Prapovijesna nalazišta na hrvatskome prostoru

Uvod

Video 1.

Značaj arheologa

0

Slika 1.

Istraživanje arheološkog lokaliteta Hušnjakovo brdo

Istraživanje Dragutina Gorjanovića Krambergera

Promotri fotografiju te razmisli o važnosti očuvanja arheoloških lokaliteta od devastacije.

Prapovijesna nalazišta na tlu Hrvatske

Promotri kartu i odgovori na pitanje. Nabroji lokalitete na tlu današnje Hrvatske iz metalnog doba. Smatraš li ovakvu kronološku podjelu prapovijesnih lokaliteta vjerodostojnom s obzirom na kontinuitet naseljenosti?

Nalazišta starijeg kamenog doba na tlu današnje Hrvatske

Klara Buršić-Matijašić u članku "Neki aspekti naselja i nastambi u Istri u prapovijesti" piše:

Jedna od primarnih ljudskih potreba bila je potreba za traženjem prirodnih zaklona kao zaštite od vremenskih nepogoda, životinja ili drugih skupina ljudi. Razvoj prostora za stanovanje tekao je od pećina, pripećaka, preko koliba oblika šatora, do okruglih ili ovalnih nastambi kosih stranica napravljenih od drva i isprepletenoga šiblja. Pećine predstavljaju najduže korištene nastambe u ljudskoj povijesti. Nastanak kuća četverokutnoga tlorisa, ravnih zidova, ravnih ili kosih krovova vezuje se uz neolitizaciju i gospodarstvo zasnovano na poljodjelstvu i stočarstvu.

Video 2.

Vindija

0

Pogledaj videoisječak i procijeni koje je pogodnosti pružala ova spilja.

Dva pogleda na ulaz u Vindiju fullscreen

Skupina autora u članku Arheološka istraživanja u Limskome kanalu 2014. i 2015. Lokaliteti Romualdova pećina i Abri Kontija 002, pećina kod Rovinjskoga Sela, Lim 001 i podvodni pregled Limskoga kanala o Romualdovoj pećini pišu:

Romualdova pećina smještena je na istočnim obroncima Limskoga kanala. Počevši od kraja 19. st. istraživalo ju je više znanstvenika. Od veće važnosti su istraživanja akademika M. Maleza, koji je na lokalitetu zabilježio razna kamena oruđa, datirana u razdoblju gornjega paleolitika.

Tijekom arheoloških istraživanja na lokalitetu pronađeno je mnoštvo kostiju koje su vrlo fragmentirane. Analizom fragmentiranih kostiju pronađenih na lokalitetu utvrđeno je prisustvo životinja, kao što su špiljski medvjed, konj i alpski kozorog, obični jelen te canid srednje veličine, najvjerojatnije vuk, iako je moguće da se radi i divljemu psu, što će se razjasniti kasnijim analizama.

Na navedenom lokalitetu arheolozi su pronašli mnoštvo keramičkih artefakata. Od tehnika ukrašavanja prisutno je žlijebljenje (koncentrični krugovi po stijenkama posude), urezivanje (vertikalne isprekidane linije, zarezi po rubovima), kaneliranje, ubadanje te ukrašavanje otiskom prstiju.

Slika 2.

Kamena alatka iz Romualdove pećine. (foto: Časopis Arheološkog muzeja Istre, Vol. 47 No. 47, 2017.)

Promotri fotografiju te odgovori na pitanja: Za što je sve mogla poslužiti ova kamena alatka? Možeš li uz pomoć fotografije procijeniti dimenzije kamene alatke?

Arheološki lokaliteti Šandalja I i II nalaze se nedaleko grada Pule u Istri. Tijekom istraživanja pronađen je najstariji predmet na tlu Hrvatske, kameni udarač koji se datira u razdoblje 800 000. g. pr. Kr. Ostali nalazi su kameni artefakti, koštane izrađevine, ostatci faune te ulomci brončanodobne keramike.

Kameni artefakti, Šandalja II.

