Više od tisućljeća sloj pepela čuvao je najskrivenije tajne života antičkih ljudi. Erupcija Vezuva te prethodni potres ostavio je bezvremenski trag današnjim istraživačima. Pravilan raspored ulica, hramovi, mozaici, freske, trijemovi, bazeni, grijane podnice, brončane skulpture i brojni drugi nalazi i danas izazivaju brojne znanstvene diskusije o tom vremenu.

Više od tisućljeća, prekriveni naslagama pepela, lokaliteti Pompeji i Herkulanej, čuvali su tajne života antičkog svijeta.

Zahvaljujući otkriću navedenih arheoloških lokaliteta istraživači antičke povijesti dobili su odgovore na važna pitanja, kao što su primjerice:

• kakva bi bila antička povijest bez otkrića spomenutih lokaliteta
• kakva je bila svakodnevica bogatih Rimljana
• kako žive plebejci za vrijeme Republike,
• koja je važnost unutrašnjeg izgleda antičkih vila pri proučavanju svakodnevnog života i običaja 

Prvi arheološki tragovi naseljavanja lokaliteta Pompeja mogu se pratiti već od neolitika zahvaljujući rijeci Sarno. Neolitsko stanovništvo Kampanije, potom Grci, a u kasnijim stoljećima prije nove ere Etruščani i Rimljani prepoznali su važnost geografskog položaja Apeninskog poluotoka. Prvi povijesni trag spominje godinu 310. pr. Kr. kada tijekom Drugog samnitskog rata rimska vojska neuspješno napada obližnji Nucerij. Ratovi Rimljana i Samnićana završavaju pobjedom Rima te navedeni prostor dolazi pod vlast rimske države. Stanovnici Pompeja i Herkulaneja tijekom Građanskog rata okreću leđa Rimu te se priklanjaju “saveznicima”. Godine 89. pr. Kr. gradovi su osvojeni od strane Rima koje predvodi Lucije Kornelije Sula. Nakon osvajanja u navedene gradove prodire latinski jezik te rimske institucije i kultura.

Prvi arheološki tragovi naseljavanja lokaliteta Pompeja mogu se pratiti već od neolitika zahvaljujući rijeci Sarno.

Neolitsko stanovništvo Kampanije, potom Grci, a u kasnijim stoljećima prije nove ere Etruščani i Rimljani prepoznali su važnost geografskog položaja Apeninskog poluotoka.

Prvi povijesni trag spominje godinu 310. pr. Kr. kada tijekom Drugog samnitskog rata rimska vojska neuspješno napada obližnji Nucerij.

Ratovi Rimljana i Samnićana završavaju pobjedom Rima te navedeni prostor dolazi pod vlast rimske države.

Stanovnici Pompeja i Herkulaneja tijekom Građanskog rata okreću leđa Rimu te se priklanjaju “saveznicima”.

Godine 89. pr. Kr. gradovi su osvojeni od strane Rima koje predvodi Lucije Kornelije Sula.

Nakon osvajanja u navedene gradove prodire latinski jezik te rimske institucije i kultura.

Pročitaj što o tim zbivanjima kaže svjedok. Na posebnu zamolbu povjesničara Tacita, Plinije Mlađi opisao je zbivanja od 24. - 26. kolovoza 79. godine:

Gaj Plinije pozdravlja svoga Tacita!

Tražiš da ti opišem smrt svoga ujaka kako bi je mogao što točnije prenijeti potomstvu. Zahvaljujem ti, jer znam da će njegova smrt steći vječnu slavu ako je ti opišeš. Ukrcao se na brod da bi pružio pomoć mnogima. Ljupka je obala naime bila gusto napučena. Na brodove je već padao pepeo, to topliji i gušći što su bliže prilazili, zatim plovućci (vulkansko kamenje), te crno, nagorjelo i od vatre ispucalo kamenje. Drugdje je već bio dan, a ondje noć crnja i gušća od svake noći. Te je noći potres tako ojačao da bi vjerovao ne da se sve pokreće, već da se preokreće… sjeli smo u dio kuće koji je more malim razmakom dijelilo od zidova… Bijaše već prvi sat dana, no svjetlost je još bila blijeda i slabašna. Okolne su kuće već bile uzdrmane. Tek sada odlučimo izići iz grada. Stupivši iz kuće, doživimo mnogo čudovišnih i strašnih stvari. Naredili smo izvesti kola: premda su se nalazila na posve ravnome tlu, bacakala su se amo tamo, čak i poduprta kamenjem. More se povuklo i mnoge su morske životinje ostale na suhome pijesku. Na drugoj se strani crn i strašan oblak, iz kojega su na sve strane plamsali vrtlozi žarkih plinova, cijepao u duge plamene oblake: bijahu slični munjama, no veći.

