Uvod
Znamo li o dubinama zemaljskih oceana doista manje nego li o našim najbližim svemirskim susjedima? Od 1969. g. čak je 12 astronauta hodalo površinom Mjeseca, a do sada je samo troje bilo u najdubljoj Marianskoj brazdi. Oceani pokrivaju 71% površine Zemlje, a gotovo 95% oceana nije istraženo.
U ovoj se jedinici upoznaj s poslom podvodnih arheologa.
Što znamo Znamo o dubinama zemaljskih oceana?
Znamo li više o najbližim svemirskim susjedima?
- Od 1969. g. čak je 12 astronauta hodalo površinom Mjeseca.
- Do sada je samo troje ljudi bilo u najdubljoj Marianskoj
Oceani pokrivaju 71% površine Zemlje, a gotovo 95% oceana nije istraženo.
U ovoj se jedinici upoznaj s poslom podvodnih arheologa.
Podvodna arheologija
Video prikazuje istraživanja podvodne arheologije. Iz videa saznajemo:
Podvodna arheologija, kao dio arheološke znanosti, se bavi proučavanjem materijalnih ostataka ljudskih kultura koji se nalaze ispod površine vode. To su uglavnom materijalni ostaci pronađeni nakon brodoloma.
Interes za istraživanje podmorja i ostataka brodoloma postojao je od davnina. Navodno se i Aleksandar Veliki spustio u podmorje u ronilačkom zvonu. Ljudi su prve ronilačke akcije najviše poduzimali zbog spašavanja ostataka robe i opreme nakon brodoloma.
Razvoj ronilačke opreme postupno se usavršavao. Usavršavanje ronilačke opreme omogućilo je mnogim ljudima pristup podmorju. Ljudi su mogli više istraživati podmorske ostatke prošlosti i diviti se ljepotama podmorskog svijeta kojeg čini različito bilje i životinje.
Velika prekretnica u istraživanju podmorja bila je 1940. g. kad su usavršeni aparati za autonomno ronjenje s komprimiranim zrakom.
U drugoj polovici 20. stoljeća pokreće se niz podvodnih arheoloških istraživanja u cijelom svijetu i unapređuje sustav dokumentiranja.
Razvoj podvodne arheologije omogućio je niz senzacionalnih otkrića u podmorjima.
Novim podvodnim otkrićima materijalnih ostataka ljudi bolje upoznaju kulture iz prošlosti.
O značaju razvoja podvodne arheologije piše Mladen Pešić (online članak Podvodna arheologija na stranici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru):
Uvođenje aparata za autonomno ronjenje u široku upotrebu otvorilo je nove mogućnosti, koje su se uskoro počele koristiti i u podvodnoj arheologiji. U drugoj polovici 20. stoljeća se tako pokreće niz podvodnih arheoloških istraživanja, rekognosciranja i dokumentiranja podvodnih arheoloških nalazišta po cijelom svijetu. Paralelno se razvijaju i metode istraživanja i dokumentacije u podvodnoj arheologiji koje su se morale prilagoditi mediju u kojem su se istraživanja i radila. Rješavanjem svih tih izazova koji su se javljali u podvodnoj arheologiji dalo je za rezultat i niz senzacionalnih otkrića. Možemo samo spomenuti najpoznatija nalazišta brodoloma, od onih najstarijih, poput Uluburuna u Turskoj, kasnobrončanodobnog brodoloma iz 14. stoljeća prije Krista, zatim čitavog niza grčkih i rimskih brodoloma, preko švedskog ratnog broda Vasa iz 17. stoljeća, pa sve do novijih brodoloma poput svima znanog Titanic-a. Fascinantni su i rezultati istraživanja potopljenih gradova, primjerice Aleksandrije u Egiptu ili Port Royala na Jamajci.
O značaju razvoja podvodne arheologije saznajemo iz pisanja Mladena Pešića:
Uvođenje aparata za autonomno ronjenje u široku upotrebu otvorilo je nove mogućnosti, koje su se uskoro počele koristiti i u podvodnoj arheologiji.