Vela spila nalazi se na 130 metara iznad Vele Luke na otoku Korčuli i jedno je od najznačajnijih prapovijesnih arheoloških lokaliteta na području Europe. Prema sustavnim arheološkim istraživanjima i pronađenim ulomcima keramike, cijelih posuda, ognjišta i vatrište, kosti divljih i domaćih životinja i ribe te nekoliko ljudskih ukopa, špilja je kontinuirano naseljena od mlađeg kamenog doba kroz brončano do željeznog doba.

Vela spila na Korčuli.
(foto: TZ Vela Luka)

Promotri fotografiju te odgovori na pitanje: Opiši izgled špilje i uoči koja je važnost lokacije same spilje?

Video 3.

Vela spila na otoku Korčuli.

Vela spila na otoku Korčuli

0

Pogledaj videoisječak te odgovori na pitanje: Koja je važnost korištenja špilja u svakodnevnici prapovijesnih ljudi?

Prapovijesno nalazište Punikve nalazi se nedaleko mjesta Ivanca u Hrvatskom zagorju. Arheološkim istraživanjima lokalitet je datiran u razdoblje starijeg kamenog doba. Na lokalitetu su pronađeni ostatci ručnih klinova, šiljci, grebala i druga primitivna oruđa koje karakterizira gruba obrada.

Ovalni ručni klin s prapovijesnog lokaliteta Punikve.
(foto:D. Putar; Rezultati dosadašnjih arheoloških istraživanja i konzervatorskih radova na području Varaždinske županije).

Hušnjakovo brdo ili Hušnjakov brijeg nalazište je starijeg kamenog doba koje se nalazi na zapadnom dijelu grada Krapine. Na spomenutom lokalitetu pronađeni su ostatci neandertalca Homo sapiens neanderthalensis, poznatog naziva krapinski pračovjek, te ostatci oruđa, oružja, vatrišta, fosilni ostatci špiljskog medvjeda, vuka, jelena, goveda i drugih životinja. Starost lokaliteta procjenjuje se na otprilike 130 000 godina.

Hušnjakovo brdo - istraživanja D.G. Krambergera.

Špilja Veternica nalazi se na rubnom dijelu grada Zagreba te je značajno arheološko nalazište starijeg kamenog doba. Arheološkim istraživanjem potvrđena je naseljenost špilje od starijeg kamenog doba do željeznog doba, a pronađeno je preko 70-ak vrsta fosilnih ostataka životinja (špiljski medvjed, špiljski lav i leopard, nosorog, jelen, divlja mačka), kameni artefakti (šiljci, strugala, bodeži) i fosilni ostatci ljudskih kostiju.

Skeletni kostur životinje pronađene tijekom arheoloških istraživanja.
(foto: Park prirode Medvednica)

Nalazišta mlađeg kamenog doba na tlu današnje Hrvatske

Arheološki lokalitet Pepelane kod Virovitice pripada razdoblju mlađeg kamenog doba. Karakterističnost lokaliteta je pronalazak zemunice na dva kata povezana stepenicama. Tijekom istraživanja nađeni su ulomci keramike, kamene alatke, ognjište, "žrtvene jame" i rupe od vertikalnih greda koje su držale konstrukciju krova.

Sopotska kultura je kultura mlađeg kamenog doba na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Naselja su podizana na prirodno povišenim obalama rijeka i potoka. Arheološkim istraživanjima pronađene su pravokutne kuće te mnogobrojno oruđe od kosti, kremena te keramičko posuđe raznovrsnih oblika ukrašeno ubadanjem i urezivanjem, slikanjem nakon pečenja te cik-cak crtama i okruglim udubinama.

Prapovijesno arheološko nalazište Smilčić nalazi se nedaleko grada Zadra, na blagom uzvišenju u blizini potoka te u prostoru s velikom količinom obradivih površina. Bilo je okruženo obrambenim jarkom, s nadzemnim kolibama. Među nalazima koje karakteriziraju kameni ostataci (nožići, strugala, strelice) nakita, posebno se ističu kultne posude na četiri noge (ritoni).