Mati stade moliti, poticati i zapovijedati neka svakako pobjegnem. Ja da, naime, to mogu – jer sam mlad, a ona će umrijeti sretna što nije uzrokovala moju smrt. Već se spuštao pepeo, ipak još rijedak.

… nastupi noć, ne onakva kao bez mjesečine ili oblačna, već kao u zatvorenom prostoru kad se ugasi svjetlo. Mogao si slušati jauke žena, plač djece, povike muškaraca. Jedni su zvali roditelje, drugi djecu, treći supruge i po glasovima su ih prepoznavali. Netko je oplakivao svoj udes, netko udes svojih. Bilo je i takvih koji su u užasu od smrti molili za smrt. Mnogi su dizali ruke k bogovima, no još ih je više tumačilo da nema više nikakvih bogova i da je to vječna i za svijet posljednja noć.

Postalo je malo svjetlije, no to nam se nije učinilo znakom svanuća, već vatre. Plamen se utrnuo, opet mrak, opet mnogo teškoga pepela. Ustajali bismo svako toliko i stresali ga. Inače bi nas teret bio prekrio i pokopao.

Naposljetku se ona tmina prorijedila i raspršila poput dima ili magle. Doskora je nastupio pravi dan, čak je i sunce zasjelo, premda blijedo kao za pomrčine. Pred još uplašenim pogledima sve bijaše promijenjeno i prekriveno dubokim pepelom, kao snijegom.

Pročitaj /poslušaj što o tim zbivanjima kaže svjedok.

Na posebnu zamolbu povjesničara Tacita, Plinije Mlađi opisao je zbivanja od 24. - 26. kolovoza 79. godine:

Gaj Plinije pozdravlja svoga Tacita!

Tražiš da ti opišem smrt svoga ujaka kako bi je mogao što točnije prenijeti potomstvu. Zahvaljujem ti, jer znam da će njegova smrt steći vječnu slavu ako je ti opišeš. Ukrcao se na brod da bi pružio pomoć mnogima. Ljupka je obala naime bila gusto napučena. Na brodove je već padao pepeo, to topliji i gušći što su bliže prilazili, zatim  plovućci (vulkansko kamenje), te crno, nagorjelo i od vatre ispucalo kamenje. Drugdje je već bio dan, a ondje noć crnja i gušća od svake noći. Te je noći potres tako ojačao da bi vjerovao ne da se sve pokreće, već da se preokreće… sjeli smo u dio kuće koji je more malim razmakom dijelilo od zidova… 

Bijaše već prvi sat dana, no svjetlost je još bila blijeda i slabašna. Okolne su kuće već bile uzdrmane. Tek sada odlučimo izići iz grada. Stupivši iz kuće, doživimo mnogo čudovišnih i strašnih stvari. Naredili smo izvesti kola: premda su se nalazila na posve ravnome tlu, bacakala su se amo tamo, čak i poduprta kamenjem. More se povuklo i mnoge su morske životinje ostale na suhome pijesku. Na drugoj se strani crn i strašan oblak, iz kojega su na sve strane plamsali vrtlozi žarkih plinova, cijepao u duge plamene oblake: bijahu slični munjama, no veći. Mati stade moliti, poticati i zapovijedati neka svakako pobjegnem. Ja da, naime, to mogu – jer sam mlad, a ona će umrijeti sretna što nije uzrokovala moju smrt. Već se spuštao pepeo, ipak još rijedak.

