Bilo bi lijepo imati perpetuum mobile, stroj koji se, kada ga se jednom pokrene, nastavlja pokretati, raditi, a da pri tome uopće ne treba dodatnu energiju. Ipak, to je naziv za stroj koji još uvijek nitko nije konstruirao. Svi, i živa bića i neživo, za kretanje i rad trebaju izvor energije. Otkuda vama energija za rast i razvoj? A ostalim živim bićima?
Bilo bi lijepo imati perpetuum mobile.
Perpetum mobile je stroj koji, kad se pokrene, nastavlja raditi i ne treba dodatnu energiju.
Takav stroj još uvijek nitko nije konstruirao.
Svi - živa bića i neživo, za kretanje i rad trebaju izvor energije.
Otkuda vama energija za rast i razvoj?
Otkuda energija ostalim živim bićima?
Biljke i energija
Možda imate biljku u stanu. Briga o njoj vrlo je jednostavna: potrebno joj je osigurati pristup Sunčevoj svjetlosti i vodu. Za ostalo će se ona sama pobrinuti. Svjetlosnu energiju u procesu fotosinteze ona će pretvoriti u kemijsku energiju. Tu energiju pohranit će u svojim organima u obliku šećera.
Možda imate biljku u stanu.
Briga o biljci vrlo je jednostavna: potrebno joj je osigurati pristup Sunčevoj svjetlosti i vodi.
Za ostalo će se biljka sama pobrinuti.
Svjetlosnu energiju u procesu fotosinteze ona će pretvoriti u kemijsku energiju.
Tu energiju pohranit će u svojim organima u obliku šećera.
Prisjetite se što je neophodno za proces fotosinteze te koje tvari pri tome nastaju.
Plava strelica: Voda
Crvena strelica: Ugljikov(IV) oksid
Žuta strelica: Sunčeve zrake
Bijela strelica: Kisik
Ljubičasta strelica: Šećer
Iako se uz proces fotosinteze veže Sunčeva energija, taj se proces može odvijati i uz umjetnu rasvjetu. Sjetite se gdje možete vidjeti veliku količinu biljaka kako rastu pod umjetnom rasvjetom.
Uz proces fotosinteze veže se Sunčeva energija.
Fotosinteza se može odvijati i uz umjetnu rasvjetu.
Sjetite se gdje možete vidjeti veliku količinu biljaka kako rastu pod umjetnom rasvjetom.
U epruveti se nalazi biljka vodena kuga koja je česta vrsta u akvaristici.
Prisjetite se temeljnoga zakona energije: energija ne može ni nastati ni nestati, već samo promijeniti oblik. Pogledajte još jednom sliku i prisjetite se: otkuda električna energija neophodna za rad svjetiljke?
Promotrite što će se dogoditi s travnjakom na mjestu na kojem je mjesec dana stajao šator. Što se dogodilo? Može li biljka preživjeti bez energije?
Prisjetite se temeljnoga zakona energije: energija ne može ni nastati ni nestati, već samo promijeniti oblik.
Pogledajte još jednom sliku i prisjetite se: otkuda električna energija neophodna za rad svjetiljke?
Promotrite što će se dogodiltis travnjakom na mjestu na kojem je mjesec dana stajao šator. Što se dogodilo?
Može li biljka preživjeti bez energije?
Biljke koje rastu na tom području u nedostatku su Sunčeve energije uginule.
Za što biljke koriste energiju?
Biljka cvjetnjača energiju će iskoristiti za rast i razvoj organa: korijena, stabljike, listova, cvjetova i plodova. U razdobljima kada ima više energije stvarat će više organa.
Slika 3.4.1.: Koje je to godišnje doba posebno povoljno za rast i razvoj biljke?
Intenzivan razvoj organa događa se tijekom proljeća i ljeta. Osim toga, biljka će koristiti dio energije i za kretanje. Sigurno ste čuli za suncokret, biljku koja svoj cvat uvijek okreće u smjeru Sunca. Znate li još koji oblik kretanja biljaka?
Slika 3.4.2.: Koje se biljke kreću?
Hoće li biljka iskoristiti svu energiju pohranjenu u svojim organima? Što će se dogoditi s nakupljenom energijom nakon što biljka ugine?