U drugoj polovici 20. stoljeća pokreće se niz podvodnih arheoloških istraživanja, rekognosciranja i dokumentiranja podvodnih arheoloških nalazišta po cijelom svijetu.
Paralelno se razvijaju i metode istraživanja i dokumentacije u podvodnoj arheologiji koje su se morale prilagoditi mediju u kojem su se istraživanja i radila.
Rješavanjem svih tih izazova koji su se javljali u podvodnoj arheologiji dalo je za rezultat i niz senzacionalnih otkrića.
Možemo samo spomenuti najpoznatija nalazišta brodoloma, od onih najstarijih, poput Uluburuna u Turskoj, kasnobrončanodobnog brodoloma iz 14. stoljeća prije Krista, zatim čitavog niza grčkih i rimskih brodoloma, preko švedskog ratnog broda Vasa iz 17. stoljeća, pa sve do novijih brodoloma poput svima znanog Titanic-a.
Fascinantni su i rezultati istraživanja potopljenih gradova, primjerice Aleksandrije u Egiptu ili Port Royala na Jamajci.
Najstariji izvori i prvo podvodno istraživanje u Hrvatskoj
Mladen Pešić u online članku Podvodna arheologija na stranici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru piše:
Prvi pisani podaci o podvodnim arheološkim nalazištima u Hrvatskoj potječu iz putopisa Alberta Fortisa iz druge polovica 18. stoljeća koji spominje velike posude u Sućurju na otoku Hvaru. Sredinom 19. stoljeća Mijat Sabljar bilježi niz podvodnih arheoloških nalazišta, a posebno je zanimljiv crtež sarkofaga ugrađenih u rivu poluotoka Vranjica. Upravo je na ovom nalazištu 1898. godine don Frane Bulić angažirao ronioce koji su pregledali podmorski dio Vranjica, što možemo nazvati prvim pokušajem istraživanja podvodnog nalazišta u Hrvatskoj.
Podvodna arheološka nalazišta u Hrvatskoj zapisana su u drugoj polovici 18. st.
- Opis nalazišta u putopisu Alberta Fortisa.
- U putopisu se spominju velike posude u Sućurju na otoku Hvaru.
Mijat Sabljar, sredinom 19. stoljeća, bilježi niz podvodnih arheoloških nalazišta
Posebno je zanimljiv crtež sarkofaga ugrađenih u rivu poluotoka Vranjica.
- Na nalazištu Vranjica godine don Frane Bulić je angažirao ronioce.
- Bio je to prvi pokušaj podvodnog istraživanja nalazišta u Hrvatskoj.
Dokumentacija arheoloških podvodnih lokaliteta gotovo da ne postoji do 1716. godine kada na inicijativu dubrovačkog nadbiskupa Ivana Krstitelja Konvetata, istraživači počinju nabrajati lokalitete oko Zadra i na Visu. Don Frane Bulić, jedan od najznačajnijih arheologa amatera, detaljno opisuje nalaze kod Caske i Novalje na otoku Pagu, na otoku Ugljanu, zatim u rijeci Cetini te nalaze u salonitanskom zaljevu.
Dokumentacija arheoloških podvodnih lokaliteta gotovo da ne postoji do 1716. godine.
Inicijativu za podvodna istraživanja pokrenuo je dubrovački nadbiskup Ivan Krstitelj Konvetat.
Od 1716. god. istraživači počinju nabrajati lokalitete oko Zadra i na Visu.
Don Frane Bulić bio je jedan od najznačajnijih arheologa amatera.
Don Bulić detaljno opisuje nalaze na otocima-kod Caske i Novalje na otoku Pagu i na otoku Ugljanu. Detaljno opisuje i nalaze u rijeci Cetini te u salonitanskom zaljevu.