… nastupi noć, ne onakva kao bez mjesečine ili oblačna, već kao u zatvorenom prostoru kad se ugasi svjetlo. Mogao si slušati jauke žena, plač djece, povike muškaraca. Jedni su zvali roditelje, drugi djecu, treći supruge i po glasovima su ih prepoznavali. Netko je oplakivao svoj udes, netko udes svojih. Bilo je i takvih koji su u užasu od smrti molili za smrt. Mnogi su dizali ruke k bogovima, no još ih je više tumačilo da nema više nikakvih bogova i da je to vječna i za svijet posljednja noć. 

Postalo je malo svjetlije, no to nam se nije učinilo znakom svanuća, već vatre. Plamen se utrnuo, opet mrak, opet mnogo teškoga pepela. Ustajali bismo svako toliko i stresali ga. Inače bi nas teret bio prekrio i pokopao.

Naposljetku se ona tmina prorijedila i raspršila poput dima ili magle. Doskora je nastupio pravi dan, čak je i sunce zasjelo, premda blijedo kao za pomrčine. Pred još uplašenim pogledima sve bijaše promijenjeno i prekriveno dubokim pepelom, kao snijegom.

Pročitaj povijesni izvor te odgovori na pitanja: Smatraš li navedeni povijesni izvor vjerodostojnim izvorom za proučavanje erupcije Vezuva, obrazloži odgovor. Analizirajući povijesni izvor opiši spomenuti događaj.

Pročitaj povijesni izvor te odgovori na pitanja:

Smatraš li navedeni povijesni izvor vjerodostojnim izvorom za proučavanje erupcije Vezuva?

Obrazloži odgovor.

Analizirajući povijesni izvor opiši spomenuti događaj.

Lokalitet je smješten na pretpovijesnom toku lave te kao takav neravnomjernog je izgleda. Grad se prostire na 66 ha od kojih je sustavno istraženo oko 45 ha. Okružuju ga zidine, a unutar njih su grupirane javne zgrade. Jugozapadni dio grada čini forum, na jugu prostire se manji trokutasti forum, a na jugoistoku nalazi se amfiteatar s palestrom na istoku. Palestra nastaje za vrijeme cara Augusta, a služila je kao sportska dvorana za mladež.

Lokalitet je smješten na pretpovijesnom toku lave te kao takav neravnomjernog je izgleda. Grad se prostire na 66 ha od kojih je sustavno istraženo oko 45 ha.

Pompeje okružuju zidine, a unutar njih su grupirane javne zgrade.

• jugozapadni dio grada čini forum
• na jugu prostire se manji trokutasti forum, a
• na jugoistoku nalazi se amfiteatar s palestrom na istoku.

Palestra nastaje za vrijeme cara Augusta, a služila je kao sportska dvorana za mladež.

Cijeli raster  Pompeja prekriven je stambenim jedinicama koje su veće ili manje, a karakteristične su po brojnim materijalnim pronalascima zahvaljujući kojima možemo rekonstruirati cjelokupan život antičkog stanovništva. Jedna od najpoznatijih stambenih jedinica je Kuća Veti. Zidove kuće krase bogato ukrašene freske, pod je obložen mozaicima. Osim stambenih jedinica unutar zidina grada, pronađene su i kuće van rastera grada.

Cijeli raster   Pompeja prekriven je stambenim jedinicama koje su veće ili manje. Stambene jedinice su karakteristične po brojnim materijalnim pronalascima. Zahvaljujući njima može se rekonstruirati cjelokupan život antičkog stanovništva.

Jedna od najpoznatijih stambenih jedinica je Kuća Veti. Zidove kuće krase bogato ukrašene freske, pod je obložen mozaicima.

Osim stambenih jedinica unutar zidina grada, pronađene su i kuće van rastera grada.

Danas su Pompeji popularno turističko mjesto koje privlači brojne turiste. Jedna od zanimljivih atrakcija lokaliteta je glasoviti Lupanarij (lat. lupa - prostitutka). U to vrijeme, bila je najbolje organizirana javna kuća u gradu s brojnim sobama, zahodima i kamenim krevetima prekrivenim madracima. Zidove su krasile freske s erotskim motivima. Stanovništvo antičkih Pompeja sahranjivalo se s vanjske strane gradskog zida, duž gotovo svake ulice kojom se ulazilo u grad.

