Kada se govori o nadmetanju za prostor, obično se pomisli na teritorijalne životinje. To su životinje koje označavaju i brane prostor od drugih pripadnika iste vrste, ali i različitih vrsta. Možda ne tako očigledno, ali to isto rade i biljke. Najbolji je primjer orah. Poznato je da pod orahom ništa ne raste, a znate li zašto? U korijenu orah stvara tvar koja je otrovna i uzrokuje uginuće drugih biljaka, a orahu ne smeta. Na taj si način osigurava da sva voda i mineralne tvari u tom dijelu tla budu samo njegove.
Kada se govori o nadmetanju za prostor obično se pomisli na teritorijalne životinje. To su životinje koje označavaju i brane prostor od drugih pripadnika iste vrste, ali i različitih vrsta.
Možda ne tako očigledno, ali i biljke brane svoj prostor.
Najbolji je primjer orah.
Poznato je da pod orahom ništa ne raste.
Znate li zašto?
U korijenu orah stvara tvar koja je otrovna i uzrokuje uginuće svih drugih biljaka, a orahu ne smeta.
Na taj si način osigurava da sva voda i mineralne tvari u tom dijelu tla budu samo njegove.
Bitni su čimbenici
Znate li što znači pojam čimbenik? Možda je bolje pitanje znate li koji čimbenici utječu na uspjeh vašega učenja. Hoće li neka jedinka i koliko uspješno rasti i razvijati se na određenome prostoru ovisi o više faktora, ekoloških čimbenika.
Na preživljavanje jedinke na određenome prostoru utječu čimbenici i nežive i žive prirode. Primjerice, na preživljavanje vuka ili bora utjecat će količina svjetlosti, temperatura, količina vode i zraka na tome području. Količina svjetla i temperatura odredit će aktivnost vuka, voda će mu biti neophodna za odvijanje procesa u tijelu, npr. razgradnju hrane. Za život je vuku neophodna i pristunost kisika u zraku. Ukoliko je zrak zagađen, negativno će utjecati na zdravlje životinje, ali i biljaka. Ispušne plinove iz tvornica s području sjeverne Italije vjetrovi donose do Gorskog kotara i zbog toga stradavaju jele koje tamo rastu. Na rast i razvoj bora utjecat će količina svjetlosti, toplina, dostupnost vode i ugljikova(IV) oksida jer će to utjecati na brzinu odvijanja procesa fotosinteze. Koji bi čimbenici nežive prirode mogli utjecati na rast i razvoj živoga svijeta u jezeru?
Bioraznolikost je pojam koji opisuje raznolikost svega živoga svijeta na Zemlji, a na pojedinome staništu ona ovisi o ekološkim čimbenicima. Kada se promatraju živa bića, nemoguće je za potpuno razumijevanje vrste promatrati je samu za sebe. Potrebno je proučiti povezanost s ostalim živim bićima.
Znate li što znači pojam čimbenik?
Koji čimbenici utječu na uspjeh vašeg učenja?
Hoće li neka jedinka i koliko uspješno rasti i razvijati se na određenome prostoru ovisi o više faktora, ekoloških čimbenika.
Na preživljavanje jedinke na određenome prostoru utječu čimbeniciinežive i žive prirode.
Primjerice:
na preživljavanje vuka ili bora utjecat će količina svjetlosti, temperatura, količina vode i zraka na tome području .
Čimbenici važni za vuka:
Količina svjetla i temperatura odredit će aktivnost vuka,
voda će vuku biti neophodna za odvijanje procesa u tijeluv npr. razgradnju hrane.
Za život je vuku neophodna i pristunost kisika u zraku.
Ukoliko je zrak zagađen, negativno će utjecati na zdravlje životinja, ali i biljaka.
Primjerice:
Ispušne plinove iz tvornica s području sjeverne Italije vjetrovi donose do Gorskog kotara i zbog toga stradavaju jele koje tamo rastu.
Kod bora količina svjetlosti, toplina, dostupnost vode i ugljikova(IV) oksida utjecat će na brzinu odvijanja procesa fotosinteze.
Koji bi čimbenici nežive prirode mogli utjecati na rast i razvoj živoga svijeta u jezeru?
Odnos s rodbinom i susjedima
Na preživljavanje jedinke utjecat će i odnosi s jedinkama iste vrste, ali i onima različite vrste. Odnosi između jedinki iste vrste vidljivi su u tretnucima kada se trebaju izboriti za stanište, hranu ili partnera.