Na južnoj strani otoka Hvara nalazi se jedno od najznačajnijih nalazišta mlađeg kamenog doba, Grapčeva špilja, smještena na 239 metara nadmorske visine. Špilja je kolijevka hvarske kulture i civilizacije. Zanimljivost je to da je lokalitet nalaz ulomka keramike s najstarijim prikazom lađe u Europi.

Lokalitet mlađeg kamenog doba, Danilo, nalazi se na šibenskom području i jedno je od najznačajnijih arheoloških lokaliteta na tlu Hrvatske. Nalazi su većinom keramičke posude geometrijskog oblika, posude na četiri noge s velikom ručkom za nošenje (riton). U IV. st. pr. Kr. područje naseljavaju pripadnici plemena Delmata.

Nalazišta metalnog doba na tlu današnje Hrvatske

Razdoblje starijeg željeznog doba na prostoru Slavonije zastupljeno je Daljskom kulturom. Lokalitet je smješten na dunavskoj obali povezan s mrežom putova s Balkanom i alpskim područjem. Karakterističan je po pronalascima ukopa u žare, skeletni ukopi opremljeni nakitom te nalazi keramičkih posuda, fibula, u obliku zoomorfnih oblika te brončanih skulptura jelena i konja.

Vučedolska kultura smještena je na visokim terasama uz rijeke ili na obroncima brda. Većina lokaliteta bila je utvrđena strmim padinama, palisadama ili vodenim opkopima. U kasnijem razdoblju prevladavaju sojenička naselja te nadzemne kuće opremljene ognjištem i malim kućnim žrtvenicima. Posebnost kulture su nalazi keramičke posude u obliku ptice jarebice, posude u obliku krušne peći te zdjelica na četiri nožice.

Keramička posuda vučedolske kulture - Orion.

Promotri fotografiju te odgovori na pitanje: Čemu je služila ova posuda, objasni odgovor?

Arheološki lokalitet Nezakcij, nedaleko grada Pule, jedan je od najznačajnijih lokaliteta metalnog doba. Gradinsko naselje smješteno nad plodnom dolinom i zaljevom zaštićeno je strmim obroncima. Izgled prapovijesnog nalazišta nije poznat, unutar nalazišta istraženo je 114 grobova i grobnica. Osim naselja, pronađena je nekropola sa žarama. Nađeno je mnoštvo nalaza od keramičkih posuda do mnoštva nakita izrađenog od bakra i bronce, jantarne ogrlice te kameni spomenici ukrašeni geometrijskim motivima.

Lokalitet Kaptol – Gradci, prema kojem je grupa dobila naziv, prostire se na površini veličine oko 10 ha, a obuhvaća utvrđeno gradinsko naselje i nekropolu pod tumulima. Na nekropoli je utvrđeno postojanje 25 tumula od kojih je 15 istraženo. U grobove su kao prilozi polagane razne keramičke posude. Neke su imale funkciju urne. Duboki lonac crne glačane površine, premazane grafitom, čest je oblik. Ovi lonci imaju usko dno, naglašen trbuh i stožasti vrat te obod izvučen prema van. Među lonce luksuznije izrade ubrajaju se primjerci ukrašeni kositrenim i brončanim lamelama. Česte su i plitke zdjele koničnog oblika, uskog dna i blago uvučenog ruba. Ukrašene su kosim kanelurama ili plastičnim ispupčenjima i ušicama.

Izvor: Gradski muzej Požega. Arheološki odjel.

Slika 3.

Spalište tumula 12 s lokaliteta Kaptol-Gradci. (Potrebica, H. 2008.)

Spalište tumula 12 s lokaliteta Kaptol-Gradci. (Potrebica, H., 2008.)

Promotri fotografiju te odgovori na pitanja: Prisjeti se metoda iskraživanja koje koriste arheolozi? Zbog čega je važno fotografirati tijek arheoloških istraživanja?

Starije željezno doba je razdoblje uzdizanja i jačanja ratničkog sloja. U grobovima se često nalaze dijelovi ratničke opreme – bojne sjekire, koplja, kacige, konjska oprema – košarasti privjesci i križni razvodnici remenja konjske opreme, žvale i psalije, dijelovi nošnje i nakita – igle (sastavni dio nošnje muškaraca), fibule (sastavni dio nošnje žena), metalne perle. Puna oprema jednog ratnika sastoji se od 2-3 željezna koplja, bojnih sjekira, noža i konjske opreme.