Podvodna nalazišta na istočnoj obali Jadrana
Stotine antičkih olupina leži na dnu Jadranskog mora što je dokaz intenzivne ekonomske, političke i kulturne veze koje stanovnici jadranskih obala i otoka održavaju od najstarijih vremena. Svaki brodolom jedinstven je izvor podataka o plovidbenim rutama, kulturnim utjecajima, graditeljstvu i pomorstvu uopće.
Stotine antičkih olupina leži na dnu Jadranskog mora.
Antičke olupine su dokaz intenzivnih povezivanja ljudi i to
- ekonomskih
- političkih
- kulturnih.
Stanovnici jadranskih obala i otoka povezivali su se plovidbama odavno.
Svaki brodolom jedinstven je izvor podataka.
Nađeni podaci govore o
- plovidbenim rutama
- kulturnim utjecajima
- graditeljstvu i
- pomorstvu uopće.
Tipični arheološki nalazi antičkih brodoloma su dijelovi brodskih konstrukcija (drveni kostur s ostatcima olovne oplate), plovidbeni pribor (sidro, olovne prečke, balasno kamenje, dubinomjer), brodsko naoružanje, kuhinjska oprema (keramičke peći, žrnjevi, roštilj te kuhinjsko uporabno posuđe) te pribor poput žrtvenika.
Tipični arheološki nalazi antičkih brodoloma su:
- dijelovi brodskih konstrukcija (drveni kostur s ostatcima olovne oplate)
- plovidbeni pribor (sidro, olovne prečke, balasno kamenje, dubinomjer)
- brodsko naoružanje
- kuhinjska oprema (keramičke peći, žrnjevi, roštilj te kuhinjsko uporabno posuđe) te
- pribor poput žrtvenika.
Brodolom kod lokaliteta Gnalić
Kod otoka Gnalića, južno od Biograda na Moru, otkriven je šezdesetih godina prošlog stoljeća brod s trgovačkim teretom. Nažalost, dio lokaliteta uništen je i devastiran od strane pljačkaša. Predmeti pronađeni tijekom sustavnih podvodnih istraživanja otkrili su senzacionalne nalaze. Na olupini su pronađeni predmeti koji pripadaju brodskoj opremi (topovi, sidra, užad, pomorski šestar) zatim teret koji se sastojao od gotovih proizvoda (svijećnjaci, tekstil, stakleno posuđe, stakla za prozore i ogledala, pribadače, britve, naočale) te sirovine (mjeden lim, kositar, olovno bjelilo).
Kod otoka Gnalića, južno od Biograda na Moru, otkriven je brod s trgovačkim teretom.
Brod je otkriven šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Nažalost, dio lokaliteta uništen je i devastiran od strane pljačkaša.
Predmeti pronađeni tijekom sustavnih podvodnih istraživanja otkrili su senzacionalne nalaze.
Pronađeni su
- predmeti koji pripadaju brodskoj opremi (topovi, sidra, užad, pomorski šestar)
- teret s gotovim proizvodima (svijećnjaci, tekstil, stakleno posuđe, stakla za prozore i ogledala, pribadače, britve, naočale) te
- sirovine (mjeden lim, kositar, olovno bjelilo).
U članku Damast s podvodnog lokaliteta Gnalić i srodni primjerci sačuvani u Hrvatskoj S. Banić piše:
Trgovački brod imena Gagliana grossa, u vlasništvu venecijanske obitelji da Gagliano, isplovio je iz Venecije oko 29. listopada 1583. godine, a na putu za Carigrad se nasukao i potonuo kod otočića Gnalića u Pašmanskom kanalu.
Iz članka „Damast s podvodnog lokaliteta Gnalić i srodni primjerci sačuvani u Hrvatskoj“ S. Banića saznajemo:
Trgovački brod „Gagliana grossa“, isplovio je iz Venecije.
Bio je u vlasništvu venecijanske obitelji da Gagliano
Brod je isplovio oko 29. listopada 1583. godine.