Danas su Pompeji popularno turističko mjesto koje privlači brojne turiste.

Jedna od zanimljivih atrakcija lokaliteta je glasoviti Lupanarij (lat. lupa - prostitutka). U to vrijeme, bila je najbolje organizirana javna kuća u gradu s brojnim sobama, zahodima i kamenim krevetima prekrivenim madracima. Zidove su krasile freske s erotskim motivima.

Stanovništvo antičkih Pompeja sahranjivalo se s vanjske strane gradskog zida, duž gotovo svake ulice kojom se ulazilo u grad.

U Kući kitarista nađeni su najljepši kipovi, među kojima nekoliko životinja u bronci koje su krasile bazen na peristilu.

Budući da je do danas otkrivena samo jedna radionica s alatom za lijevanje bronce i samo jedna klesaonica mramora, zaključiti nam je kako u Pompejima nije bilo značajnije kiparske djelatnosti, već su kamene i brončane kipove za ukrašavanje vrtova uvozili iz drugih gradova u Kampaniji, primjerice iz Kapue, koja je neprestano obnavljala tradiciju helenističke umjetnosti.

U Kući kitarista nađeni su najljepši kipovi, među kojima nekoliko životinja u bronci koje su krasile bazen na peristilu.

Do danas je otkrivena samo jedna radionica s alatom za lijevanje bronce i samo jedna klesaonica mramora. Po tome se može zaključiti da u Pompejima nije bilo značajnije kiparske djelatnosti.

Kamene i brončane kipove za ukrašavanje vrtova uvozili iz drugih gradova u Kampaniji, primjerice iz Kapue. U Kapui se neprestano obnavljala tradicija helenističke umjetnosti.

Pročitaj izvor te odgovori na pitanje: Uoči važnost arhitekture kao znanstvene discipline pri proučavanju antičkih gradova?

Pročitaj izvor te odgovori na pitanje:

Koja je važnost arhitekture kao znanstvene discipline pri proučavanju antičkih gradova?

U stručnom radu Povijest i arhitektura Herkulaneja (Herculaneum), Dubravko Aladić piše:

Arhitektura je nezasluženo na margini istraživanja u povijesti. Naime, arhitektura kao materijalni izvor za proučavanje povijesti određenoga područja nedvojbeno je pouzdanija vrsta izvora od pisanih izvora. Glavni razlog leži u činjenici da nam određeni spomenik arhitekture, dakle možemo uzeti u obzir i najobičniju građevinu koja je ostala vrlo dobro sačuvana do današnjih dana, izvrsno ‘’tumači’’ vlastitu povijest. Za razliku od pisanih izvora koji imaju problem subjektivnosti, materijalni izvor u formi arhitekture gotovo je u potpunosti objektivan što ga čini izrazito prikladnim izvorom za pisanje i tumačenje povijesti određenoga područja. Antički grad Herkulanej (Herculaneum) ostao je i još uvijek je u sjeni poznatijega grada Pompeja, međutim unatoč toj činjenici danas je izrazito vrijedan svjedok određenog povijesnog razdoblja, zahvaljujući erupciji vulkana Vezuva 24. kolovoza 79. godine, kada je Herkulanej zatrpan slojem pepela i lave debljine 16 m čime je grad herimetički zatvoren. To ga je učinilo sjajno očuvanim. Pored sjaja Pompeja i svih građevina u tome gradu, Herkulanej kao prvi arheološki lokalitet istraživan na području Kampanije u Italiji, uz Rim i Pompeje najbolje je očuvani spomenik rimske kulture i civilizacije te upravo zbog tih činjenica zaslužuje pozornost povijesnoga istraživanja i pisanja.

U stručnom radu Povijest i arhitektura Herkulaneja (Herculaneum), Dubravko Aladić piše:

Arhitektura je nezasluženo na margini istraživanja u povijesti. Naime, arhitektura kao materijalni izvor za proučavanje povijesti određenoga područja nedvojbeno je pouzdanija vrsta izvora od pisanih izvora.

