kako će klimatske promjene utjecati na određene mreže odnosno ekosustave. Znanstvenim istraživanjima su utvrdili da slabljenje veza unutar određenih mreža odnosno ekosustava (uslijed klimatskih promjena), oslabljuje cijeli ekosustav! Na taj način, ekosustav postaje toliko osjetljiv i ranjiv, da je dovoljna samo još jedna promjena, primjerice nestanak još samo jedne biljne ili životinjske vrste, da se čitav ekosustav uruši i kolabira.. Transkript: .

Mi ljudi imamo možda presudan utjecaj? Proučite ponovo Globalne ciljeve održivog razvoja i saznajte kako djelovati da se taj negativni utjecaj zaustavi ili čak okrene u drugom smjeru. Djelujte!

Znam svoje Ciljeve

Posložite ovu slagalicu ciljeva održivog razvoja povlačenjem opisa na odgovarajuću ikonu.

Koristite ciljeve kao alat za rješavanje problema zajednice u kojoj živite.

Nešto je ispravno ako teži očuvanju
cjelovitosti, stabilnosti i ljepote životne
zajednice. U suprotnom je pogrešno.

Aldo Leopold