Potrebica, H. 2011. Kneževsko središte u Kaptolu. Gradski muzej Požega.

Razvoj metalurgije željeza utjecao je na društvene promjene stvaranjem vladajućeg sloja ratnika i trgovaca koji na prostoru od Požeške kotline do jugoistočnog alpskog prostora oblikuju kulturnu skupinu Kaptol (8. – 6. st. pr. Kr.). Stanovnici ovog prostora zadržali su obred spaljivanja pokojnika iz kasnog brončanog razdoblja, ali su kao novost, karakterističnu za prostor gotovo čitave središnje Europe, uveli pokapanje pod grobnim humcima (tumulima). Pokapanje pod tumulima prvenstveno je namijenjeno pripadnicima bogatog sloja, o čemu nam svjedoče bogati i raznoliki nalazi. "Kneževski tumuli", grobovi ratnika s bogatom i luksuznom ratničkom opremom i oružjem, najbolje oslikavaju moć i položaj vojničke aristokracije, ali i potvrđuju trgovinu s udaljenim, razvijenim središtima u Italiji i Grčkoj.

Potrebica, H. 2013. Zlatna dolina na pragu Europe. Gradski muzej Požega.

Slika 4.

Izbor nalaza iz kneževskoga groba – tumul X – Kaptol-Čemernica. (foto:https://old.pp-papuk.hr/hu/novosti/halstatski-ratnik/).

Izbor nalaza iz kneževskoga groba – tumul X – Kaptol-Čemernica.

Promotri fotografiju te odgovori na pitanje: Smatraš li da su stanovnici navedene kulture bili tehnološki napredni, obrazloži svoj odgovor?

Razdoblje starijeg željeznog doba na prostoru Slavonije zastupljeno je Daljskom kulturom.

Lokalitet je smješten na dunavskoj obali povezan s mrežom putova s Balkanom i alpskim područjem.

Karakterističan je po pronalascima ukopa u žare, skeletni ukopi opremljeni nakitom te nalazi keramičkih posuda, fibula u obliku zoomorfnih oblika te brončanih skulptura jelena i konja.

Vučedolska kultura smještena je visokim terasama uz rijeke ili na obroncima brda.

Većina lokaliteta bila je utvrđena strmim padinama, palisadama ili vodenim opkopima. U kasnijem razdoblju prevladavaju

sojenička naselja
nadzemne kuće opremljene ognjištem i malim kućnim žrtvenicima.

Posebnost kulture su

nalazi keramičke posude u obliku ptice jarebice
posude u obliku krušne peći te zdjelica na četiri nožice.

Keramička posuda vučedolske kulture - Orion.

Promotri fotografiju te odgovori na pitanje:

Čemu je služila ova posuda, objasni odgovor?

Arheološki lokalitet Nezakcij nalazi se nedaleko grada Pule.

Jedan je od najznačajnijih lokaliteta metalnog doba.

Gradinsko naselje smješteno nad plodnom dolinom i zaljevom zaštićeno je strmim obroncima.

Izgled prapovijesnog nalazišta nije poznat, unutar nalazišta istraženo je 114 grobova i grobnica.

Osim naselja pronađena je nekropola sa žarama. Nađeno je mnoštvo nalaza od keramičkih posuda do mnoštva nakita izrađenog od bakra i bronce, jantarne ogrlice te kameni spomenici ukrašeni geometrijskim motivima.

Lokalitet Kaptol-Gradci, prema kojem je grupa dobila naziv. Prostire se na površini veličine oko 10 ha, a obuhvaća:

utvrđeno gradinsko naselje
nekropolu pod tumulima.

Na nekropoli je utvrđeno postojanje 25 tumula od kojih je 15 istraženo.

U grobove su kao prilozi polagane razne keramičke posude.