Glavni razlog leži u činjenici da nam određeni spomenik arhitekture, dakle možemo uzeti u obzir i najobičniju građevinu koja je ostala vrlo dobro sačuvana do današnjih dana, izvrsno ‘’tumači’’ vlastitu povijest.

Za razliku od pisanih izvora koji imaju problem subjektivnosti, materijalni izvor u formi arhitekture gotovo je u potpunosti objektivan što ga čini izrazito prikladnim izvorom za pisanje i tumačenje povijesti određenoga područja.

Antički grad Herkulanej (Herculaneum) ostao je i još uvijek je u sjeni poznatijega grada Pompeja, međutim unatoč toj činjenici danas je izrazito vrijedan svjedok određenog povijesnog razdoblja, zahvaljujući erupciji vulkana Vezuva 24. kolovoza 79. godine, kada je Herkulanej zatrpan slojem pepela i lave debljine 16 m čime je grad herimetički zatvoren. To ga je učinilo sjajno očuvanim.

Pored sjaja Pompeja i svih građevina u tome gradu, Herkulanej kao prvi arheološki lokalitet istraživan na području Kampanije u Italiji, uz Rim i Pompeje najbolje je očuvani spomenik rimske kulture i civilizacije te upravo zbog tih činjenica zaslužuje pozornost povijesnoga istraživanja i pisanja.

L. Zarmati u Heinemann Ancient and Medieval History: Pompeii and Herculaneum piše:

Arheološki nalazi pokazali su da je zid kasnije srušen do određene mjere kada više nije bio potreban za obranu i u njegovoj blizini izgrađene su terme i nekoliko svetišta. Osim infrastrukture, iskopavanja su potvrdila da je glavna gospodarska djelatnost toga grada bio ribolov.

Pročitaj izvor te odgovori na pitanje: Tko predstavlja opasnost antičkim gradovima tijekom prvih stoljeća nove ere?

L. Zarmati u Heinemann Ancient and Medieval History: Pompeii and Herculaneum piše:

Arheološki nalazi pokazali su da je zid kasnije srušen do određene mjere.

Tada više nije bio potreban za obranu.

U njegovoj blizini izgrađene su terme i nekoliko svetišta.

Osim infrastrukture, iskopavanja su potvrdila da je glavna gospodarska djelatnost toga grada bio ribolov.

Pročitaj izvor te odgovori na pitanje:

• Tko predstavlja opasnost antičkim gradovima tijekom prvih stoljeća nove ere?

Ward-Perkins u Roman imperial arhictecture piše:

Zbog svog statusa poželjnog turističkog odredišta mnogi bogati Rimljani imali su stalne ili privremene rezidencije u tom gradu. Guverner Krete i Libije, Nonije Balbo, bio je vlasnik luksuzne kuće, u kojoj su bili pronađeni portreti svih članova njegove obitelji. Cezarov tast, Kalpurnije Cezonije Pizo, bio je vlasnik vile Papyri na sjeveru grada. Carevi Tiberije i Tit također su imali luksuzne rezidencije i posjećivali su Herkulanej prije erupcije.

Pročitaj izvor te odgovori na pitanje: Obrazloži razloge naseljavanja antičkog Herkulaneja te navedi najznačajnije stanovnike.

Ward-Perkins u Roman imperial arhictecture piše:

Zbog svog statusa poželjnog turističkog odredišta mnogi bogati Rimljani imali su stalne ili privremene rezidencije u tom gradu.

Guverner Krete i Libije, Nonije Balbo, bio je vlasnik luksuzne kuće, u kojoj su bili pronađeni portreti svih članova njegove obitelji.

Cezarov tast, Kalpurnije Cezonije Pizo, bio je vlasnik vile Papyri na sjeveru grada.

Carevi Tiberije i Tit također su imali luksuzne rezidencije i posjećivali su Herkulanej prije erupcije.

Pročitaj izvor te odgovori na pitanje:

• Obrazloži razloge naseljavanja antičkog Herkulaneja te navedi najznačajnije stanovnike.