Neke životinje, poput medvjeda, žive samostalno i na kratko se udružuju u vrijeme parenja. Neke pak druge vrste mogu graditi čvrste zajednice u kojima se zajedno hrane, paze na mlade i osiguravaju teritorij. Tako će vučica koja živi u čoporu imati određenu sigurnost i lakše će podizati mlade. Lov u čoporu povećat će i uspješnost ulova. Razmislite koje bi mogle biti negativne strane udruživanja. Koje prednosti imaju ptice koje žive u jatima, a koji je nedostatak tog oblika udruživanja?
Na preživljavanje jedinke utjecat će i odnosi s jedinkama različite i iste vrste.
Neke životinje, poput medvjeda, žive samostalno i na kratko se udružuju u vrijeme parenja.
Jedinke iste vrste mogu graditi čvrste zajednice u kojima se zajedno hrane i paze na mlade.
Tako će vučica koja živi u čoporu imati određenu sigurnost i lakše će podizati mlade.
Lov u čoporu povećat će i uspješnost ulova.
Razmislite koje bi mogle biti negativne strane udruživanja.
Koje prednosti imaju ptice koje žive u jatima?
Koji je nedostatak tog oblika udruživanja?
Životinje se udružuju
Više riba zajedno čine plovu.
Ptice se udružuju u jato.
Zvijeri žive u čoporima.
Kopitari žive u krdima.
×
Više riba zajedno čine plovu.
Ptice se udružuju u jato.
Zvijeri žive u čoporima.
Kopitari žive u krdima.
I kod biljaka postoji međuovisnost između pripadnika iste i različite vrste. Ukoliko bor raste uz druge jedinke, imat će veću zaštitu od npr. vjetra, ali ukoliko rastu preblizu, tada je pitanje tko će kome ometati prodor Sunčevih zraka.
No, možda još važniji odnosi od rodbinskih jesu oni susjedski. Kao što već i sami znate, više populacija na istome staništu čini životnu zajednicu. Unutar te životne zajednice mogući su razni odnosi. Dio populacija živjet će u miru i bez problema dijeliti stanište i zalihe hrane, dok neke od njih neće biti toliko blagonaklone drugim vrstama. Pogledajmo kako to izgleda u jednoj afričkoj savani.
I kod biljaka postoji međuovisnost između pripadnika iste i različite vrste.
Ukoliko bor raste uz druge jedinke, imat će veću zaštitu od npr. vjetra.
Ukoliko jedinke rastu preblizu, tada je pitanje tko će kome ometati prodor Sunčevih zraka.
Na istome staništu važno je paziti na susjedske odnose.
Dio populacija živjet će u miru i bez problema dijeliti stanište i zalihe hrane.
Neke popopulacije neće biti toliko blagonaklone drugim vrstama.
Proučite grafiku i vidite kako sto izgleda u afričkoj savani.
Klikom na interaktivne točke na slici doznajte zanimljivosti o prikazanim skupinama životinja.
Netko nekog lovi
Kako ste već i sami vjerojatno uočili, u prirodi se veliki dio odnosa temelji na dostupnosti hrane. Biljojedi su uglavnom tolerantni, no mesojedi mogu biti vrlo agresivni kada dođe do lova i podjele hrane. Jedan od najbolje proučenih odnosa između jedinki jest onaj na relaciji predator (napadač) i plijen. Predator lovi svoj plijen i usmrćuje ga.
Slika 3.2.1.: Zec je plijen, a ptica grabljivica je predator
Prilagodbe u građi tijela predatora usmjerene su na uspješan lov. Što mislite, što životinji u građi tijela može povećati uspješnost lovljenja?
Odnosi između jedinki različitih vrsta mogu biti u odnosu
predator i
plijen.
Predator lovi svoj plijen i usmrćuje ga.
Slika 3.2.1.: Zec je plijen, a ptica grabljivica je predator.
Prilagodbe u građi tijela predatora usmjerene su na uspješan lov.
Što mislite, što životinji u građi tijela može povećati uspješnost lovljenja?
Prilagodbe predatora
Lignja ima snažne čeljusti, duge lovke sa prijanjalkama i dobar vid.
Vuk ima oči položene prema naprijed, dobar sluh i izvrstan njuh. To ga čini dobrim lovcem.
Električna jegulja omamljuje svoj plijen s električnim udarom. Njezino tijelo je prekriveno sluzi koja ju štiti od udara.
Dupini pomoću eholokacije mogu pronaći plijen čak i ako miruje ili je skriven
×
Lignja ima snažne čeljusti, duge lovke sa prijanjalkama i dobar vid.