Biljka cvjetnjača energiju će iskoristiti za rast i razvoj organa:
korijena,
stabljike,
listova,
cvjetova i
plodova.
U periodima kada ima više energije stvarat će više organa.
Slika 3.4.1.: Koje je to godišnje doba posebno povoljno za rast i razvoj biljke?
Intenzivan razvoj organa događa se tijekom proljeća i ljeta.
Biljka će koristiti dio energije i za kretanje.
Sigurno ste čuli za suncokret, biljku koja svoj cvat okreće uvijek u smjeru Sunca
Znate li još koji oblik kretanja biljaka?
Slika 3.4.2.: Koje se biljke kreću?
Hoće li biljka iskoristiti svu energiju pohranjenu u svojim organima?
Što će se dogoditi s nakupljenom energijom nakon što biljka ugine?
Biljku može pojesti životinja i tada će životinja tu energiju iskoristiti. Moguće je i da biljku razgrade razlagači. Dio će energije tada bakterije, gljive iskoristiti za svoje životne potrebe, a dio će se osloboditi.
Za što životinje koriste energiju?
Životinje provode aktivniji život od biljaka i zbog toga im treba i više energije.
Slika 3.4.3.: Na koje načine životinje dolaze do energije?
Životinje su s biljkama međusobno povezane hranidbenim odnosima. Energija u sustav ulazi kroz biljke, a nakon toga se prenosi s jednoga na drugi životinjski organizam. Pri tome se u svakome prijelazu jedan dio energije gubi. Tako će npr. najveću količinu energije primiti biljka. Dio energije biljka će upotrijebiti za životne procese u svome organizmu, dio otpustiti u okolinu, a jedan će dio uzeti životinja kada pojede tu biljku.
Životinjama treba više energije nego biljkama jer provode aktivniji život od biljaka.
Slika 3.4.3.: Na koje načine životinje dolaze do energije?
Životinje su s biljkama međusobno povezane hranidbenim odnosima.
Energija u sustav ulazi kroz biljke.
Iz biljaka se energija prenosi s jednoga na drugi organizam.
Pri tome se u svakome prijelazu jedan dio energije gubi.
Tako će npr. najveću količinu energije primiti biljka.
Dio energije biljka će upotrijebiti za životne procese.
Dio će biljka otpusiti u okolinu.
Jedan dio energije uzet će životinja kada pojede tu biljku.
Životinja će energiju upotrijebiti za rast i razvoj, za hodanje, trčanje, letenje i hvatanje plijena. Njezini unutarnji organi također trebaju puno energije za rad. Tako će se dio energije dobivene hranom utrošiti i za stezanje i otpuštanje srca, žvakanje hrane ili kretanje crijeva pri probavljanju hrane. Životinja u svoje tijelo može ponekad unositi više tvari bogatih energijom nego što joj je potrebno ili manje. Znate li što se onda dogodi?
Životinja će energiju upotrijebit za rast i razvoj, za hodanje, trčanje, letenje i hvatanje plijena.
Unutarnji organi životinje također trebaju puno energije za rad. Tako će se dio energije dobivene hranom utrošiti i za stezanje i otpuštanje srca, žvakanje hrane ili kretanje crijeva pri probavljanju hrane.
Životinja u svoje tijelo može ponekad unositi više tvari bogatih energijom nego što joj je potrebno ili manje.
Znate li što se onda dogodi s viškom tvari bogatih energijom?
Životinje i količina hrane
Životinja koja unese više energije nego što joj je potrebno će pohraniti taj višak masnom tkivu.
Životinja koja unosi manje tvari i ima manjak energije, nego što troši ona će gubiti na masi tijela.
×
Životinja koja unese više energije nego što joj je potrebno će pohraniti taj višak masnom tkivu.
Životinja koja unosi manje tvari i ima manjak energije, nego što troši ona će gubiti na masi tijela.
Koja je sličnost između živih organizama i nežive prirode?
Sličnost se može promatrati kroz potrebu za energijom: i živa bića i strojevi trebaju energiju za rad. Živa bića dobit će je procesom fotosinteze ili razgradnjom hrane, a strojevi gorenjem tvari poput benzina, ugljena ili pretvorbom električne energije.