Neke posude su imale funkciju urne.
Duboki lonac crne glačane površine, premazane grafitom čest je oblik. Ovi lonci imaju usko dno, naglašen trbuh i stožasti vrat te prema van izvučen obod.
Među lonce luksuznije izrade ubrajaju se primjerci ukrašeni kositrenim i brončanim lamelama (sl. 6.).
Česte su i plitke zdjele koničnog oblika, uskog dna te blago uvučenog ruba. Ukrašene su kosim kanelurama ili plastičnim ispupčenjima i ušicama.

Spalište tumula 12 s lokaliteta Kaptol-Gradci.

Promotri fotografiju te odgovori na pitanja:

1. Prisjeti se metoda iskraživanja koje koriste arheolozi?

2. Zbog čega je važno fotografirati tijek arheoloških istraživanja?

Starije željezno doba je razdoblje uzdizanja i jačanja ratničkog sloja. U grobovima se često nalaze dijelovi ratničke opreme – bojne sjekire, koplja, kacige, konjska oprema – košarasti privjesci i križni razvodnici remenja konjske opreme, žvale i psalije, dijelovi nošnje i nakita – igle (sastavni dio nošnje muškaraca), fibule (sastavni dio nošnje žena), metalne perle. Puna oprema jednog ratnika sastoji se od 2-3 željezna koplja, bojnih sjekira, noža i konjske opreme.

(Potrebica 2011:2)

Pseudokernos iz tumula 6 s nalazišta Kaptol-Gradci.

Promotri fotografiju te odgovori na pitanje:

Opiši izgled posude? Uz pomoć profesora/ce saznaj što znači pojam pseudokernos?

Razvoj metalurgije željeza utjecao je na društvene promjene stvaranjem vladajućeg sloja ratnika i trgovaca koji na prostoru od Požeške kotline do jugoistočnog alpskog prostora oblikuju kulturnu skupinu Kaptol (8. – 6. st. pr. Kr.). Stanovnici ovog prostora zadržali su obred spaljivanja pokojnika iz kasnog brončanog razdoblja, ali su kao novost karakterističnu za prostor gotovo čitave središnje Europe uveli pokapanje pod grobnim humcima (tumulima). Pokapanje pod tumulima prvenstveno je namijenjeno pripadnicima bogatog sloja, o čemu nam svjedoče bogati i raznoliki nalazi. "Kneževski tumuli", grobovi ratnika s bogatom i luksuznom ratničkom opremom i oružjem, najbolje oslikavaju moć i položaj vojničke aristokracije, ali i potvrđuju trgovinu s udaljenim, razvijenim središtima u Italiji i Grčkoj.

(Potrebica 2013:8).

Izbor nalaza iz kneževskoga groba – tumul X – Kaptol-Čemernica.

Promotri fotografiju te odgovori na pitanje:

Smatraš li da su stanovnici navedene kulture bili tehnološki napredni, obrazloži svoj odgovor?

Prapovijesne nastambe

Prapovijesno razdoblje na tlu Hrvatske obilježeno je pronalaskom značajnih arheoloških lokaliteta. Naime, lov i sakupljanje plodova kao temelj prehrane tražio je od ljudi stalno seljenje i pokret. Sukladno tome, čovjek je tražio pogodne špilje i polušpilje kako bi se zaklonio od surovih vremenskih uvjeta.

Prapovijesna špilja

Mlađe kameno doba, obilježeno je pojavom prvih kultura na tlu Hrvatske, na nizinskom području ljudi se bave ratarstvom i stočarstvom, dok uz obalu preživljavaju od ribolova i uzgoja koza i ovaca. Ovisno o položaju lokaliteta prevladavaju objekti iznad zemlje (kolibe, pravokutne kuće, sojenice i gradine) i objekte ispod zemlje poput jama.

Rekonstrukcija prapovijesne zemunice

Rekonstrucija prapovijesne kolibe

Rekonstrukcija prapovijesnih sojenica

Tijekom željeznog doba i pojavom prvih poznatih naroda na tlu Hrvatske naselja su utvrđena nasipima i jarcima. Stanovništvo se bavi stočarstvom, ratarstvom, lovom, ribolovom te obrtom i trgovinom.