Vuk ima oči položene prema naprijed, dobar sluh i izvrstan njuh. To ga čini dobrim lovcem.
Električna jegulja omamljuje svoj plijen s električnim udarom. Njezino tijelo je prekriveno sluzi koja ju štiti od udara.
Dupini pomoću eholokacije mogu pronaći plijen čak i ako miruje ili je skriven
Prilagodbe imaju i životinje kako ne bi bile odveć lak plijen. U videu koji slijedi možete saznati na koje se sve načine plijen brani ili skriva.
Prilagodbe imaju i životinje kako ne bi bile odveć laki plijen.
U videu koji slijedi možete saznati na koje se sve načine plijen brani ili skriva.
Videozapis započinje prikazom tigra u snijegom prekrivenom okolišu. Tigar je prikaz snažnog predatora. Videozapis zatim usmjerava priču na manje organizme koji su razvili brojne nastavke i tehnike za obranu. Vidimo pjeskovito morsko dno kojim se kreće bodljikavi ježinac. Iako se kreće relativno sporo, bodlje su te koje mu osiguravaju obranu pa će rijetko postati plijen drugim organizmima. Nakon njega, možemo vidjeti moruzgvu. Ona, kao i drugi žarnjaci, u lovkama ima žarne stanice kojima može opeči i omamiti plijen. Mačke se često nakostriješe i/ili propinju na prste kada love kako bi se doimale većima. Sličnom tehnikom se koriste i drugi organizmi npr. ptice nakostriješe perje, a riba balon se napuhne. Nadalje vidimo pauka, žabu i meduzu koji svojom obojenošću upozoravaju druge organizme da su opasni/otrovni. Videozapis zatim prikazuje vrstu koraljne zmije koja ima i svoje dvojnike - vrste koje nisu otrovne, ali oponašanjem obojenosti izbjegavaju postati plijen.
Iako same biljke rijetko doživljavamo kao agresivce, ipak i one imaju određena sredstva za borbu. Koriste ih uglavnom za obranu, a vjerujemo da ste se susreli s njima.
Biljke nisu agresivci. Ne mogu aktivno napadati.
Ipak, imaju prilagodbe za obranu.
Vjerujemo da ste se susreli s njima.
Obrana biljaka
Neke biljke imaju trnje, što je prilagodba, zaštita od grabežljivaca.
Kopriva stvara kiselinu koja ju čini nepoželjnom hranom.
×
Neke biljke imaju trnje, što je prilagodba, zaštita od grabežljivaca.
Kopriva stvara kiselinu koja ju čini nepoželjnom hranom.
Simbioze
Oblik zajedničkoga života dviju jedinki koje pripadaju različitim vrstama naziva se simbioza. Postoje različiti oblici simbioza, kao što možete vidjeti i u zadatku koji slijedi. Riješite ga i na taj način naučite ponešto o različitim oblicima simbioza.
Simbioza je suživot dvaju organizma različitih vrsta.
Postoje različiti oblici simbioza, kao što možete vidjeti i u zadatku koji slijedi.
Riješite ga i na taj način naučite ponešto o različitim oblicima simbioza.
Prikažite odnose u suživotu prikazanih vrsta odabirom i smještajem odgovarajućih emotikona na strjelice.
Pojedini emotikon može se upotrijebiti više puta.
U prirodi su najčešća tri oblika simbioze prikazana u zadatku. Onaj koji nas možda najviše zabrinjava jest parazitizam. Parazit je jedinka koja iskorištava drugu jedinku. Na taj se način šire brojne zaraze čije žrtve mogu biti čovjek i njegovi ljubimci. Znate li koji paraziti mogu biti na kućnim ljubimcima, psima ili papigama? Zašto se nakon igre s kućnim ljubimcima moraju dobro oprati ruke?
Jedan odnos između dviju jedinki jest parazitizam.
Parazit je jedinka koja iskorištava drugu jedinku.
Parazitizam može biti način širenja raznih zaraza..
Zašto se nakon igre s kućnim ljubimcima moraju dobro oprati ruke?
Paraziti
Buha je parazit na majmunu. Ona se hrani njegovom krvlju. Majmun neće uginuti, ali ni život s buhama neće mu biti ugodan. Jedan način interakcije i uvažavanja koji si ukazuju majmuni u čoporu je i čišćenje od buha.
Krpelji su opasni paraziti, oni se hrane krvlju čovjeka, psa ili drugog sisavca. Kada se upiju dovoljnu količinu krvi, i višestruko povećaju volumen tijela tada se otpadnu s tijela -do sljedećeg hranjenja. Krpelji su opasni jer mogu prenijeti uzročnike bolesti.