Slika 3.4.4.:Automobil će energiju dobiti sagorijevanjem goriva
Sagorijevanje benzina odvija se uz prisustvo kisika. Pri tome se oslobađa energija za rad. Jedan će se dio energije pretvoriti u toplinsku energiju; zato će dio automobila gdje se nalazi motor biti topao. Tijekom sagorijevanja goriva nastajat će i voda i ugljikov(IV) oksid. Sada se prisjetite što nastaje u procesu disanja, u našim stanicama, kada se iz šećera oslobađa energija.
Sličnost se može promatrati kroz potrebu za energijom: i živa bića i strojevi trebaju energiju za rad.
Živa bića dobit će energiju procesom fotosinteze ili razgradnjom hrane.
Strojevi će energiju dobiti gorenjem tvari poput benzina, ugljena ili pretvorbom električne energije.
Slika 3.4.4.: Automobil će energiju dobiti sagorijevanjem goriva
Sagorijevanje benzina odvija se uz prisustvo kisika.
Pri sagorijevanju se oslobađa energija za rad.
Jedan dio energije pretvoriti će se u toplinsku energiju i zato će dio automobila gdje se nalazi motor biti topao.
Tijekom sagorijevanja nastajat će voda i ugljikov(IV) oksid.
Prisjetite se što nastaje u procesu disanja, u našim stanicama, kada se iz šećera oslobađa energija?
Služeći se ponuđenim pojmovima, prikažite oblike energije s kojima se susrećete u svome svakodnevnom životu.
Udarom žute kugle u one sive boje, njihova će energija
prijeći u oblik energije .
Na solarnim panelima se
energija
pretvara
u energiju. Njome se i dalje
možemo
koristiti za kretanje automobila.
Hrana u sebi skladišti
energiju.
Vozeći bicikl, energiju mirovanja pretvaramo u energiju . Pri tome naše tijelo oslobađa i energiju.
U procesu oslobađanja energije iz šećera dolazi do spajanja šećera s kisikom. Za vrijeme toga proces nastaju ugljikov(IV) oksid i voda koje izdahom izbacujemo iz tijela u okolinu.
Kućanski uređaji pretvarat će električnu energiju u energiju za rad. Dio te energije također će se pretvoriti u toplinsku, a kod npr. tostera ili grijača u pećnici će se pretvoriti i u svjetlosnu. Električna energija može se dobiti i pomoću solarnih kolektora. Na taj je način opet početna energija, koju će upotrijebiti strojevi i uređaji, bila Sunčeva energija.
Zato se može zaključiti: sva energija na Zemlji potječe od Sunca.
Slika 3.4.5.: Sunce - izvor života
Kućanski uređaji pretvarat će električnu energiju u energiju za rad.
Dio te energije također će se pretvoriti u toplinsku.
Kod npr. tostera ili grijača u pećnici će se pretvoriti i u svjetlosnu.
Električna energija može se dobiti pomoću solarnih kolektora.
Na taj način opet je Sunčeva energija bila početna energija koju će upotrijebiti strojevi i uređaji.
Zato se može zaključiti: sva energija na Zemlji potječe od Sunca.
Slika 3.4.5.: Sunce - izvor života
Videozapis započinje prikazom Sunca. Vidimo promjene nijansi na njegovoj površini koje nam dočaravaju oslobađanje Sunčeve energije. Zapis nam zatim prikazuje alge i biljke koje Sunčevu energiju procesom fotosinteze pretvaraju u kemijsku energiju pri čemu stvaraju hranu (šećere) i oslobađaju kisik. Životinje prilikom hranjenja u svoj organizam unose tvari bogate energijom. Razgradnjom hranjivih tvari oslobađa se energija za svakodnevne procese, kao i voda i ugljikov(IV) oksid. Životinje koje su lovci, poput lisice koju vidimo u videozapisu dio energije potroše na lov plijena, ali istovremeno prehranom preuzmu i zalihe pohranjene u mišićima i masnom tkivu svoga plijena. Ugibanjem organizama zalihe njihove energije u posebnim uvjetima se mogu pretvoriti u fosilna goriva pa u videozapisu vidimo crpku za vađenje nafte - gorivo koje je nastalo od masnih naslaga morskih organizama.
