4.3. Biljni pokrivač i bioraznolikost

razlikovati prirodni i izmijenjeni biljni pokrivač
analizirati uzroke i posljedice smanjenja bioraznolikosti i nestanka određenih staništa u svijetu i Hrvatskoj
argumentirati važnost očuvanja bioraznolikosti
razvijati odgovornost prema prirodi.

Uvod

Složi slagalicu i opiši u nekoliko rečenica sliku koju si uspješno složio/složila.

Ilustracije zemljine kugle po čijem rubu su različite životinje i biljke jedna iza drugog

Biološka raznolikost () predstavlja međusobnu povezanost svih živih organizama na Zemlji. Razmisli i navedi nekoliko primjera te povezanosti. Uz pomoć pojmovnika i prethodne jedinice prisjeti se značenja pojma biosfera.

Iako sadržaj vezan uz život organizama proučavaš unutar nastavnoga predmeta Biologija, lako je zaključiti kako i Geografija ima određenu ulogu u proučavanju ove teme s obzirom da svi organizmi obitavaju u nekom određenom prostoru. Prostornim rasporedom živoga svijeta na Zemlji bavi se posebna geografska disciplina pod nazivom .

Slika 1.

Područja s najvećom bioraznolikošću u svijetu (plavo i zeleno)

Karta svijeta koja prikazuje područja s najvećom biološkom raznolikošću.

Promotri ovu tematsku kartu i odgovori na pitanja: Kojom su bojom označena područja najveće bioraznolikosti na kopnu, a kojom u podmorju? U kojem toplinskom pojasu prevladava najveća bioraznolikost na Zemlji, a u kojima najmanja? Zašto je tome tako? Koji dio Europe i Hrvatske ima veću biološku raznolikost?

Biljni pokrivač na Zemlji

Biljni pokrov na Zemlji naziva se vegetacija, a sastoji se od različitih tipova vegetacije (biljnih zajednica). Na njihovu prostornu raspodjelu utječu razni čimbenici. Uz pomoć grafičkog organizatora upoznaj podjelu tih čimbenika, a u nastavku prouči na koje načine neki od tih čimbenika utječu na biljni pokrov na Zemlji.

Slika 2.

Biotski i abiotski čimbenici

Utjecaj abiotskih čimbenika

1. KLIMA

Usporedi fotografije. Koji su klimatski elementi utjecali na različit izgled vegetacije? fullscreen

2. TLO

Usporedi fotografije. Na koji je način tlo povezano s vegetacijom? Prepoznaješ li vrste tla s prikazanih fotografija? fullscreen

3. RELJEF

Usporedi fotografije. Na koji je način reljef povezan s vegetacijom? Koje su vrste reljefa prikazane na fotografijama? fullscreen

Od svih navedenih najveći utjecaj imaju klimatski čimbenici, a posebno geografska širina. Prema njoj vegetaciju na Zemlji možemo podijeliti na vegetacijske zone.

Tropske kišne šume jedno su od najbogatijih staništa na Zemlji. One su dom brojnim životinjskim i biljnim vrstama, a ističu se svojom slojevitošću koja je uvjetovana klimatskim elementima. Klikom na brojeve otkrij imena katova, a zatim odgovori na pitanja ispod slike.

Katovi u tropskoj kišnoj šumi

Kolike su visinske razlike između pojedinih katova?
Unutar kojega kata je najveća vlažnost?
U kojem katu je dopiranje Sunčeve svjetlosti najmanje?

Slika 3.

Biljni pokrov u Europi

Analiziraj prostorni raspored tipova vegetacija u Europi. Koji je tip vegetacije najrašireniji? Gdje, osim u sjevernom hladnom pojasu, nalazimo tundru? Uz pomoć karte u svom atlasu imenuj tri države u kojima je raširena sredozemna vegetacija. Kako se nazivaju vazdazelene šume u višim geografskim širinama? Imenuj prostore u kojima još nalazimo takve šume.

Usporedi prostorni raspored tipova vegetacija i klima u Hrvatskoj. fullscreen

U kojem su tipu klime raširene šume hrasta crnike?
Uz koji tip klime povezujemo klekovinu bora?
Uz pomoć karte u svom atlasu imenuj otoke/poluotok na kojima je raširen dalmatinski bor.
Kako se naziva regija u kojoj nalazimo stepu?
Imenuj prirodno-geografske cjeline čije su granice ucrtane na karti.

Utjecaj biotskih čimbenika

Dok abiotski čimbenici uvjetuju izgled prirodnog, biotski čimbenici (biljke, životinje i čovjek) uglavnom stvaraju izmijenjeni biljni pokrivač.

Što misliš, tko/što ima najveći utjecaj na mijenjanje vegetacije?

Usporedi fotografije. Koja od njih predstavlja izmijenjeni, a koja neizmijenjeni biljni pokrivač? Posljedica kojeg procesa je prikaz na desnoj fotografiji? fullscreen

Prisjeti se značenja pojma deforestacija iz prethodne jedinice. Tad smo to povezali s procesom degradacije tla. No, deforestacija ima puno veće posljedice od samo degradacije tla.