Rimski municipij Herkulanej slučajno je otkrio austrijski vojvoda d’Elbeufu koji je kupio zemljište za gradnju svoje vile nedaleko samog mjesta. Građevinski materijal za vilu pronalazi u okolici, naime, pronalazi velike mramorne ploče koje odmah pripisuje antičkom materijalu.

Prva sustavna arheološka istraživanja u Hrekulaneju započinju u 19. stoljeću i traju do danas. Arheolozi su istražili tek četvrtinu grada. Sadašnja istraživanja pokazuju klasični raspored zgrada unutar municipija, od antičkog hrama do termi te vila i insula za život antičkog stanovništva.

Rimski municipij Herkulanej slučajno je otkrio austrijski vojvoda d’Elbeufu.

Vojvoda je kupio zemljište za gradnju svoje vile nedaleko samog mjesta.

Građevinski materijal za vilu pronalazi u okolici.

Pronalazi velike mramorne ploče koje odmah pripisuje antičkom materijalu.

Prva sustavna arheološka istraživanja u Hrekulaneju započinju u 19. stoljeću i traju do danas.

Arheolozi su istražili tek četvrtinu grada.

Sadašnja istraživanja pokazuju klasični raspored zgrada unutar municipija, od antičkog hrama do termi te vila i insula za život antičkog stanovništva.

Zaleđe Herkulaneja čuvalo je do 1750. godine pod zemljom, na dubini od 27 metara, jednu od najljepših antičkih vila. Osim ljepote same vile, istraživače je privuklo saznanje da je unutar vile postojala knjižnica. Oko 1800 antičkih svitaka papirusa danas je istraženo i većinom obrađeno te se pripisuje tekstovima grčkih filozofa.

Zaleđe Herkulaneja čuvalo je do 1750. godine pod zemljom, na dubini od 27 metara, jednu od najljepših antičkih vila.

Osim ljepote same vile, istraživače je privuklo saznanje da je unutar vile postojala knjižnica.

Oko 1800 antičkih svitaka papirusa danas je istraženo i većinom obrađeno te se pripisuje tekstovima grčkih filozofa.

Vila Papyri izgrađena je uz obalu podno vulkana Vezuv. Prema dosadašnjim arheološkim istraživanjima vlasnik vile bio je tast Julija Cezara, Lucije Kalpurnija Pisa Cezonina.

Vila je imala četiri arhitektonska nivoa ispod glavnog kata raspoređena u terase s pogledom na more. Atrij je služio kao predsoblje i sredstvo komunikacije prostorija unutar vile. Unutrašnjost vile krasila su dva peristila. Prvi peristil imao je deset stupova sa svake strane i bazen u središtu.

Vila Papyri izgrađena je uz obalu podno vulkana Vezuv. Prema dosadašnjim arheološkim istraživanjima vlasnik vile bio je tast Julija Cezara, Lucije Kalpurnija Pisa Cezonina.

Vila je imala četiri arhitektonska nivoa ispod glavnog kata. Nivoi su bili raspoređeni u terase s pogledom na more.

• Atrij je služio kao predsoblje i sredstvo komunikacije prostorija unutar vile.
• Unutrašnjost vile krasila su dva peristila.
• Prvi peristil imao je deset stupova sa svake strane i bazen u središtu.

Arheološkim istraživanjima vile otkrilo se kako se radi o jednoj od najluksuznijih vila antičkog perioda. Osim brončanih poprsja pronađene su brojne brončane skulpture od kojih je najpoznatiji Sjedeći Hermes. Vilu su krasile i fontane na kojima su prikazani Satiri koji izlijevaju vodu iz vrča te Amorini kako toči vodu iz usta dupina. Vila je bila ukrašena freskama i mozaicima koji daju vjerni prikaz života bogatih Rimljana.

Arheološkim istraživanjima vile otkrilo se kako se radi o jednoj od najluksuznijih vila antičkog perioda.

• Osim brončanih poprsja pronađene su brojne brončane skulpture. Od brončanih skulptura je najpoznatiji Sjedeći Hermes.
• Vilu su krasile i fontane na kojima su prikazani Satiri koji izlijevaju vodu iz vrča te Amorini kako toči vodu iz usta dupina.
• Vila su krasile freske i mozaici koji daju vjerni prikaz života bogatih Rimljana.