Na putu za Carigrad se nasukao i potonuo.
Potonuo je kod otočića Gnalića u Pašmanskom kanalu.
Raznovrstan teret koji je ukrcan u Veneciji za Carigrad (Istanbul) prezentira europsku proizvodnju i trgovinu te potražnju europskih proizvoda na drugim tržištima.
Zaštita podvodnih lokaliteta
Do sada je evidentirano preko 400 podvodnih lokaliteta u Republici Hrvatskoj koji datiraju u različito vremensko razdoblje. Od navedenih podvodnih lokaliteta stotinjak ih je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, čime su dobili pravnu zaštitu i skrb. Zaštita najugroženijih podvodnih lokaliteta provodi se postavljanjem čeličnih mreža koje omogućuju posjetiteljima uvid u lokalitet, ali sprječava njegovu devastaciju.
U Republici Hrvatskoj evidentirano preko 400 podvodnih lokaliteta.
Otkriveni lokaliteti datiraju u različita vremenska razdoblja.
Približno sto podvodnih lokaliteta je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Upisom u registar otkrivena podvodna nalazišta dobila su pravnu zaštitu i skrb.
Najugroženiji podvodni lokaliteti štite se postavljanjem čeličnih mreža.
Čelične mreže
- omogućuju posjetiteljima uvid u lokalitet
- sprječavaju devastaciju lokaliteta.
Video prikaz upoznaje nas s važnim podvodnim istraživanjima u Hrvatskoj i načinima zbrinjavanja nađenog materijalnog podvodnog dobra koje provodi Međunarodni Centar za podvodnu arheologiju u Zadru.
Informacije saznajemo iz snimljenih materijala i razgovora s djelatnicima Međunarodnog Centra za podvodnu arheologiju u Zadru.
Međunarodni Centar za podvodnu arheologiju u Zadru bavi se:
- istraživanjem
- konzerviranjem
- restauracijom pronađenih artefakta.
Iz videa saznajemo kako se danas u Republici Hrvatskoj istražuju materijalni ostaci na:
- otoku Babuljašu kod Pakoštana,
- rtu Uljevu kod Višnjana,
- na otoku Veruda kod Pule te
- veliki osječki most kod Osijeka iz vremena Sulejmana I. Veličanstvenog.
O nađenim materijalnim podvodnim artefaktima vodi se posebna briga.
- posebno se zbrinjavaju nađeni metalni ostaci u specijalnim bazenima i
- posebno se tretiraju artefekti da bi se što bolje sačuvali.
Za posebna tretiranja artefekta koriste se mikroskopi i rengenska snimanja.
Arheolozi i restauratori i Međunarodnog Centra za podvodnu arheologiju surađuju s arheolozima iz cijelog svijeta s kojima rade na zajedničkim projektima.
Značajni pronalasci podvodnih arheologa
O važnosti podvodne arheologije već smo prethodno spomenuli, međutim važno je naglasiti i pronalaske koji su ovu znanost stavili na pijedestal kulture ne samo naše zemlje, nego i svijeta.
Pronalazak Apoksiomena u moru kraj otoka Lošinja; antički brodovi Liburna u Zatonu kraj Zadra; rimski brod kod Ilovika; nalazište u ninskoj luci sa poznatim brodovima Condura Croatica; novovjekovni brodolom kod Gnalića te niz drugih nalazišta kod otoka Mljeta, Murtera, Visa i Hvara.
Podvodna arheologija izuzetno je značajna.
Važno je naglasiti pronalaske koji su arheologiju stavili na pijedestal kulture naše zemlje i svijeta:
- Apoksiomen u moru kraj otoka Lošinja
- antički brodovi Liburna u Zatonu kraj Zadra
- rimski brod kod Ilovika
- nalazište u ninskoj luci sa poznatim brodovima Condura Croatica
- novovjekovni brodolom kod Gnalića
- niz drugih nalazišta kod otoka Mljeta, Murtera, Visa i Hvara