Kako uštedjeti energiju?
Dio energije koja se unese u tijelo koristi se i za zagrijavanje tijela. Životinje imaju različite prilagodbe kojima će nastojati spriječiti prijenos te tjelesne topline u okoliš.
Dio energije koja se unese u tijelo koristi se i za zagrijavanje tijela.
Za izolaciju tijela životinje mogu imati:
dlaku,
perje i
masna tkiva.
Kako smanjiti gubitak topline iz tijela
Životinje koje žive u hladnim krajevima imaju velike količine potkožnog masnog tkiva koje im služi kao izvor energije, ali i kao toplinski izolator.
Kod sisavaca i ptica kao toplinski izolator djeluju dlake i perje. Jesu li podjednako guste i debele i zimi i ljeti?
Životinje koje spavaju zimski san, također se debljaju kako bi se zaštitile od hladnoće (te kako bi imale dovoljno energije).
Životinje hladnijih krajeva u osnovi imaju veći volumen tijela od svojih srodnika u toplijim krajevima. Udovi i tjelesni nastavci su im kraći. Sve to dovodi do smanjenja površine tijela tj smanjenog gubitka topline.
×
Životinje koje žive u hladnim krajevima imaju velike količine potkožnog masnog tkiva koje im služi kao izvor energije, ali i kao toplinski izolator.
Kod sisavaca i ptica kao toplinski izolator djeluju dlake i perje. Jesu li podjednako guste i debele i zimi i ljeti?
Životinje koje spavaju zimski san, također se debljaju kako bi se zaštitile od hladnoće (te kako bi imale dovoljno energije).
Životinje hladnijih krajeva u osnovi imaju veći volumen tijela od svojih srodnika u toplijim krajevima. Udovi i tjelesni nastavci su im kraći. Sve to dovodi do smanjenja površine tijela tj smanjenog gubitka topline.
S obzirom na to da čovjek nema te prilagodbe, on će za uron u vodu i dulji boravak u njoj odijevati specijalno ronilačko odijelo. Ukoliko se želite zaštiti od hladnoga zraka tijekom zime, također ćete korisiti pokrov potekao od životinja, u npr. jaknama koje sadrže perje ili paperje.
Čovjek nema prilagodbe za dulji boravak u vodi. On će odijevati specijalno ronilačko odijelo.
Ukoliko se želite zaštiti od hladnoga zraka tijekom zime, također ćete korisiti pokrov potekao od životinja, u npr. jaknama koje sadrže perje ili paperje.
Za kraj...
Sva živa bića, ali i neživo, trebaju energiju za rad. Do energije dolaze na različite načine. Biljke će procesom fotosinteze dobiti kemijsku energiju iz Sunčeve energije. Životinje će hranom dobiti energiju neophodnu za rad. Bit će to energija koja je pohranjena u biljkama ili životinjama. Životinje i biljke povezane su hranidbenim mrežama u kojima tvari kruže između članova, a energija protječe od jednoga do drugog organizma. Osim živog, i neživo, poput strojeva i automobila, trebaju energiju za obavljanje rada. Energiju mogu dobiti pretvorbom iz električne energije ili sagorijevanjem npr. fosilnih goriva. Ipak, i ta energija potječe od Sunca.
Sva živa bića, ali i neživo, trebaju energiju za rad. Do energije dolaze na različite načine.
Biljke će procesom fotosinteze dobiti kemijsku energiju iz Sunčeve energije.
Životinje će hranom dobiti energiju neophodnu za rad.
Bit će to energija koja je pohranjena u biljkama ili životinjama.
Životinje i biljke povezane su hranidbenim mrežama.
U hranidbenim lancima tvari kruže između članova, a energija protječe od jednoga do drugog organizma.
Osim živog, i neživo treba energiju za obavljanje rada, poput strojeva i automobila. Energiju mogu dobiti pretvorbom
iz električne energije ili
sagorijevanjem npr. fosilnih goriva.
Ipak, i ta energija potječe od Sunca.
S pomoću strjelica u izborniku prikažite protok tvari i energije u jednome hranidbenom lancu. Simbole trebate
povući i rasporediti u za to predviđene prostore. U isti prostor moguće je postaviti više različitih strjelica.