Trakavica je parazit u crijevu. Odrasla jedinka može živjeti i do 20 godina. U potpunosti je izgubila osjetilne organe i ima vrlo jednostavnu građu tijela. Čovjek se može zaraziti ukoliko hranom, vodom ili prljavim rukama unese jajašca u svoje tijelo. Trakavica će uzimati hranjive tvari, ali će ipak dio ostati i samom domaćinu. Tako će domaćin možda smršaviti, ali neće umrijeti.
Gljive mogu biti paraziti na drveću. Pomoću tankih niti iz drveta crpe hranjive tvari. Neke vrste gljiva će uzrokovati veliku štetu, npr. razgrađujući deblo drveta stvarajući si šećer.
Imela je parazit na drveću, Ona crpi vodu iz drveta, ponekad može uzrokovati i uginuće svog domaćina.
×
Buha je parazit na majmunu. Ona se hrani njegovom krvlju. Majmun neće uginuti, ali ni život s buhama neće mu biti ugodan. Jedan način interakcije i uvažavanja koji si ukazuju majmuni u čoporu je i čišćenje od buha.
Krpelji su opasni paraziti, oni se hrane krvlju čovjeka, psa ili drugog sisavca. Kada se upiju dovoljnu količinu krvi, i višestruko povećaju volumen tijela tada se otpadnu s tijela -do sljedećeg hranjenja. Krpelji su opasni jer mogu prenijeti uzročnike bolesti.
Trakavica je parazit u crijevu. Odrasla jedinka može živjeti i do 20 godina. U potpunosti je izgubila osjetilne organe i ima vrlo jednostavnu građu tijela. Čovjek se može zaraziti ukoliko hranom, vodom ili prljavim rukama unese jajašca u svoje tijelo. Trakavica će uzimati hranjive tvari, ali će ipak dio ostati i samom domaćinu. Tako će domaćin možda smršaviti, ali neće umrijeti.
Gljive mogu biti paraziti na drveću. Pomoću tankih niti iz drveta crpe hranjive tvari. Neke vrste gljiva će uzrokovati veliku štetu, npr. razgrađujući deblo drveta stvarajući si šećer.
Imela je parazit na drveću, Ona crpi vodu iz drveta, ponekad može uzrokovati i uginuće svog domaćina.
Potražite u literaturi i na mrežnim stranicama primjere drugih oblika simbioza. Možda se nalaze i u vašoj blizini, a da to niste znali.
Na internetu i u literaturi pronađite primjere simbioze u svojoj okolini.
Za kraj...
Možda ste čuli kako je majčinska ljubav vrlo jaka i ne postavlja puno pitanja. Najbolji primjer ove tvrdnje može se pronaći kod ptica. Postoji jedan poseban oblik parazitizma koji ponekad izgleda prilično neuobičajeno. Kukavica je dobila ime jer se ne brine o svojim jajima, već ih podmeće u gnijezda drugih ptica. Kada se mladi ptić izlegne iz jajeta prvo što napravi jest da uništi sva jaja ili mlade ptiće domaćina. Na taj način dobiva isključivu pažnju od „roditelja“, a sva će hrana biti namijenjena isključivo njemu. Kukavica neće polegnuti jaja kod bilo koje ptice. Postoji oko 50 vrsta ptica koje su pogodne za othranu mladih kukavica. Ponekad je mladi ptić kukavice i poprilično veći od „roditelja“, ali „roditelju“ to ne smeta.
Možda ste čuli kako je majčinska ljubav vrlo jaka i ne postavlja puno pitanja.
Najbolji primjer ove tvrdnje može se pronaći kod ptica.
Postoji jedan poseban oblik parazitizma koji ponekad izgleda neuobičajeno.
Kukavica je dobila ime jer se ne brine o svojim jajima, već ih podmeće u gnijezda drugih ptica.
Kada se mladi ptić izlegne iz jajeta, prvo što napravi jest da uništi sva jaja ili mlade ptiće domaćina.
Na taj način dobiva isključivu pažnju od „roditelja“, a sva će hrana bit namijenjena isključivo njemu.
Kukavica neće polegnuti jaja kod bilo koje ptice.
Postoji oko 50 vrsta ptica koje su pogodne za othranu mladih kukavica.
Ponekad je mladi ptić i poprilično veći od "roditelja", ali "roditelju" to ne smeta.
.jpg)