Detaljnije o uzrocima i posljedicama deforestacije saznaj u video isječku u nastavku.

Video 1.

Deforestacija

0

Endemi

Endemi su biljne ili životinjske vrste koje imaju mali , suprotno kozmopolitima koji su rašireni na svim ili na većini kontinenata. Po veličini areala razlikuju se:

endemi u širem smislu (europski, afrički i dr.)
lokalni ili stenoendemi (ograničeni na uže područje, planinu, otok, jezero ili pojedini lokalitet).

Najviše endema imaju ekološki izolirana područja, kao što su vrhovi planina te otoci udaljeni od kopna.

Primjerice otok Sv. Helena ima oko 85% endemičnih biljnih vrsta, Havaji 80%, Novi Zeland 72%, Madagaskar 65%, Galapagos 52%, a Kanarski otoci oko 36% endema.

Pronađi navedena područja na karti u svijeta u svom atlasu.

Unatoč ne tako velikoj površini svog teritorija, Republika Hrvatska ima značajan broj endemičnih vrsta.

U nastavku saznaj imena nekih endemskih vrsta u našoj domovini.

Sitni žuti cvjetić s okruglastim laticama koji raste na kamenom tlu

Najpoznatija hrvatska endemska vrsta je Velebitska degenija. Iz njenog naziva možeš zaključiti na kojem prostoru obitava.

Ljubičasti igličast cvijet okrugle glavice.

Jabučka zečina je biljna vrsta koja raste samo na otočiću Jabuci.

Istraži od kakvih je stijena građen ovaj otočić.

Bijela biljka , cvijet nalik na zvijezdu,djeluje kao krznena

Planinski runolist nalazimo uglavnom na prostoru Gorske Hrvatske.

Ljubičasto cvijeće koje raste u žbunu. Zvjezdastog je oblika s pet latica. Nalikuje na zvončiće

Još jedan "planinski" endem je i Biokovsko zvonce. Sam naziv govori na kojoj ga planini možemo pronaći. Zbog svoje rijetkosti ima status gotovo ugrožene vrste.

Čovječja ribica. Potpuno bijela životinja nalik na guštera, bez očiju. Vidimo i njene dvije prednje noge, a na mjestu ušiju ima crvene izrasline nalik na perje

Najpoznatiji životinjski endem u području Hrvatske je čovječja ribica koja živi u podzemlju Dinarida. Uz pomoć karte u svom atlasu imenuj sve države kroz koje se pruža ovaj planinski lanac.

Najviše endema imaju ekološki izolirana područja.

Ekološki izolirana područja su npr. vrhovi planina te otoci udaljeni od kopna.

Primjeri:

otok Sv. Helena ima oko 85% endemičnih biljnih vrsta,
Havaji 80%,
Novi Zeland 72%,
Madagaskar 65%,
Galapagos 52%,
Kanarski otoci oko 36%

Pronađi navedena područja na karti u svijeta u svom atlasu.

Unatoč ne tako velikoj površini svog teritorija, Republika Hrvatska ima značajan broj endemičnih vrsta.

U nastavku saznaj imena nekih endemskih vrsta u našoj domovini.

Najpoznatija hrvatska endemska vrsta je Velebitska degenija.

Iz njenog naziva možeš zaključiti na kojem prostoru obitava.

Jabučka zečina je biljna vrsta koja raste samo na otočiću Jabuci.

Istraži od kakvih je stijena građen ovaj otočić.

Planinski runolist nalazimo uglavnom na prostoru Gorske Hrvatske.

Još jedan "planinski" endem je i Biokovsko zvonce.

Sam naziv govori na kojoj ga planini možemo pronaći.

Zbog svoje rijetkosti ima status gotovo ugrožene vrste.

Najpoznatiji životinjski endem u području Hrvatske je čovječja ribica.

Čovječja ribica koja ž u podzemlju Dinarida.

Uz pomoć karte u svom atlasu imenuj sve države kroz koje se pruža ovaj planinski lanac.

Smanjenje bioraznolikosti

Nažalost, utjecaj biotičkih čimbenika, a posebice čovjeka, uglavnom je negativan.

Analiziraj u nastavku neke od uzroka i posljedica smanjenja bioraznolikosti:

UZROCI

- deforestacija i dezertifikacija

- prekomjerni lov i ribolov

- nestanak određenih staništa

- uvođenje novih organizama na određeno stanište

- onečišćenje

- klimatske promjene

POSLJEDICE

- smanjeni broj biljnih i životinjskih vrsta

- izumiranje određenih vrsta

- narušen ekosustav

- pogoršanje kvalitete života ljudi

- utjecaj na zdravlje ljudi

- klimatske promjene

Raspravi s ostalim učenicima u razredu opravdanost navedenih uzroka i posljedica. Možeš li se sjetiti još nekih? Poveži to sa sadržajima iz nastavnog predmeta Biologija. Objasni činjenicu da su klimatske promjene istovremeno i uzrok i posljedica smanjenja bioraznolikosti na Zemlji.